U radu se razmatraju mogućnosti prikaza pokreta primjenom statičnih tematskih karata na primjeru migracija – procesa koji čini dio svakodnevice, a koji može biti i prostorno i vremenski izrazito ...varijabilan. Migracije se u demografskoj literaturi, ali i šire, primjerice u dnevnome tisku, grafički najčešće prikazuju kartama toka. Karte toka zorno predočavaju „temu“ pokreta u prostoru, no migracije, odnosno odabrane sastavnice migracija, moguće je prikazati i uz pomoć drugih vrsta tematskih karata. Ono što pritom svakako predstavlja najveću poteškoću je prikaz vremena, odnosno istodobni prikaz više godina ili razdoblja na jednoj statičnoj tematskoj karti. U radu su prikazane mogućnosti prikaza sastavnica migracija primjenom više različitih vrsta statičnih tematskih karata, prednosti i nedostaci svake od njih, s posebnim osvrtom na mogućnosti i poteškoće zajedničkog prikaza prostorne i vremenske varijable migracija na karti.
Poznato je da danas za planiranje održivog razvoja i korištenje prostora treba raspolagati velikim brojem kvalitetnih i pouzdanih informacija, na temelju kojih je onda moguće donošenje pravodobnih i ...valjanih odluka. Jedan su od najvažnijih oblika informacija različite kartografske podloge. Izrada takvih podloga je do nedavno bila dosta kompleksna i zahtijevala je puno rada. Međutim, danas je zahvaljujući prije svega tehnologiji GIS-a, moguće izraditi
odgovarajuće geografsko-informacijske sustave s bazama podataka, na temelju kojih je onda moguće na relativno jednostavan i vrlo brzi način izrađivati mnoge potrebne tematske karte.U radu prvo prikazujemo način izrade Geografskog i zemljišnog informacijskog sustava (GIZIS) Karlovačke županije, koji, iako je rađen za potrebe daljnjeg razvoja poljoprivrede, može koristiti i za razvoj šumarstva, zaštitu čovjekova okoliša, prostorno planiranje, u vodnom gospodarstvu te za zaštitu i uređenje tala. Na nekoliko primjera zatim prikazujemo mogućnost izrade raznih tematskih karata iz spomenutoga GIZIS-a. Temeljne podatke za izradu geografskog i zemljišnog informacijskog sustava činili su podaci s Osnovnih pedoloških karata i topografskih karata Republike Hrvatske mjerila 1:50 000 te podaci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poljoprivrede na području županije. Navedeni podaci, zajedno s rezultatima dobivenima obradom i analizom tih podataka metodom digitalizacije, generalizacije i interpolacije, ukomponirani su u jedinstvenu bazu podataka geografskog i zemljišnog informacijskog sustava korištenjem softvera AutoCad, ArcInfo, ArcWiew i Access te odgovarajućeg hardvera. Baza podataka GIZIS-a sastoji se iz dvaju dijelova. Prvi dio baze podataka čine podaci koji se odnose na poligone - pedološke konture, a drugi dio čine podaci koji se odnose na pedološke profile. Baza je organizirana tako da se mogu izrađivati razne tematske karte, ali isto se tako može koristiti i u digitalnom obliku uz upotrebu programskog paketa Arc Wiew, čime se na relativno jednostavan i brz način mogu dobiti mnoge informacije bilo pretraživanjem baze bilo postavljanjem upita. Podaci uvršteni u bazu osnova su za izradu mnogih tematskih karata različitoga mjerila. Kao primjer upotrebe GIZIS-a za razvoj poljoprivrede izradili smo tematsku kartu pogodnosti zemljišta za povrtlarsku proizvodnju, na temelju koje je na osnovi inventarizacije površina utvrđeno da na području županije ima 15 197,6 ha pogodnih tala za povrtlarstvo, što je samo 4,56% od ukupne površine tala. Drugi primjer upotrebe GIZIS-a odnosi se na prostorno planiranje i u sklopu toga smo izradili bonitetnu kartu na temelju koje smo utvrdili da površina I-V. bonitetne klase, koje su zakonom zaštićene (N.N. 54/1994) tako da se ne smiju koristiti u nepoljoprivredne svrhe, iznosi ukupno 189 057 ha, što je 56,8% od ukupne površine tala. Dakle, ovim se npr. tlima mora pokloniti odgovarajuća pozornost na zaštiti od nekontrolirane i neopravdane prenamjene. U sklopu prikaza mogućnosti upotrebe GIZIS-a za zaštitu i uređenje tala izradili smo tematsku kartu potreba tla za kalcifikacijom, na temelju koje se može utvrditi prostorna rasprostranjenost, te površinu tala kod kojih postoji potreba za tom agrotehničkom mjerom.
Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi metodologiju bonitiranja poljoprivrednog zemljišta s obzirom na niz objektivnih ograničavajućih čimbenika koji se povećavaju, na primjer, kod višegodišnjih ...kultura. Metodologija parametrizacije reljefa rabljena je za izračun geomorfoloških parametara, a pedometrijske metode kartiranja za izračun pedoloških varijabli. Stvarno stanje pokrova zemljišta inventarizirano je na temelju skica i planova koji su prikupljeni tijekom terenskog istraživanja. Te skice su zatim georeferencirane i preklopljene s LANDSAT satelitskim snimkama kako bi se odredilo stvarno stanje. Optimalne lokacije za pojedini tip trajnog nasada odabrane su primjenom logičkih prostornih upita. One su (u ovom primjeru za vinograde) identificirane kao područja preklapanja (lokacije gdje se prema prostornom planu nalaze ili vrijedna, osobito vrijedna tla ili ostala obradiva tla i južne ekspozicije reljefa s količinom ukupne godišnje upadne svijetlosti >1208 KWh/m2 i lokacije gdje nagib reljefa nije veći od 12% i manji od 2%, odnosno gdje nadmorska visina nije manja od 110 m i gdje tla nisu kiselija od 5.6 pH). Kao rezultat upita dobivena je jednostavna karta koja pokazuje područja koja su pogodna (1) ili nisu pogodna za vinogradarstvo (0). Sličan pristup može se koristiti i na tematskim kartama različite svrhe, na primjer, urbanističkim planovima, kartama izvora vode, plina, termalnih bunara i drugih resursa od posebnog značaja za državu. Prema dobivenim rezultatima u našem primjeru, za vinogradarstvo je pogodno ukupno 17.782 ha na području Županije. Optimalni način izrade prostornih planova za pojedine kulture bio bi izraditi karte negativnih bodova za sve kulture, a zatim standardizirati te vrijednosti kako bi za svaku lokaciju pronašli najbolju moguću kulturu. Tematski GIS slojevi mogu se rabiti kao osnova kreditiranja, savjeta o izboru kulture, donošenja odluka o preraspodjeli i korištenju, rekonstrukciji odnosno prenamjeni korištenja zemljišta.
Karte arheoloških nalazišta jedna su od vrsta tematskih karata. Za kvalitetan kartografski prikaz tematske karte arheoloških nalazišta kartograf mora poznavati osnovne pojmove i podjelu arheologije. ...U radu je prikazano nekoliko postojećih arheoloških karata (statičnih i interaktivnih) te je predstavljena interaktivna karta arheoloških nalazišta otoka Paga. Karta je izrađena u sklopu diplomskog rada studentice Martine Triplat, a prikazani podaci rezultat su istraži-vanja arheoloških nalazišta otoka Paga i obavljenih geodetskih radova na iskopinama u Uvali Vlaška mala, na lokalitetu Blato i gospodarskim objektima u neposrednoj blizini lokaliteta Blato.
Geografski i zemljišni informacijski sustav Županije zagrebačke je primjer mogućnosti upotrebe digitalnog modela i načina prostorne interpretacije u planiranju i zaštiti zemljišnih dobara. GIZIS baza ...podataka sastoji se iz dva dijela. Prvi dio čine podaci koji se odnose na poligone – pedološke konture, a drugi dio podaci koji se odnose na pedološke profile. Baza je organizirana tako da se na jednostavan i brz način mogu s pomoću ArcViewa dobiti sve potrebne informacije, bilo pretraživanjem baze bilo postavljanjem upita. Podaci uvršteni u bazu su osnova za izradu tematskih karata raznih mjerila.
