Ograjene skupnosti oziroma stanovanjske soseske z omejenim dostopom so po svetu vse bolj razširjene. Raziskava se osredotoča na ograjeni skupnosti v Dijarbakirju, enem od največjih mest na jugovzhodu ...Turčije. V njej avtorja preučujeta stopnjo zadovoljstva in preference prebivalcev teh skupnosti. Ugotovitve kažejo visoko stopnjo zadovoljstva med stanovalci in razkrivajo, da se ljudje za življenje v teh skupnostih v glavnem odločajo zaradi varnosti in prestiža. Rezultati poleg tega kažejo, da se dolgoletni prebivalci OS bojijo živeti zunaj tovrstnih sosesk, kar se izraža v strahu pred selitvijo.
Depression, anxiety and fear of childbirth have numerous consequences for women and their developing offspring. Insecure attachment in close adult relationships is considered to be a risk factor for ...depressive symptoms. This study aims to gain further insight into the risk factors for depressive and anxiety symptoms in nulliparous women during the third trimester of pregnancy regarding the main contextual relations, with an emphasis on partner attachment.
A group of 325 nulliparas in the third trimester of pregnancy was enrolled in a childbirth preparation program. The following instruments were applied: Experiences in Close Relationships-Revised, the Edinburgh Depression Scale, the Zung Anxiety Scale, and a questionnaire regarding fear of childbirth. Three separate multiple linear regression models were built to explore the associations between demographic, social and attachment variables and mental health functioning.
Highly educated nulliparas and those with a higher level of co-workers' emotional support experienced a lower level of anxiety when other predictors in the model were held constant. Of all the predictors in the model, only attachment anxiety and co-workers' support were statistically significantly associated with the level of depression. Attachment anxiety was significantly associated with all three mental health indicators (level of depression, anxiety and fear of childbirth).
The results suggest that intimate attachment anxiety could be a key contextual factor for mood and anxiety mental health functioning during the third trimester of pregnancy, accessible to change. Our results could facilitate the formulation of interventions for reducing antenatal depressive symptoms.
Funkcionalne vrtoglavice ističu se svojom učestalošću i drugi su najčešći uzrok vrtoglavica u općoj populaciji, dok su u dobnoj skupini od 30 do 50 godina i najčešći. Klasični dijagnostički proces ...usmjeren je na pronalaženje medicinske ili kirurške dijagnoze, a ako se ona ne pronađe, obično kažemo da je uzrok bolesti „psihogen“. Posljednjih desetljeća, napuštanjem uvriježenoga dihotomnoga dijagnostičkog pristupa i primjenom novog, integrativnog načina dijagnostičkog razmišljanja došlo se do spoznaje o postojanju funkcionalnih vestibularnih poremećaja. Oni su uvijek posljedica loše readaptacije posturalnog sustava na neku vestibularnu, neurološku, strukturnu ili psihijatrijsku bolest. Uzrok tomu leži u uskoj povezanosti živčanih projekcija u mozgu odgovornih za kontrolu pokreta i položaja tijela u prostoru s onima odgovornima za opasnost i strah. Odbor za klasifikaciju vestibularnih poremećaja Bárányjeva društva nedavno je utemeljio dijagnostičke kriterije za perzistentnu posturalno-percepcijsku vrtoglavicu (PPPD). Riječ je o najčešćem funkcionalnom vestibularnom poremećaju, koji obuhvaća prije uspostavljene entitete: fobičnu posturalnu vrtoglavicu, vizualnu i kroničnu subjektivnu vrtoglavicu. Dominantni simptomi PPPD-a jesu: vrtoglavica koja kontinuirano traje najmanje 3 mjeseca i uvijek je povezana s držanjem tijela, a nije kružnog tipa. Javljaju se preosjetljivost na pokretne podražaje, uključujući i vlastite pokrete, ali i kretanje velikih vizualnih objekata ili kompleksnih vizualnih podražaja u širokome vidnom polju, kao i teškoće pri izvođenju preciznih vizualnih radnja. Kod blažih i umjerenih smetnja poželjno je provesti vestibularnu rehabilitaciju, jer većina pacijenata ima provokativne čimbenike vezane uz vid i kretanje. Indicirano je i farmakoterapijsko liječenje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina i noradrenalina. Dobri rezultati postižu se i primjenom kognitivno-bihevioralne psihoterapije, mijenjanjem negativnih automatskih misli, refokusiranjem pažnje, reatribucijom, sustavnim i postupnim izlaganjem ili, pak, izlaganjem odjedanput i dr. Prognoza bolesti znatno je bolja kod pacijenata bez komorbiditeta u odnosu prema onima s njime.
Jedan od glavnih izazova ovog rada je jasno pojmovno određenje straha od kriminala kao sociološkog fenomena, te kritički osvrt na temeljne kriminološke i sociološke konceptualne postavke koje ga ...omeđuju. Ključno je i pitanje legitimnosti samog koncepta straha od kriminala. Na temelju takve početne analize valja prikazati dosadašnja relevantna međunarodna i domaća istraživanja straha od kriminala, te ukazati na njihove ključne spoznaje. Slijedi osvrt na teorije koje objašnjavaju strah od kriminala, a zatim se predstavljaju i raspravljaju rezultati empirijskog istraživanja straha od kriminala provedenog 2011. godine na Pravnom fakultetu u Splitu (N=243). Zaključno se postavlja pitanje što, zapravo, preostaje relevantnim znanstvenim disciplinama, u prvom redu sociologiji i kriminologiji, ukoliko će se državna reakcija na kažnjiva ponašanja voditi upitno legitimnim konceptima o osjećajima i strahovima građana, a ne znanstvenim spoznajama proizašlim iz empirijskih i teoretskih istraživanja kriminala?
Strah je temeljna ljudska emocija koja se često veže uz pretpostavku da izaziva pasivnost aktera. Kako je za načelo supsidijarnosti sudjelovanje svih u socijalnom životu od presudnog kriterija za ...njezinu zaživljenost, od posebnog nam je interesa bilo vidjeti, na temelju naznaka koje daju psihologija, teologija i sociologija, koliko je u Hrvatskoj strah prisutan u ljudi određen i položajem u društvenoj strukturi. Zanimalo nas je nalazimo li više faktora straha i kakve su im karakteristike. Na temelju razrade teorija razvijenih unutar sociologije emocija te naglasaka socijalnog nauka Crkve o načelu supsidijarnosti, držimo da je jedan od načina prevladavanja straha u udruživanju ljudi, njihovu sudjelovanju te u izgradnji supsidijarnog društva.
The goal of this paper is to examine affective responses to institutionalised narratives on the genesis, course and consequences of the 1990s conflict in Croatia, which coexist with subjugated ...knowledge, usually taking the form of conspiracy theories. The paper is based on recent fieldwork research. The author examines the ways of forming different personal narratives dominated by the motifs of home, displacement, (not) belonging, and narratives close to conspiracy theories which are incorporated into personal accounts. The author sees conspiracy theories as an attempt to understand the gravity and ambivalence of every (post) war experience, as a possible loosening of the knot that emerged at the intersection between the personal and the collective, the cognitive and the emotional, ethnic identity (be it majority or minority) and citizenship, the desirable and the undesirable, home and leaving home.
Cilj istraživanja bio je razmotriti ulogu koju u objašnjenju matematičkog samopoimanja, osim uspjeha u matematici, imaju osobine ličnosti, matematička anksioznost, stereotipi o matematici kao muškom ...području i percepcija uloge i ponašanja nastavnika matematike. Istraživanje je provedeno na uzorku od 511 učenika 8. razreda iz 36 osnovnih škola u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Analiza doprinosa spomenutih prediktora napravljena je na rodno odijeljenim uzorcima. Hijerarhijskim regresijskim analizama utvrđeni su pojedinačni doprinosi varijabli i ukupni doprinos prediktora objašnjenju varijance matematičkog samopoimanja učenika (R = 0.63) i učenica (R = 0.72). Uspjeh u matematici najsnažnija je odrednica matematičkog samopoimanja obiju rodnih skupina. Ličnost, točnije, savjesnost rodno je specifična determinanta koja doprinosi objašnjenju varijance matematičkog samopoimanja učenica, ali ne i učenika. Obrnuto vrijedi za stereotipe o matematici koji su se pokazali rodno specifičnom determinantom samopoimanja učenika. Strah od matematike, percepcija uloge i ponašanja nastavnika rodno su univerzalne odrednice. Rezultati mogu doprinijeti utemeljenom planiranju i primjeni univerzalnih i specifičnih intervencija za poboljšanje matematičkog samopoimanja učenica i učenika.
This text presents a discussion of the history of one course in historiographic and anthropological studies of mass witch persecutions, namely the course that considers them a psychopathological ...phenomenon, and considers the Early Modern Period a period of madness – hysteria, mass hysteria, fantasy. Such studies are based on the tradition of medical, neurological, psychiatric and psychoanalytical work which started with the psychopathologization of women accused of witchcraft, where Charcot and Freud play a significant role. An example of a witch trial record from a trial held in Križevci in 1751 and 1752 is discussed from the point of view of hysteria as a sort of lust and fear in relation to the dominant aff ective policy and the affective atmosphere, indicating an inseparability between personal fears and anxieties and social dynamics.
U ovom radu razmatra se uloga afektivnih čimbenika pri učenju stranoga jezika te njihov utjecaj na upotrebu strategija učenja kod učenika stranog jezika. Strategije učenja stranih jezika već duže ...vrijeme zanimaju praktičare i znanstvenike, stoga su u radu predstavljene neke od definicija i naglašena je nemogućnost jedinstvene definicije. Strategije ovise o brojnim čimbenicima za vrijeme učenja stranih jezika, tako i o afektivnima. Afektivni su čimbenici, čiji je odnos sa strategijama učenja proučavan u ovom radu, motivacija, strah, stav, atribucija i pojam o sebi, prema podjeli Jelene Mihaljević Djigunović, velike hrvatske istraživačice u području glotodidaktike. Osim toga, u radu je dan prikaz dosadašnjih istraživanja odnosa tih dviju pojavnosti pri učenju stranih jezika. Istraživanja odnosa afektivnih faktora i strategija učenja prisutna su u znatno manjoj mjeri nego istraživanja odnosa kognitivnih čimbenika i strategija. Unatoč zanemarenosti u istraživanjima, afektivni faktori stoje u suodnosu sa strategijama učenja, točnije odabirom vrste strategije i njihovim brojem, pa tako neposredno s uspjehom u ovladavanju stranim jezikom.