Hrvatski centar za razminiranje (HCR) je još 2004. godine pregledao, definirao i označio cjelokupnu minski sumnjivu površinu (MSP) u Republici Hrvatskoj (RH). Međutim, zbog smanjenja rizika i ...nedostatka informacija iz dubine MSP-a, njezine granice definirane su u većim površinama nego što ih zauzima u stvarnosti. Razminiranje je dugotrajan i skup proces, a RH se obvezala da će do 201 9. godine riješiti problem mina na svome teritoriju. Takav razvoj situacije dovodi do traženja i pronalaženja rješenja za ubrzavanje rješavanja minskog problema u RH (a i u svijetu) redukcijom definiranog MSP-a. Za redukciju već definiranih MSP-a potrebni su dodatni podaci i informacije iz dubine MSP-a na osnovi kojih će se revizijom postojećeg MSP-a izvršiti redukcija. Svi naknadno prikupljeni podaci i informacije, zajedno s poznatim podacima iz minskog informacijskog sustava (MIS) HCR-a, obrađuju se u sustavu za potporu odlučivanja u uvjetima neodređenosti. Tako dobiveni rezultati prikazuju se na različitim tematskim kartama koje prikazuju položaje objekta i njihove utjecaje na okolinu u prostoru. Dakle, tematske karte na jednom prikazu daju uvid u teme na osnovi kojih eksperti u humanitarnom razminiranju mogu donositi odluke u tom procesu. Takve tematske karte rezultat su metodologije stvarane unutar projekta Space and Airborne Mined Area Reduction Tools (SMART), a dalje su razvijane: u tehnologijskom projektu Sustav za multisenzorsko zrakoplovno izviđanje i nadzor u izvanrednim situacijama i zaštiti okoliša, TP-06/0007-01, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH; u projektu Deployment of the Advanced Intelligence Advanced Intelligence Decision Support System for Mine Suspected Area Reduction in Bosnia and Herzegovina i autorovoj doktorskoj disertaciji. Ovim radom se uspostavljaju novi nazivi unaprijeđenih i novih tematskih karata koji nedvosmisleno definiraju ono što prikazuju i olakšavaju čitljivost i komunikaciju između proizvođača i korisnika.
Poljoprivredno je zemljište stacionarna komponenta s prostornim i ekološkim uvjetima na koje se ne može utjecati, kao što su topografija i klima. Provedeno istraživanje predstavlja metodologiju za ...izračun pogodnosti nasada lijeske temeljenu na multikriterijskoj analizi i primijenjenu u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Devet kriterija koji predstavljaju topografska, klimatska, pedološka i infrastrukturna svojstva modelirana su u GIS okruženju. Vrijednosti stvorenih slojeva standardizirane su pomoću postupne standardizacije, a njihove težine izračunate su analitičkim hijerarhijskim procesom. Te su vrijednosti integrirane pomoću težinske linearne kombinacije, što je rezultiralo vrijednostima pogodnosti. Područje najviše pogodnosti za nasade lijeske na području istraživanja okolica je grada Iloka, s maksimalnom prikladnošću 4,1 od mogućih 5,0. Razina pogodnosti vizualizirana je u obliku tematske karte, koja omogućuje poljoprivrednicima interpretaciju podataka.
U radu je prikazana mogućnost izrade i kompilacije digitalnih kartografskih proizvoda određenog geografskog područja suvremenim kartografskim pristupom uz uporabu tradicionalnih kartografskih metoda ...i postupaka u okviru određenog GIS softvera. U okviru sustava kartografskih i GIS metoda u radu je prikazana analogno-digitalna konverzija kartografskih podataka, definiranje i kontrola određenih matematičkih elemenata atlasnih karata i obrada te generiranje geografskog sadržaja atlasa Zaljeva. Kroz projekt modeliranja i stvaranja Digitalnog atlasa Bokokotorskog zaljeva u radu se prikazuje multifunkcionalnost i mnogoaspektnost uporabe dobivenih digitalnih geopodataka iz atlasa, bez obzira na epohu nastajanja osnovnih kartografskih izvora atlasa, jer promjene koje se događaju nisu iste kod svih geografskih elemenata karata. Navedene su prednosti modeliranja atlasa u okviru primijenjenog sustava kartografskih i GIS metoda što predstavlja način za dobivanje novih karata i podataka o kvantitativnim i kvalitativnim karakteristikama pojedinih geografskih pojava Zaljeva.
Tematske karte su grafička prezentacija odabranih prostornih struktura, pojava i procesa koje, osim statičkih konkretnih pojava,
vrlo uspješno prikazuju i one apstraktne, poput gustoće određene ...pojave, njezine strukture, stupanj preobrazbe, frekvencije,
odnosno korelacije među pojavama. Tematske karte danas imaju vrlo široki krug korisnika, služe kao izvor informacija o pojavama i
objektima, važne su i u orijentaciji u prostoru, a pomažu i u istraživanju različitih prostornih pojava i procesa. Posebno važnu ulogu
imaju u nastavi geografije gdje je njihova uporaba neizostavna u objašnjavanju i razumijevanju mnogih prostornih pojava i procesa.
Osim što koriste već gotove tematske karte, učenici se sve više i aktivno uključuju u njihovu izradu, a u tome im pomažu moderne
tehnologije, odnosno geografski informacijski sustavi (GIS).
Ovaj rad predstavlja primjer praktične vježbe s ciljem izrade tematske karte u QGIS softveru (u verziji 2.14.20 Essen). Vježba je
namijenjena početnom radu u GIS-u, a cilj je izraditi koropletnu ...kartu s prikazom kvantitativnog obilježja (bruto domaćeg
proizvoda po glavi stanovnika izražen paritetom kupovne moći u dolarima). Vještine koje usvajaju izradom ove vježbe su: (1) prikaz
kvantitativnog obilježja koropletnom kartom, (2) definiranje broja razreda u prikazivanju kvantitativnog obilježja, (3) metode
klasifikacije vrijednosti po razredima, (4) definiranje granica razreda za numeričko obilježje, (5) priprema grafičkog prikaza za
spremanje u obliku slike, (6) dodavanje i uređivanje naslova karte, (7) dodavanje i uređivanje grafičkog mjerila, (8) dodavanje
i uređivanje legende i (9) spremanje karte u obliku slike. Rad je koncipiran na način da se u prvom dijelu objašnjava sadržaj
relevantan za ispravnu provedbu vježbe, a u drugom dijelu navedene su precizne upute za izradu vježbe. U vježbi se koristi GIS
shapefile Države, preuzet s Internet stranice DIVA GIS (2017), a kojem su pridodani atributivni podaci sa stranice United Nations
Statistics Division (2016).
Za planiranje održivog razvoja i korištenja prostora potrebno je raspolagati velikim brojem
kvalitetnih i pouzdanih informacija, temeljem èega je onda moguće donošenje pravovremenih i
valjanih ...odluka. Jedan od najvažnijih oblika informacija predstavljaju razne kartografske podloge.
Izrada takvih podloga do nedavno je bila dosta kompleksna. Danas je zahvaljujući GIS tehnologiji, moguće izraditi odgovarajuće Geografsko informacijske sustave s bazama podataka na temelju kojih je moguće relativno jednostavno i brzo izrađivati brojne potrebne tematske karte. U radu se prikazuje način izrade Geografsko i zemljišnog informacijskog sustava (GIZIS) Karlovačke županije koji je rađen za potrebe razvoja poljoprivrede, a može se koristiti i u ekologiji, prostornom planiranju, vodnom gospodarstvu te u zaštiti i uređenju tala. Na nekoliko primjera prikazuje se mogućnost izrade raznih tematskih karata. Temeljne podatke za izradu geografskog i zemljišnog informacijskog sustava činili su podaci s osnovnih pedoloških karata i topografskih karata Republike Hrvatske mjerila 1:50.000, te podaci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poljoprivrede na području Županije. Navedeni podaci su zajedno s rezultatima dobivenim obradom i analizom podataka metodom digitalizacije, generalizacije i interpolacije ukomponirani u jedinstvenu bazu podataka geografskog i zemljišnog informacijskog sustava korištenjem softwarea AutoCad, ArcInfo, ArcWiew i Accesa te odgovarajućih hardwarea. GIZIS baza podataka sastoji iz dva dijela. Prvi dio baze podataka čine podaci koji se odnose na poligone- pedološke konture, a drugi dio čine podaci koji se odnose na pedološke profile. Baza je organizirana tako da se mogu izrađivati razne tematske karte, ali isto tako se može koristiti i u digitalnom obliku uz korištenje Arc Wiew programskog paketa, čime se na relativno jednostavan i brzi način mogu dobiti brojne informacije. Podaci uvršteni u bazu predstavljaju osnovu za izradu brojnih tematskih karta raznog mjerila. Kao primjer korištenja GIZIS-a za razvoj poljoprivrede, izrađena je tematska karta pogodnosti zemljišta za povrtlarsku proizvodnju, a temeljem koje je na osnovu inventarizacije površina utvrđeno da na području Županije ima 15 197,6 ha pogodnih tala za povrtlarstvo što predstavlja svega 4.56% ukupne površine tala. Izrađena je i karta sadržaja humusa koja bi trebala predstavljati jednu od polaznih podloga za trajni monitoring kemijske degradacije tala. Treći primjer korištenja GIZIS-a odnosi se na prostorno planiranje u sklopu čega je izrađena bonitetna karta temeljem koje je utvrđeno da je površina I-V bonitetne klase, koje su zakonom zaštićene u smislu da se ne smiju koristiti u nepoljoprivredne svrhe. Dakle, ovim se tlima mora pokloniti odgovarajuća pozornost u smislu zaštite od nekontrolirane i neopravdane prenamjene. U sklopu prikaza mogućnosti korištenja GIZIS-a za uređenje tala, izrađena je tematska karta potreba tla za kalcifikacijom, temeljem koje je moguće utvrditi prostorna rasprostranjenost te površina tala kod kojih postoji potreba za tom agrotehničkom mjerom.