Umjetna pužnica je neurosenzorička proteza, koja je suvremeni tehnički i tehnološki medicinski terapijski izbor liječenja osoba s teškom nagluhošću ili s gluhoćom. Postupak otokirurške ugradnje ...umjetne pužnice zove se kohlearna implantacija. Telemetrija je sastavni dio tog postupka. Predstavlja metodu mjerenja neuralnog odgovora slušnog živca na električnu stimulaciju. Telemetrijom se određuju pragovi čujnosti, pragovi neugode podražaja i dinamički raspon. Objektivnim parametrima telemetrije procjenjujemo i psihoakustičke parametre, koji su temelj simulacijskih mapa za buduću rehabilitaciju oštećenog sluha.
Aerospace as a whole, primarily aviation and planes, for a short time after 1903, greatly advance the frontiers of human activity. Initially, unsafe "flying device" the plane, has become a factor in ...loose resolving wars and one of the reliable means of transport and communication between people around the world. Quick technical and technological development required a special approach. Mass production and use of aircraft, brought in light the need for standardization in the production, testing and lead into operational use of combat aircraft, as well as in commercial use for the purposes of air traffic. Testing the aircraft, is now more disciplinary research activity of a large number of experts from various fields, including test pilot who is an irreplaceable member. At that goal the test-measuring equipment (IMO), are specifically designed, and test pilots are trained in specialized schools for the experiment pilots. / Авиация в целом, а в частности развитие конструкций самолетов, в течение короткого времени, начиная с 1903 года, в значительной степени расширили границы человеческой деятельности. Первые «воздухоплавательные снаряды» трудно было назвать безопасными, но вскоре самолеты стали решающим фактором в войнах и одним из самых надежных средств передвижения и связи между людьми по всему миру. Быстрое техническое и технологическое развитие нуждалось в специальной методологии. Массовое производство и применение летательных аппаратов выявили необходимость в стандартизации в области производства, испытаний и их внедрения в военно-боевую эксплуатацию, а также в коммерческую эксплуатацию в целях воздушных перевозок. Таким образом, на сегодняшний день испытания самолетов включают мультидисциплинарные методы, в применении которых задействована большая команда специалистов и экспертов, представляющих различные области науки и техники, а главным участником данной команды неминуемо является летчик- испытатель. Для нужд испытательных мероприятий специально разрабатывается контрольно-измерительное оборудование, а сами летчики проходят специальное обучение в центре по подготовке летчиков-испытателей. / Vazduhoplovstvo u celini, a pre svega avijacija i avioni za kratko vreme, nakon 1903. godine, uveliko su pomerili granice ljudske delatnosti. Od 'klimavih' i nebezbednih letećih sprava, avion je postao rešavajući faktor u ratovima i jedno od pouzdanih sredstava prevoza i komunikacije među ljudima širom sveta. Brzi tehničko-tehnološki razvoj zahtevao je i poseban pristup. Masovna proizvodnja i korišćenje aviona iznedrili su potrebu za standardizacijom u proizvodnji, ispitivanju i uvođenje u operativnu upotrebu borbenih aviona, kao i uvođenje aviona za potrebe vazdušnog saobraćaja. Ispitivanje aviona danas je više diciplinarna istraživačka aktivnost velikog broja stručnjaka iz različitih oblasti, među kojima je opitni pilot nezaobilazni član. Radi toga se ispitno-merna oprema (IMO) posebno dizajnira, a opitni piloti obučavaju u specijalizovanim školama za opitne pilote.
Rad obuhvaća proces sastavljanja quadcoptera, osposobljavanje istog za rad pomoću programa na računalu kojim se unose parametri u kontrolnu jedinicu quadcoptera. Također uključuje kalibraciju ...određenih dijelova quadcoptera, prikaz quadcoptera u radu na poljoprivrednim usjevima te analizu određenih parametara. Dron će se koristiti za nadzor poljoprivrednih usjeva. Dronovi se sastoje od okvira, postolja, motora, upravljačke jedinice, baterija za napajanje i njegovih komponenti, vodiča, kontrolera brzine motora, radio- prijemnika i u ovom slučaju, kamere s njezinim transmiterom koji će slati video do svog prijamnika. U današnje je vrijeme poljoprivreda svjetski najvažnija kultura, koliko za same farmere, toliko i za nas ostale, jer ne prođe dan, a da ne koristimo ili uživamo u proizvodima koje poljoprivrednici uzgoje. Iziskuje puno predanosti i pažnje da bi konačni proizvod bio zadovoljavajući te ispunio različite norme. Sredstva kojima se to postiže nisu jeftina i zato je quadcopter odličan izbor za takvu vrstu posla – jeftin je, lagan, malen i dobro napravljen daje odlične rezultate. Quadcopter je dobar izbor i za poljoprivrednike koji mogu izgubiti veliku svotu novaca, ako bespotrebno troše pesticide i ostala sredstva za suzbijanje bolesti i nametnika. Današnje kamere daju video visoke kvalitete u malom pakiranju i ako se udruže s današnjim jeftinim komponentama za izradu letjelica dobiva se dobitna kombinacija za suzbijanje bespotrebnog trošenja novca. Telemetrija nam također omogućava da prenosimo video uživo i kontroliramo uređaje na određenim udaljenostima.
Crvena lunja nastanjuje otvorena mozaična staništa zapadnog palearktika s najvažnijim gnijezdećim populacijama u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i Španjolskoj. Prema istoku Europe brojnost parova ...postaje sve manja. U Hrvatskoj se sve do 2018. godine smatrala regionalno izumrlom gnjezdaricom te rijetkom zimovalicom istočne Slavonije i Baranje. Ranije se gnijezdila na istoku Hrvatske, a posljednje gniježđenje je zabilježeno 1968. godine kod Migalovaca. Nakon što je 2014. godine u Austriji, Slovačkoj i Češkoj pokrenut projekt praćenja crvenih lunja pomoću GPS/GSM i GPS/GSM/UHF uređaja, pokazalo se da mnoge od njih zalaze i u Hrvatsku. Ovaj rad daje kratak pregled rezultata dobivenih analizom podataka sa satelitske telemetrije. U razdoblju od rujna 2014. do listopada 2018.g. u Hrvatskoj je zabilježeno 39 različitih crvenih lunja označenih uređajima za praćenje te su ovdje provele sveukupno 1484 dana. Glavni period pojavljivanja crvenih lunja u Hrvatskoj je od rujna do ožujka (s vrhuncem selidbe u listopadu odnosno ožujku), dok se malobrojne ptice ovdje zadržavaju i tijekom ljetnog lutanja. Ptice koje gnijezde u srednjoj Europi kroz Hrvatsku sele u širokom pojasu, pojavljujući se u svim dijelovima zemlje pa čak i na nekim pučinskim otocima, prateći osnovni smjer JJZ do zimovališta u Italiji, dok manji broj jedinki seli u smjeru JI i zimuje u Grčkoj. Između 2014. i 2018. zabilježeno je zimovanje četiri označene crvene lunje u Hrvatskoj (po jedna ptica u Baranji, istočnoj Slavoniji, srednjoj Posavini i Pokupskom bazenu), s dolaskom na zimovališta većinom ulistopadu i odlaskom oko sredine ožujka. Terenski obilasci su pokazali da se tijekom zime crvene lunje u manjim skupinama (3-13 jed.) okupljaju na redovito korištenim noćilištima (šumarci, drvoredi i sl.) te je na dva mjesta utvrđeno zajedničko noćenje s crnim lunjama Milvus migrans. Tijekom ranog proljeća 2018. godine jedna od crvenih lunja zadržavala se u istočnoj Slavoniji južno od Đakova te se sumnjalo na mogući pokušaj gniježđenja. Radilo se o mladoj ženki s uređajem AUKI49 označenoj kao ptić prstenom C144030 tijekom 2016. godine u okolici Břeclava u Češkoj, nakon čega je u dva navrata zimovala u Italiji i redovito selila preko Hrvatske. Obilaskom terena u travnju opaženo je svadbeno ponašanje ženke i mužjaka crvene lunje bez oznake, dok je u svibnju na istom mjestu na rubu šume hrasta i graba pronađeno gnijezdo na hrastu lužnjaku i ženka koja je sjedila u njemu. Početkom lipnja tijekom provjere gnijezda nisu pronađeni mladi, već samo nekoliko pera i jedno napuklo jaje crvene lunje. Mužjak je uočen iznad šume dok je ženka netom prije napustila područje i uputila se prema Češkoj. Na temelju analize uzorka kretanja ženke tijekom proljeća odnosno činjenica utvrđenih terenskim obilascima, pretpostavlja se da se u gnijezdu najmanje jedan ptić uspješno izlegao te da je vjerojatno postao žrtvom predacije. Iako tijekom
2018.godine par crvenih lunja nije othranio nijednog ptića, nedvojbeno je dokazano ponovno gniježđenje vrste nakon 50 godina izostanka. Tijekom zimovanja i gniježđenja u Hrvatskoj crvene lunje su koristile mozaična nizinska poljoprivredna područja s manjim njivama, livadama, drvoredima i šumarcima. Noviji podaci prikupljeni tijekom zimskog prebrojavanja ptica odnosno satelitskim praćenjem ptica iz sjevernijih populacija, pokazali su da je crvena lunja redovita preletnica u čitavoj Hrvatskoj te redovita zimovalica, prvenstveno u istočnoj Slavoniji i Baranji. Gnijezdeća populacija crvene lunje u srednjoj Europi pokazuje blago rastući trend te se u narednim godinama može očekivati eventualni pronalazak novih gnijezdećih parova i u Hrvatskoj.
Cilj ovog rada je prikazati važnost postupka planiranja, dimenzioniranja, izvedbe i testiranja sustava koji se zasniva na telemetriji, informatičkoj opremi i virtualizaciji radne okoline, a sve prema ...zahtjevima krajnjeg korisnika. Takav sustav naziva se Sustav oporavka podataka u slučaju katastrofe (eng. Disaster Recovery). On sadrži primarnu i sekundarnu lokaciju, a glavni cilj mu je osigurati dostupnost podataka u slučaju prirodne katastrofe (potres, požar, poplava, isl.). Na primarnoj lokaciji nalazi se produkcija, dok se na sekundarnoj lokaciji nalaze kopirani podaci čitave primarne lokacije dobiveni metodama baziranim na telemetrijskim sustavima. U slučaju da primarna lokacija postane iz nekog razloga nedostupna podaci se oporavljaju sa sekundarne lokacije, te omogućuju neometan daljnji rad sustava.
Opisana je uporaba elektromagnetizma kao načina prijenosa pokazatelja od alatki na dnu bušotina do površine. To je posebno povoljno kod bušenja uz uporabu pjene, aerizirane isplake ili ispuhavanja ...pri bušenju u uvjetima podtlaka. Sažeto je prikazan povijesni razvitak elektromagnetizma i elektromagnetske telemetrije. Naglašen je problem slabljenja elektromagnetskih valova pri prolazu kroz stijene.
Određivala se je korelacija između vremena do prvog napadaja kod EEG vlasišta tijekom Video/EEG telemetrije i učestalosti napadaja koju su navodili sami bolesnici s refraktornom epilepsijom. ...Prijeoperacijski su obrađena 82 uzastopna bolesnika s epilepsijom, kao dio veće studije, tijekom njihova Video/EEG praćenja u Centru za epilepsiju odraslih pri Sveučilištu u Washingtonu. Analizirana je učestalost napadaja koju su naveli sami bolesnici, vrijeme do prvog napadaja u kabinetu za praćenje, te kliničke varijable za dob, spol i žarišnu lokalizaciju napadaja. Srednja dob bolesnika bila je 35±11 godina, a 54,9% bile su žene. U 51 bolesnika s temporalnom i 19 bolesnika s ekstratemporalnom epilepsijom srednje vrijeme do prvog napadaja na EEG bilo je 44±48 h. Učestalost napadaja koju su navodili sami bolesnici nije predskazala vrijeme do prvog napadaja kod EEG telemetrije. U većine bolesnika prvi je napadaj na EEG nastupio tijekom prva dva dana Video/EEG telemetrije. Učestalost napadaja koju su navodili bolesnici bila je loš predskazatelj vremena do prvog napadaja na EEG. Ova studija ukazuje na to da bolesnike koji navode rjeđu učestalost napadaja treba također smatrati dobrim kandidatima za daljnju procjenu, uključujući Video/EEG telemetriju.
PDF
