Članak daje pregled ključnih postavki i najnovijih istraživanja na području ekonomike sreće, u svrhu poboljšanja temelja za javne rasprave i informirano donošenje odluka prilikom stvaranja i provedbe ...relevantnih politika. Koncept sreće rano je privukao pozornost ekonomista, a njihov odnos prema njemu se mijenjao kroz vrijeme. Suvremeni podatci o sreći impliciraju novi, znanstveno valjan način mjerenja društvenog napretka, s prostorom za daljnja poboljšanja. Ukazuju da su fizičko i mentalno zdravlje, međuljudski odnosi, dohodak i institucije važne odrednice sreće. Sreća, pak, uzrokuje niz pozitivnih učinaka na osobnoj i društvenoj razini. Nadalje, istraživanja ovoga područja mogu pomoći kreatorima politika u odlučivanju o ulozi, prirodi, ciljnim skupinama i prioritetima relevantnih politika. Sve navedeno pokazuje potencijal ekonomike sreće za doprinos u rješavanju trenutnih i budućih društvenih potreba s ciljem izgradnje sretnijeg društva.
Prateći administrativni teritorij ili satelitski/novi grad koncept je urbanog planiranja koji se obično primjenjuje na teritorij koji okružuje velike gradove. Većinom je stanovništvo i gospodarstvo ...tih područja u porastu – za općine su ovi čimbenici izazov u smislu upravljanja. Osim toga, često je relativno slaba razina uključenosti građana u proces odlučivanja. Taj bi aspekt trebalo uzeti u obzir za bolje upravljanje ovakvim općinama. Cilj je rada prezentirati mogući model upravljanja pratećim administrativnim teritorijima Rige na temelju studije slučaja na jednom od pratećih riških teritorija (Salaspils). Glavni rezultati i zaključci rada: tijekom istraživanja identificirano je 25 pratećih administrativnih teritorija Rige. Na temelju studije slučaja – Općina Salaspils – donose se preporuke za uspješno upravljanje pratećim administrativnim teritorijima grada. One se odnose na uključivanje građana u odlučivanje u Općini, što je presudno za ostvarenje blagostanja društva.
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti korelacije između više dimenzija životnog zadovoljstva (samopoštovanje, prijatelji, škola, sredina, obitelj i vlastito ja) i samopoštovanja, razmatrajući ...usamljenost kao zavisnu varijablu. Uzorak se sastojao od 448 srednjoškolaca, od kojih 208 (46.4%) učenika i 240 (53.6%) učenica. Korišteni su: Mjera za određivanje pretilosti, Višedimenzionalna ljestvica učenikova životnog zadovoljstva i Rosenbergova ljestvica za procjenu samopoštovanja. Prema našim rezultatima, zaključeno je da višedimenzionalna ljestvica učenikova životnog zadovoljstva čini negativni prediktor usamljenosti. Pretilost, ponekad nedostatak kada je riječ o životnom zadovoljstvu, negativno predviđa usamljenost među učenicima koji su činili uzorak. Utvrđena je negativna korelacija između samopoštovanja i usamljenosti, kao što je utvrđena negativna korelacija između sporednih varijabli prijatelji, škola, sredina, obitelj i vlastito ja i usamljenosti.
Fokus ovog rada je na subjektivnom blagostanju pojedinca u Hrvatskoj, zemlji koja je u devedesetim godinama provela transformaciju ekonomije iz socijalističke u tržišno orijentiranu, a u isto se ...vrijeme na prostoru Hrvatske vodio Domovinski rat kao rezultat raspada bivše Jugoslavije. Subjektivno blagostanje obično se razlikuje od objektivnih mjera blagostanja kao što je dohodak. Ta je razlika istražena profiliranjem siromaštva na temelju dviju mjera, a najveća je razlika uočena među onima koji objektivno nisu siromašni.
Nadalje, odrednice subjektivnog blagostanja analizirane su ordered probit modelom – grupirane kao objektivne varijable osobnih okolnosti ili okolnosti kućanstva, te kao mjere relativnog dohotka – dohodak pojedinca u usporedbi s različitim referentnim skupinama. Rezultati pokazuju da je, osim apsolutnog dohotka koji ostavlja dosta prostora za različite interpretacije, relativni dohodak najčvršća odrednica blagostanja. To može biti povezano s tranzicijskim naslijeđem Hrvatske i u skladu je s onim što je zapaženo u drugim zemljama.
Ljudska sreća postala je prvorazredno političko pitanje, koje
potiče i vlade i poduzeća da kreiraju politike i prakse koje
ljude čine sretnijima, a jedna od njih jesu prakse upravljanja
ljudskim ...potencijalima (ULJP). Budući da su radovi koji
istražuju odnos između praksi ULJP-a na razini zemalja i
nacionalne sreće na akademskoj razini rijetki, posebno oni
empirijski, cilj je ovoga rada upravo istražiti navedeni odnos.
Podaci o ULJP-u upotrijebljeni u studiji prikupljeni su kroz
ciklus istraživanja Cranet 2014-2016 i odnose se na 5093
organizacije koje djeluju u 27 zemalja na pet kontinenata.
Podaci o nacionalnoj sreći, Cantril ladder indikator (CLI) kao
pokazatelj i šest korelata nacionalne sreće preuzeti su iz
baze podataka World Happiness Report. Nalazi upućuju na
to da su prakse ULJP-a povezane s najvišim razinama
nacionalne sreće: upotreba IT platformi za zapošljavanje,
zapošljavanje na temelju potencijala, a ne na sadašnjem
znanju/vještinama, prilagođene nagrade za rad, razne
inicijative za usklađivanje privatnoga i poslovnoga života te
obuka i razvoj u prvom redu zbog karijere, a ne poslodavca,
što odgovara preferencijama mlađe radne snage.
