Suvremeni mediji su jedan od čimbenika koji sudjeluju u oblikovanju osobnog i društvenog identiteta, kao i vrijednosti na globalnoj razini, čemu pripada i definiranje i oblikovanje rodnih uloga. One ...se u medijima najčešće prikazuju kroz razne stereotipe, s time da se tradicionalno muške osobine češće naglašavaju kao vrjednije, dok je žena u medijima (posebno onima fikcijskog karaktera) svedena na objekt muške žudnje. Članak stoga pokušava otkriti je li u posljednjem desetljeću došlo do kakvih promjena s obzirom na (ne)stereotipan prikaz filmskih junaka i junakinja akcijskog žanra u holivudskim uspješnicama. Iz tog je razloga metodom analize sadržaja analizirano 86 glavnih i većih sporednih likova u deset najgledanijih filmova prema »Yearly Box Office« između 2007. i 2016. godine te je zaključeno da su rodni stereotipi i dalje prisutni u akcijskim filmskim uspješnicama, posebno s obzirom na premalu prisutnost ženskih glavnih likova te erotizaciju i objektivizaciju ženskog tijela.
Contemporary media are one of the factors that shape personal and social identity as well as social values on a global level, and in particular defining and shaping gender roles. They are often presented in the media through various stereotypes. While traditionally male characteristics are accentuated as more valuable, women in the media (especially the fiction ones) are reduced to the object of male desire. The article is therefore trying to find out whether there have been any changes in the last decade given the (non)stereotypical representation of film heroes and heroines of the action genre in Hollywood blockbusters. Using the method of content analysis, we have analysed 86 protagonists and major characters in the ten most watched films according to »Yearly Box Office« between 2007 and 2016. It was concluded that gender stereotypes are still present in action film successes, especially given the mall presence of female major characters and erotization and objectification of the female body.
U radu se analizira obrada osjetljivoga i pogrdnoga leksika u hrvatskoj leksikografiji. Kad je riječ o sadržaju povezanome s društvenim skupinama (kao što su etničke, religijske, spolne/ rodne, dobne ...i slično), uvredljivost takvoga leksika može proizlaziti izravno iz njegova značenja ili neizravno iz ukorijenjenosti u stereotipima i predrasudama o određenoj skupini, zbog čega može djelovati uvredljivo (usp. Schutz 2002: 638). U ovome radu analizira se leksikografska obrada odabranih riječi povezanih s pripadnicima društvenih skupina i njihovim osobinama u hrvatskim povijesnim i suvremenim rječnicima kako bi se: 1. pokazalo kako rječnik odražava svjetonazor vremena u kojemu je nastao 2. objasnilo kako se leksikografski pristup takvim sadržajima s vremenom razvijao 3. razmotrilo kako bi se obradi takvih sadržaja trebalo pristupiti u suvremenome, društveno odgovornom rječniku.
Description of sensitive and derogatory vocabulary has always been a challenge for lexicographers and dictionary compilers. As regards content related to social groups (such as ethnic, religious, gender, age groups and the like), the offensiveness of such vocabulary may come directly from its meaning or indirectly from its grounding in stereotypes and prejudices about a certain group. In this paper, the lexicographic presentation of several potentially sensitive words denoting social group members and their attributes in contemporary and historical Croatian dictionaries is analysed in order to: 1. show how the dictionary reflects the world view of its time; 2. explain the development of the lexicographic approach to such content over time; 3. propose adequate solutions to the presentation of such content that could be applied in a modern, socially responsible dictionary.
U radu se promatra stupanj zastupljenosti i specifičnost rodno obilježenih frazema koji se odnose na ženu u dijalektnoj hrvatskoj frazeologiji na primjeru križevačko-podravskih kajkavskih govora. ...Frazemi se dovode u suodnos s rodno obilježenim frazemima hrvatskoga standardnog jezika kako bi se utvrdile njihove stukturno-semantičke sličnosti i razlike te specifičnosti u konceptualizaciji žene u dijalektnoj frazeologiji. Pritom se osobita pažnja pridaje rodnim stereotipima i ustaljenim predodžbama o ženi kako bi se pokazalo postoje li odstupanja u poimanju ženskosti u standardnoj i dijalektnoj frazeologiji hrvatskoga jezika.
Questo contributo esplora l’emergere di itinerari, luoghi e servizi basati sull’opportunità di far incontrare residenti e turisti, consentendone una possibile ibridazione. Questo incontro è ...analizzato in relazione all’ambito delimitato dalla relazione tra città, cultura e turismo, oggi in corso di trasformazione. In particolare saranno prese in considerazione, e comparate, due iniziative di recente sperimentazione nella città di Milano. Piacere, Milano è stata lanciata nel 2015, mentre la città ospitava l’Esposizione Universale, e consiste nel coordinare gli abitanti della città che sono disponibili ad invitare a cena o a offrire gratuitamente una visita guidata della città a un turista. MygranTour è parte di una rete europea che supporta il dialogo interculturale attraverso il coinvolgimento degli abitanti di origine migrante nello sviluppo di itinerari turistici urbani. Il progetto è attivo a Milano dal 2011. Entrambe queste iniziative contribuiscono a produrre nuove immagini turistiche della città e a legittimare nuove geografie urbane che emergono dal basso. Le due iniziative contribuiscono anche a stimolare un capovolgimento della tradizionale relazione gerarchica tra turisti e residenti. Gli aspetti critici emergenti sono discussi nell’articolo a partire da diversi livelli di analisi quali lo sviluppo delle capacità di intervento di queste iniziative e la possibile riproduzione di stereotipi culturali tanto nelle pratiche quanto nelle immagini ad esse associate. Nelle conclusioni si richiama l’attenzione sul bisogno di integrare il turismo nelle politiche urbane non solo nei suoi aspetti economici, ma anche in quelli sociali e culturali.
U ovom radu istražujem poteškoće do kojih dolazi u pokušajima komunikacije preko kulturnih granica. Oslanjam se na svoj terenski rad u različitim sredinama u Istočnoj i Srednjoj Europi – u ...izbjegličkim kampovima, sudnicama, školama i poduzećima – u kojem sam zaključila da komunikacija najbolje funkcionira kada se uspostavi povjerenje, a korak koji je potreban da bi do toga došlo je na obje strane naučiti kako odučiti duboko ukorijenjene pretpostavke. Rad započinje raspravom o rasnim i etničkim stereotipima, u kojoj se oslanjam na niz uvida iz evolucijske psihologije i kognitivne znanosti. Zatim se okrećem mitovima o pamćenju te predlažem kako primijeniti najnovija otkrića specijaliziranih istraživanja pamćenja. U drugom dijelu rada problematiziram koncept "interkulturnosti", koji često legitimizira ideologiju "sukoba civilizacija". Predlažem da za uspostavu stvarne interkulturne komunikacije moramo napustiti modele doslovnog prevođenja i umjesto toga iskoristiti recentne antropološke uvide u načine funkcioniranja jezika, društvene konstrukcije značenja i postizanja zajedničkog razumijevanja. Pritom se nastavljam na radove lingvističkih i pravnih antropologa u ovom području te članak zaključujem razmišljanjima o povezanim temama kontradominantnosti i smijeha.
Reklame i rodni stereotipi Sever Globan, Irena; Plenković, Mateja; Varga, Vanesa
Media, culture and public relations (Online),
12/2018, Letnik:
9, Številka:
1-2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Reklame su jedan od najraširenijih oblika medijskih i kulturnih proizvoda, kojima smo svjesno ili nesvjesno izloženi svakodnevno. Moderna oglašivačka industrija postala je središnja institucija ...tržišno-industrijske ekonomije na koju se godišnje potroši više stotina milijardi dolara. Stručnjaci za medije slažu se da je učinak oglašavanja
na stavove, ponašanje i emocije vrlo snažan, osobito kada se radi o djeci i mladima. Trend je da reklame rijetko prikazuju prednosti proizvoda čiju prodaju pokušavaju potaknuti, a sve više nameću određene životne stilove koje mladi usvajaju kao dio njihovih identiteta i obrazaca ponašanja. To se prvenstveno odnosi na rodne stereotipe i nerealne prikaze ženskih i muških tijela kao glavnih komponenti oglašavanja. Posebno je važno pitanje posljedica česte izloženosti rodnim stereotipima u oglašavanju na psihosocijalnoj i socijalnoj razini. Kako bi se smanjili negativni učinci reklama, potrebno je djelovati na više razina. Društvena razina uključuje provođenje odgovorne medijske politike i definiranje etičkih standarda u oglašavanju. Na individualnoj razini, roditelji i nastavnici trebaju preuzeti odgovornost za razvijanje medijske pismenosti djece i mladih.
Osobno ime Stjepan rasprostranjeno je u cijelome kršćanskom svijetu, a tako i cjelokupnome slavenskom prostoru. U ovome se radu pokušava dati pregled mnogobrojnih i raznolikih odraza toga svetačkog ...imena u hrvatskome antroponimijskom sustavu. Prate se njegove potvrde od najranijih vremena, analiziraju jezične značajke tih potvrda, daje se pregled rasprostranjenosti pojedinih odraza u prošlosti i danas na hrvatskome prostoru te se donose usporedbe s drugim južnoslavenskim prostorima. Uz ostalo propitkuje se je li znanstveno utemeljeno u narodu uvriježeno mišljenje o pripadnosti nekih oblika hrvatskomu (npr. Stjepan), a drugih srpskomu (npr. Stevo, Stevan) antroponimikonu.
PDF
