U radu se izlažu neki od rezultata istraživanja zasnovanoga na intervjuima sa slijepim i slabovidnim osobama u Zagrebu. Rasprava pokazuje da je iskustvo slijepe osobe u javnim prostorima grada dio ...interakcije između njezina vlastita tijela, fi zičkih obilježja urbanoga okoliša te dominirajućih društvenih diskursa o slijepima. U toj su interakciji društveno i tjelesno uzajamno povezani. U prvome dijelu rada razmatra se prostornovremenska dimenzija mobilnosti slijepih osoba u urbanom prostoru. Analiza je pokazala da gradska struktura, uređenje i infrastruktura, koji su oblikovani primarno za osobe bez tjelesnih oštećenja, utječu na prostorno-vremenske modele kretanja slijepih, što se iskazuje u svođenju kretanja na ograničen broj ruta i u vremenskim ritmovima koji su usklađeni s tijelom, s njegovim limitima i mogućnostima. U drugome se dijelu rad fokusira na stereotipe. Autorica dolazi do zaključka da se u uobičajenim stereo tipima o slijepima: a) identitet slijepe osobe svodi na njezinu sljepoću, b) slijepima se pripisuju neke “neobične” karakteristike, c) podcjenjuje se sposobnost slijepih da samostalno obavljaju svakodnevne stvari, d) nesposobnost osobe da vidi generalizira se u pretpostavku njezine opće nesposobnosti. Pritom se stereotipi, koji tjelesno obilježje prerađuju u društveni imaginarij, materijaliziraju u obliku društvenih prepreka s kojima se suočavaju slijepi. Rezultati rada argumenti su za model invaliditeta koji bi prepoznavao realnost tijela s fi zičkim oštećenjem, a pritom bi osiguravao pravedan i nediskriminatoran društveni okvir u kojem bi se sposobnosti osoba s invaliditetom mogle slobodno realizirati.
Attraverso un'analisi selettiva dei mezzi d'informazione, nazionali e locali, cartacei e on-line, sono state ricostruite le fasi salienti della comunicazione della ricostruzione post-sisma della ...città di L'Aquila, in particolare dal 2012 al 2016, per comprendere le relazioni tra istituzioni, media e opinione pubblica, individuando stereotipi positivi e negativi sul tema. Sono stati esaminati approfonditamente 237 articoli che hanno trattato la ricostruzione e le azioni dell'Ufficio Speciale della Ricostruzione della città dell'Aquila. Assieme all'analisi qualitativa degli articoli, il ricercatore ha raccolto interviste dei giornalisti che hanno seguito le vicende dal 2009 ad oggi.
The paper deals with travelogues written by women from the Slovene lands in the late 19th and the early 20th centuries. The primary focus is on the travelogues of Luiza Pesjak, Marica Strnad, Marica ...Gregorič Stepančič, Marija Kmet, and Alma Karlin. Women's travel has a special cultural status. Three aspects are considered in the article: genre peculiarities of the texts (purposes of travel, categories "one's own/other/foreign"), gender and national issues and the interconnection of them, as this this period when the struggle for the emancipation of women begins as well as the national identity actively takes shape.
Il tema dell’emancipazione femminile pone in campo quello della socializzazione all’identità di genere che vede sicuramente nelle agenzie educative primarie, la famiglia e la scuola, i punti di ...riferimento più importanti nella vita di un bambino e di un adolescente. Non va però trascurata una fondamentale agenzia educativa, meno istituzionalizzata, ma non per questo meno importante e pervasiva: quella dei media tradizionali e dei new media. Gli stereotipi di genere sono centrali nelle narrazioni mediali della pubblicità, del cinema, della televisione e ancora di più lo sono nel mondo disincarnato della Rete, dove la loro funzione di ancoraggio gioca un ruolo fondamentale. In questa sede si proverà ad analizzare il ruolo dello stereotipo di genere nel cinema Disney come riflesso di valori sociali e culturali storicamente definiti ma anche la capacità dei lungometraggi disneyani di dar vita a metanarrazioni del mondo sociale in cui progressivamente muta il rapporto tra il genere femminile e quello maschile. Dal primo classico disneyano, “Biancaneve e i sette nani”, distribuito nelle sale nel 1937, al lungometraggio “Oceania” del 2016 si sono avvicendate diverse weltanschauungen rappresentative di particolari valori e molteplici marcatori semiotici delle differenze di genere. L’analisi femminista non ha perso l’occasione di analizzare le eroine disneyane identificando un’evoluzione dei ruoli di genere che riflette quella dei costumi sociali e della cultura popolare.
Študenti s posebnimi potrebami so pomembna manjšinska skupina znotraj študentske populacije, ki jo pogosto spremljajo negativna stališča in predsodki. Ti se neposredno ali posredno kažejo v odnosu ...visokošolskih institucij in njihovih zaposlenih do študentov s posebnimi potrebami. Odnos in posledično vedenje močno vplivata na to, ali bo izkušnja študentov s posebnimi potrebami v visokem šolstvu pozitivna ali negativna, zato je poznavanje stališč in predsodkov ključnega pomena za ustvarjanje celostne slike o študentih s posebnimi potrebami. V prispevku se zato podrobneje ukvarjamo s stališči in predsodki o študentih s posebnimi potrebami, pri čemer se sprašujemo, kakšna so, kako se kažejo, zakaj so pogosto negativna ter katere dejavnike velja upoštevati pri njihovem spreminjanju.
Negativni stereotipi o knjižničarima problem su s kojim se knjižničarska struka već dulje vrijeme susreće. Na njihovu dugotrajnost ukazuju i brojni radovi pisani na ovu temu, kako noviji, tako i oni ...starijeg datuma, a na koje se ovaj rad referira. Smatra se da su širenju i utvrđivanju takvih stereotipa velikim dijelom pripomogli uglavnom negativni medijski prikazi. Nepoznavanje struke, s jedne strane, i vjerovanje ovakvim stereotipima, s druge, dovodi do negativnog doživljavanja struke u javnosti, lošijeg samopoimanja kod njenih djelatnika, a takva slika može utjecati i na slabije financiranje knjižnicâ. Iz ovih razloga, treba ukazati na činjenicu da je stereotip tek jedna, često neutemeljena slika entiteta te da on, ukoliko je negativan, nerijetko može biti i jako štetan. Ovaj se rad bavi pitanjem utemeljenosti i negativne obojanosti dvaju uvriježenih knjižničarskih stereotipa (stereotipnom poimanju knjižničarstva kao mahom ženske profesije i stereotipnom poimanju knjižničara kao njenih neuglednih i nekomunikativnih predstavnika), kao i pitanjem potrebe za njihovim pobijanjem.
The aim of this research is to examine the differences in attitudes towards the elderly, and the differences in sets of stereotypes and expectations related to ageing in groups of persons of early ...and late adulthood, as well as to assess the effects of quality and quantity of contact with the elderly on attitudes towards them. The research was conducted on a representative sample of participants in late (n = 96; 60-75 years) and early (n = 122; 18-25 years) adulthood. The average age of participants in late adulthood was 67.52 (SD = 4.73), whereas the average age of participants in early adulthood was 21.14 (SD = 1.59) years. The results have shown that the two groups do not differ in their attitudes towards the elderly, i.e. that both groups have mildly positive attitudes towards the group. Furthermore, expectations of "successful" ageing are more positive in the younger group, and those participants who have better contact with their grandparents also have more positive attitudes towards the elderly. The stereotypes that the two groups have towards the elderly were investigated by means of hierarchical cluster analysis. The results show that there are three stereotypes in the early adulthood group and four stereotypes in the late adulthood group. Their comparison revealed the existence of a conceptual overlap of three sets of stereotypes, designated on the basis of their characteristics as "perfect grandmother/grandfather", "ageing well" and "neighbour".