U ovom radu istražuje se koncentracija primjene prethodnih sporazuma o transfernim cijenama u zemljama Europske unije. Utvrðuje se imaju li zemlje Europske unije s višim bruto društvenim proizvodom ...više prethodnih sporazuma o transfernim cijenama na snazi u odnosu na zemlje s nižim bruto društvenim proizvodom te istražuje postojanje korelacije izmeðu broja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama na snazi i bruto društvenog proizvoda u zemljama Europske unije. Istraživanje je obuhvatilo razdoblje od 2016. do 2019. godine, a za ostvarivanje postavljenih ciljeva istraživanja korištene su srednje vrijednosti, mjere disperzije, mjere koncentracije te koeficijent korelacije. Rezultati istraživanja su pokazali da u zemljama Europske unije postoji visoka koncentracija primjene prethodnih sporazuma o transfernim cijenama te da je većina sporazuma koji su na snazi koncentrirana u zemljama Europske unije s visokim bruto društvenim proizvodom. Takoðer, rezultati istraživanja su pokazali nepostojanje korelacije izmeðu broja jednostranih prethodnih sporazuma o transfernim cijenama na snazi i bruto društvenog proizvoda, dok je izmeðu broja dvostranih i višestranih sporazuma na snazi i bruto društvenog proizvoda u zemljama Europske unije utvrðena jaka pozitivna korelacija.
Liberalizacija globalnog poretka i promicanje trgovine potiču države na preuzimanje
aktivne uloge u međunarodnoj trgovini. Zahvaljujući međunarodnoj trgovini države stječu
velike koristi s ekonomskog ...aspekta putem prodaje svojih roba i usluga drugima s ciljem
povećanja opsega trgovinske razmjene.
S tog aspekta, svrha ovog rada je analiza strukture međunarodne trgovine između
Turske i Hrvatske, njezinog razvoja i sastavnica. U skladu s time promatrani su ekonomski
pokazatelji, sporazumi sklopljeni između dviju država kao i proizvodi u međusobnoj prodaji.
S ciljem istraživanja stanja u ovima dvjema državama u smislu njihovih gospodarskih i
trgovinskih veza u političkom i zemljopisnom okruženju, promatrane su i vrijednosti prihoda
po stanovniku i ukupnog opsega inozemne trgovinske razmjene, uz opseg međusobne
trgovinske razmjene Turske i Hrvatske u razdoblju od 2012. do 2014.
Rezultati provedene analize pokazali su da ukupan opseg inozemne trgovinske razmjene
Turske kao i opseg tursko-hrvatske trgovinske razmjene imaju statistički značajan
utjecaj na prihod po glavi stanovnika u Turskoj.
Problematika međunarodnih arhivskih sporazuma i restitucije arhivskoga gradiva općenito u bosanskohercegovačkoj arhivistici do sad nije predstavljala predmet interesa, pa tako ni arhivski pregovori s ...Austrijom, započeti još nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije. Rezultati polučeni na prikupljanju arhivskoga gradiva iz Austrije poznati su tek u općim crtama, a samo arhivsko gradivo, predato Arhivu Bosne i Hercegovine iz bečkih arhiva, do danas je ostalo gotovo nepoznato. Namjera ovog rada je podsjetiti na arhivske pregovore i postigute sporazume Austrije i nekadašnje Jugoslavije o primopredaji arhivskoga gradiva te prikazati neobičnu zbirku arhivskoga gradiva u Arhivu Bosne i Hercegovine stvorenu primopredajama iz bečkih arhiva.
Rad istražuje utjecaj očekivanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju na uvjete razmjene sa zemljama potpisnicama Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006). Naglasak je stavljen na Bosnu ...i Hercegovinu te Srbiju, dva najvažnija izvozna tržišta u okviru CEFTA-e s kojima je Hrvatska u velikoj mjeri liberalizirala međusobnu trgovinu. Ulaskom u Uniju Hrvatska će prihvatiti trgovinski režim koji je EU, većinom kroz sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, bilateralno dogovorila s članicama CEFTA-e. Usporedbom odredbi spomenutih sporazuma i Ugovora CEFTA 2006 utvrđeni su izvozni sektori koji bi nakon pristupanja Hrvatske EU mogli najviše izgubiti na konkurentnosti na tržištima CEFTA-e. Ukoliko do trenutka hrvatskog pristupanja ne dođe do izmjena dogovorenih trgovinskih režima, za što su izgledi mali, najveće carinsko opterećenje i posljedično smanjenje izvoza može se očekivati u duhanskoj, mesnoj i konditorskoj industriji.
Transferne cijene su cijene po kojima se odvijaju transakcije između povezanih osoba i to najčešće između povezanih društava koja su članovi iste grupe. Globalizacijom poslovanja i kontinuiranim ...poslovnim spajanjima društava koja djeluju na globalnom tržištu, transferne cijene postaju značajan instrument alokacije konsolidirane dobiti između povezanih društava u okviru međunarodne grupe. U cilju sprječavanja manipulacija s transfernim cijenama porezne uprave nastoje kontinuirano provoditi nadzor nad transakcijama između povezanih društava i transfernih cijena po kojima se te transakcije realiziraju i to ponajprije analizom i kontrolom dokumentacije o transfernim cijenama sastavljenoj od strane povezanih društava (poreznih obveznika). Međutim, zbog ograničenih resursa porezne uprave nisu u mogućnosti provesti cjelokupan i detaljan nadzor transfernih cijena u svim transakcijama između povezanih društava u okviru svoje jurisdikcije, što porezne uprave suočava s postojanjem značajnog rizika transfernih cijena. Pod rizikom transfernih cijena podrazumijeva se rizik neusklađenosti transfernih cijena u transakcijama između povezanih društava s neovisnim tržišnim načelom i on je svojstven kako poreznim upravama tako i povezanim društvima koja su porezni obveznici. Rizik transfernih cijena kod poreznih obveznika odnosi se na rizik korekcije porezne osnovice i, posljedično, porezne obveze zbog transfernih cijena utvrđenim protivno neovisnom tržišnom načelu. Stoga, i porezne uprave i povezana društva (porezni obveznici) nastoje upravljati rizikom transfernih cijena kako bi ga što je moguće više minimizirali. Jedan od najznačajnijih instrumenata upravljanja rizikom transfernih cijena jesu sporazumi o transfernim cijenama koji se sklapaju između povezanih društava (poreznih obveznika) i jedne ili više poreznih uprava. Sporazumom o transfernim cijenama unaprijed se definiraju pretpostavke, uvjeti, kriteriji i metode određivanja transfernih cijena u specificiranim transakcijama između povezanih društava za određeno vremensko razdoblje čime se značajno minimizira rizik transfernih cijena i kod poreznih obveznika i kod poreznih uprava.
U ovom rada analizira se i sistematizira mogućnost i dostupnost sporazuma o transfernim cijenama u zemljama Europske unije te istražuje u kojoj mjeri postoji usklađenost regulative sporazuma o transfernim cijenama u zemljama Europske unije. Rezultati istraživanja su pokazali da je u većini zemalja članica Europske unije regulatornim okvirom omogućena primjena sporazuma o transfernim cijenama te da su u većini zemalja Europske unije dostupne sve tri vrste sporazuma o transfernim cijenama. Zemlje Europske unije se u pogledu regulative razlikuju u obračunavanju naknada za sklapanje sporazuma o transfernim cijenama te u pogledu vremenskog trajanja procesa sklapanja sporazuma o transfernim cijenama.
Cilj je rada istražiti stabilnost koalicijskih vlada u Hrvatskoj 2000. – 2020. te se polazi od teze da je nestabilnost vlada uvjetovana nedovoljno obuhvatnim koalicijskim sporazumima i neučinkovitim ...mehanizmima rješavanja koalicijskih sukoba. U radu se prvo analiziraju koalicijski sporazumi s obzirom na veličinu i sadržaj koji je u njima zastupljen, a zatim se istražuju stvarni procesi koalicijskog upravljanja
koji se događaju unutar „crne kutije“ identificiranjem najčešćih sukoba i mehanizama s pomoću kojih se oni nastoje riješiti. U analizi se upotrebljavaju izvorni empirijski podaci prikupljeni intervjuima s bivšim članovima koalicijskih vlada, kao i koalicijski sporazumi, vladini programi, arhivska građa dviju dnevnih novina te arhivske baze vlade i parlamenta. Rezultati istraživanja doveli su do glavnog zaključka
da zbog nedovoljno razrađenih i formaliziranih koalicijskih sporazuma koalicijske stranke nisu uspješne u upravljanju koalicijskim sukobima, stoga pribjegavaju ad hoc mehanizmu neformanog i vrlo personaliziranog odlučivanja koje se izgrađuje u malom gremiju čelnika koalicijskih stranaka.
Dugotrajnost sukoba na Kosovu dovela je do posebne brige Europske unije o tome pitanju, konkretno njezina posebnog djelovanja na čitavom području zapadnog Balkana s težnjom potpune europeizacije toga ...prostora i njegova približavanja europskim integracijama. Razdoblje od 80-ih godina 20. stoljeća za Kosovo je predstavljalo svojevrsnu prekretnicu s obzirom na to da su izmijenjene ustavne mogućnosti u tadašnjoj državi davale mogućnost osamostaljenja i uspostave kosovske države. Shvaćanje cjelokupne kosovske problematike potrebno je sagledati i iz povijesnog aspekta te uloge međunarodne zajednice. Općenito, kosovska država nastala je uglavnom na podlozi međunarodnog djelovanja čime su postavljeni temelji za uspostavu suvremene europske države, pri čemu su osobito važni Ahtisaarijev plan te Rezolucija 1244 iz 1999. godine iz koje svoje djelovanje izvodi i Europska unija. Do danas, Kosovo je prošlo tri razdoblja – ono političkih nemira do 90-ih godina 20. stoljeća, razdoblje intenzivnog djelovanja međunarodne zajednice do prvog desetljeća 21. stoljeća te razdoblje Europske unije koje još traje, odnosno tek počinje s obzirom na to da je Kosovo potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Europska unija ima značajan utjecaj na daljnji razvoj kosovske države glede vladavine prava, uspostave demokratskih standarda te jačanja transparentne vlasti. Profilirajući se kao važan globalni čimbenik mira i stabilnosti, rezultati Europske unije na Kosovu vidljivi su kroz misiju EULEX-a te djelovanje Visokog predstavnika Europske unije na Kosovu, kao i svih ostalih institucija Europske unije. Na izmaku drugog desetljeća ovog stoljeća ponovno jača utjecaj Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu koje nikada nisu ni izgubile interes za uspostavu mira i stabilnosti na ovom području. Upravo zbog toga, zajedničko djelovanje Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije jedini je put ka konačnom rješavanju komplementarnog kosovskog pitanja.
U ovom se radu istražuje utjecaj regionalnih trgovinskih sporazuma (RTS) na
razvoj intra-industrijske trgovine (IIT) za slučaj osam zemlja Srednje i istočne
Europe (SIE) od 1997. do 2019. godine. ...Cilj rada je usporediti i objasniti mogući
heterogeni utjecaj različitih RTS na IIT, kontrolirajući za razliku u ekonomskoj
razvijenosti između zemalja partnera. Analiza se temelji na razini podataka
zemlja-proizvod, a izvor podataka su UN Comtrade i CEPII baza podataka koja
sadrži varijable gravitacijskog modela. Hipoteza rada je da CEFTA i EU
ekonomske integracije imaju snažniji (pozitivni) učinak na IIT u usporedbi s
ostalim RTS, ali snaga utjecaja varira između zemalja, s obzirom na razvojne
nejednakosti zemalja, koje su u ovom radu mjerene kroz razliku u BDP po glavi
stanovnika. U radu je razvijen i procijenjen model koristeći PPML procjenitelj.
Doprinos rada jest uključivanje interakcijske varijable između RTS i razvojne
nejednakosti. Rezultati rada su ukazali da je hipoteza rada validna, kao i da
razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije imaju negativan učinak
na IIT, što potencijalno znači povećanje troškova prilagodbe zbog ekonomskog
integriranja. Rezultati podupiru EU pred-pristupne i post-pristupne politike koje
imaju za cilj smanjiti razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije.
Bankarski sektor u globalnom gospodarskom sustavu predstavlja područje od iznimnog utjecaja na očuvanje makroekonomske stabilnosti. Kako se pokazalo i prilikom nedavne gospodarske krize čije se ...posljedice još osjećaju u mnogim zemljama, slom financijskog tržišta ima dalekosežne posljedice na sva nacionalna financijska tržišta. Cilj ovog rada je analizirati postojeću regulativu financijskih tržišta te njezinu (ne)uspješnost u dosadašnjem upravljanju financijskim rizicima kako bi se očuvala makroekonomska stabilnost te osigurao sigurniji i stabilniji bankarski sustav. Svrha istraživanja je prikazati financijsku regulativu u razdoblju prije svjetske krize 2008./2009. godine te ju usporediti s regulativom donesenom nakon svjetske krize 2008./2009. godine kako bi se došlo do zaključka radi li se o kozmetičkim ili o stvarnim promjenama reguliranja financijskog sustava. Također svrha rada je istražiti hoće li postojeća regulacija u budućnosti uspješno sprječavati manje i veće poremećaje financijskog tržišta. Posebno se analizira hrvatsko financijsko tržište na primjeru manipulacije uporabom referentnih kamatnih stopa.
Od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, točnije od 1991. godine vode se polemike
o ustavnom uređenju BiH. Mirovni planovi i sporazumi koji su trebali odrediti ustavno
uređenje BiH kao složene ...države nisu provedeni u djelo zbog različitog viđenja ustavnog
uređenja Bosne i Hercegovine od triju konstitutivnih naroda Hrvata, Srba i Bošnjaka/Muslimana.
Jedan od dva uvjeta za priznanje BiH bio je i Cutileirov plan, koji je BiH odredio kao
složenu državu sastavljenu od tri republike određene po etničkom principu. Taj dio plana u
djelo nisu proveli predsjednik Izetbegović i izabrani bošnjački političari iako je to bio uvjet
za priznanje samostalne i suverene BiH. Tri različita ustavna uređenja BiH koja zastupaju tri
konstitutivna naroda BiH se protežu od početka rata pa do danas. Ta tri uređenja su: Bošnjaci
– građansko uređenje; Hrvati – federalno uređenje; Srbi - vlastita država. Svi mirovni
planovi za BiH su, osim zadovoljavanja brojnih čimbenika poput gospodarskih, kulturnih,
vjerskih i drugih, uključivali prije svega i etnički čimbenik. Proglašenje svih planova za prekid
rata podjelom BiH od većine bošnjačkih političara i dijela međunarodne zajednice je još
jedan od pokušaja izgradnje BiH kao građanske države gdje bi vrijedilo pravilo jedan čovjek
– jedan glas. Daytonskim mirovnim sporazumom došlo je do prekida rata u BiH i uspostave
mira, ali nije došlo do uspostave održive i prosperitetne BiH. S novim ustavnim uređenjem,
koje je nužno za postizanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, Bosna i Hercegovina
bi ostvarila razvoj i bio bi joj olakšan pristup ulasku u Europsku uniju. Ostvarivanje
jednakopravnosti među konstitutivnim narodima BiH može biti ostvareno samo drugačijim
uređenjem Bosne i Hercegovine.