Teorija moralnih temelja (Haidt i Joseph, 2004) u posljednjih se dvadesetak godina sve češće nameće kao vodeća teorija u području psihologije morala. Prema toj teoriji postoji pet osnovnih moralnih ...temelja: briga, pravednost, lojalnost, autoritet i čistunstvo. Osim toga, postoje i temelji višega reda nazvani individualističkim (koji uključuje brigu i pravednost) i kolektivističkim (koji uključuje autoritet, lojalnost i čistunstvo). Za ispitivanje prihvaćanja različitih vrsta moralnih temelja kod pojedinaca razvijen je Upitnik moralnih temelja (Graham i sur., 2011), izvorno validiran na američkoj populaciji, a kasnije i na drugim uzorcima diljem svijeta. Rezultati pokazuju da je na nekim uzorcima prikladnija petofaktorska struktura koju sačinjavaju osnovni moralni temelji, a na drugim je uzorcima prikladnija dvofaktorska struktura koju sačinjavaju temelji višega reda. S obzirom na međukulturnu osjetljivost ispitivanja moralnih dimenzija, osnovni je cilj ovoga rada provjeriti prikladnost dviju faktorskih struktura Upitnika moralnih temelja na hrvatskome uzorku (dvofaktorsku i petofaktorsku strukturu). Istraživanje je uključivalo 433 sudionika prosječne dobi 21.72 (SD = 4.1) godine. Uz prikupljanje demografskih podataka te podataka o političkoj orijentaciji i stupnju religioznosti, sudionici su ispunili Upitnik moralnih temelja i Skalu stavova prema homoseksualnim skupinama. Provedena je konfirmatorna faktorska analiza u svrhu ispitivanja najprikladnijega modela Upitnika moralnih temelja za primjenu na hrvatskoj populaciji te je ispitana kriterijska valjanost. Rezultati pokazuju da originalno predložena petofaktorska struktura (briga, pravednost, lojalnost, autoritet i čistunstvo) nije prikladna, no dvofaktorska struktura (individualistički i kolektivistički moralni temelji) pokazala se pogodnijom za primjenu na hrvatskome uzorku, pri čemu su koeficijenti pouzdanosti za obje dimenzije visoki. Rezultati upućuju na to da Upitnik moralnih temelja treba razmatrati kao dvofaktorski te da je on prikladan za buduća mjerenja moralnih temelja na hrvatskome uzorku.
Over the past two decades, Moral foundations theory (Haidt & Joseph, 2004) has increasingly become a leading theory in the field of moral psychology. According to this theory, there are five basic moral foundations: care, fairness, loyalty, authority, and sanctity. In addition, there are also higher-level foundations: individualizing foundations (including care and fairness) and binding foundations (including authority, loyalty, and sanctity). To examine individuals’ acceptance of different types of moral foundations, the Moral Foundations Questionnaire (Graham et al., 2011) was developed and originally validated in the U.S. population and later in other samples around the world. Results show that in some samples, the appropriate five-factor structure consists of basic moral foundations, while in others, the appropriate two-factor structure consists of higher-order foundations. Considering the cross-cultural sensitivity of measuring moral dimensions, the main objective of this study is to investigate the appropriateness of the two factor structures of the Moral Foundations Questionnaire on a Croatian sample (two-factor and five-factor structure). The study included 433 participants with a mean age of 21.72 (SD = 4.1) years. In addition to demographic data, political orientation, and level of religiosity, participants completed the Moral Foundations Questionnaire and the Attitudes Toward Homosexuality Scale to examine criterion validity. A confirmatory factor analysis was conducted to determine the most appropriate model of the Moral Foundations Questionnaire for the Croatian population. The results show that the originally proposed five-factor structure (care, fairness, loyalty, authority, and sanctity) is not suitable, while the two-factor structure (individualizing and binding) with high reliability coefficients for both dimensions proved to be more suitable for use in the Croatian sample. The results suggest that the Moral Foundations Questionnaire should be considered as a two-factor structure and is suitable for future measurements of moral foundations in the Croatian sample.
Kako bi se otkrili razlozi neprekidnoga lomljenja i pucanja kolnika duž ceste Ibadan-Iwo-Osogbo, napravljena su inženjerskogeološka istraživanja i nestabilnih i stabilnih odsjeka ceste. Uzeto je 80 ...poremećenih i 40 neporemećenih uzoraka tla s različitih dubina iz 20 testnih bušotina smještenih na 6 razlomljenih i 2 stabilna odsjeka. Načinjena je analiza konstrukcije ceste uporabom tih uzoraka i standardnih metoda. Vrijednosti granice tekuće faze (22 – 64 i 32 – 40 %), indeks plastičnosti (13 – 41 i 12 – 18 %) te postotak finoće (47 – 59 i 32 – 41 %) uputili su na solidan do loš stupanj za razlomljene i solidan do dobar stupanj za stabilne odsjeke. Srednji do velik indeks plastičnosti i znatan udio gline u tlu na razlomljenim dijelovima pokazali su kako takvo tlo ima srednji do visok potencijal bubrenja. Glina u tim tlima imala je aktivnost 0,3 – 1,2 te je klasificirana kao neaktivna do stabilna glina. Velik iznos linearnoga skupljanja (>10 %), mala gustoća (kompakcija) i prevladavanje sitnozrnatoga detritusa uzrokom je nestabilnosti. Izloženost velikoj vlazi uzrokovala je smanjenje čvrstoće tla. Trosna kompresija uputila je na koheziju (72,6 – 127,0 kN/m2 ) te unutarnje trenje (12,7 – 33,3 o ) pokazujući umjerenu do dobru smičnu čvrstoću takva tla. Koeficijent kompresibilnosti (0,1 – 0,5 kN/m2 ) uputio je na nepogodnost tla za gradnju prometnice, kao i koeficijent konsolidacije (0,01 – 0,03 m2/god). Tlo je ispod razlomljenih odsjeka nepropusno s relativno malim koeficijentom propusnosti te visokim (regionalnim) zasićenjem. Dakle, lomovi su uzrokovani apsorpcijom vode u glinovito tlo, a time i slabim geotehničkim parametrima, odnosno slabom drenažom.
Ovaj rad podržava tvrdnju da je filozofski aspekt već dugo ozbiljno podcijenjen u shemi konceptualizacije kontekstualnih društvenih čimbenika koji oblikuju obrazovni sustav. Porast neomarksističkih ...paradigmi od 1970-ih rezultirao je neproporcionalnim naglaskom na društveni i ekonomski sustav kao čimbenike koji oblikuju nacionalne obrazovne sustave. Međutim, empirijska istraživanja nedavno su pružila dokaze o tome kako filozofski okviri oblikuju način na koji
djeca gledaju svijet i njihov način razmišljanja. Ovaj članak daje za to primjere. Takve filozofske i/ili konceptualne razlike trebaju se uključiti u proces kreiranja i planiranja obrazovnog sustava. Navedene su neke implikacije povezane sa širim pogledom na ulogu filozofije u planiranju i razvoju obrazovnih sustava i komparativne pedagogije kao područja akademskog istraživanja.
S obzirom na empirijski podržanu pretpostavku u kojoj se isprepliću koncepti moralnih temelja i religioznosti, ispitan je odnos dvaju konstrukata kroz prizmu stavova prema homoseksualnim osobama. ...Istraživanje je provedeno na uzorku od 276 studenata Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Teorija moralnih temelja predlaže moralno rasuđivanje kao evolucijsko-intuitivni konstrukt koji se zasniva na pet osnovnih moralnih temelja koji su u većoj ili manjoj mjeri razvijeni kod svake osobe. Moralni su temelji briga, pravednost (kao individualistički temelji) te lojalnost, autoritet i čistunstvo (kao kolektivistički temelji), koji su ispitani Upitnikom moralnih temelja, a istraživanja pokazuju kako su individualistički temelji specifični za politički liberalno orijentirane osobe, dok se konzervativno politički orijentirani pojedinci oslanjaju na kolektivističke temelje. Dimenzije religioznosti ispitane su Upitnikom religioznosti čije podljestvice čine dimenzije internalnoga religijskog vjerovanja, provođenje obrednih običaja vlastite vjere te posljedice religioznosti na ponašanje pojedinca, dok su stavovi ispitani Upitnikom stavova o homoseksualnim osobama. Svrha ovog rada bila je ispitati stavove studenata Zdravstvenog veleučilišta prema homoseksualnim osobama te ispitati doprinos moralnih temelja objašnjenju stava prema navedenoj skupini. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su kako moralni temelji značajno predviđaju stavove prema osobama homoseksualne orijentacije, dok se isto pokazalo i kod političke orijentacije, kao i svih triju dimenzija religioznosti.
Ototoxic chemicals can impair the sense of hearing and balance. Lately, efforts have been intensified to compile evidence-based lists of workplace agents with ototoxic properties. This article gives ...a rough overview of the latest relevant publications, which confirm that toluene, styrene, and lead should receive particular attention as ototoxic substances at the workplace. Moreover, there is sufficient evidence that occupational exposure to trichloroethylene, mercury, carbon monoxide, and carbon disulfide can affect the ear. Based on the existing information, industrial hygienists should make sure that occupational health professionals and the workforce are made aware of the risks posed by ototoxic substances; support their replacement or new technical measures to reduce exposure; make these substances a part of regular screening, develop tools that can early diagnose chemically induced hearing impairment, and investigate further into the ototoxic properties of these substances. Further research should focus on quantifying the combined effects of ototoxic substances and noise.
Ototoksične kemikalije mogu narušiti osjetilo sluha i ravnotežu. Nedavno su uloženi dodatni napori u izradu znanstveno utemeljenih popisa tvari koje su prisutne na radnom mjestu, a koje imaju ototoksična svojstva. Ovaj rad daje kratak uvid u najnovije publikacije objavljene na ovu temu. Usporedba navedenih publikacija potvrđuje da bi toluen, stiren i olovo trebalo razmatrati kao izrazito bitne ototoksične tvari koje postoje na radnom mjestu. Nadalje, postoje dovoljni dokazi koji potvrđuju da ototoksične tvari poput trikloretilena, žive, ugljikova monoksida i disulfida u radnom okruženju mogu oštetiti sluh. Temeljem postojećih informacija stručnjaci u području higijene rada trebali bi upozoravati stručnjake u području medicine rada i same radnike na rizike koje ototoksične tvari predstavljaju; poticati ih na zamjenu takvih tvari ili uvođenje novih mjera za smanjenje izlaganja; uključiti ototoksične tvari u redoviti program praćenja i osmisliti mjere za rano otkrivanje oštećenja sluha zbog izloženosti kemijskim tvarima; dodatno istražiti ototoksična svojstva ovih tvari. Buduća istraživanja trebala bi se usredotočiti na izračun ukupnih učinaka ototoksičnih tvari i buke.
Pedagoška etika posebno je tematsko područje ili disciplina unutar pedagogije. Ona predstavlja filozofsko utemeljenje pedagogije, ali i normativnu stranu filozofije odgoja. Pridržavanje moralnih ...načela prijeka je potreba u vršenju svakog zvanja, ta¬ko da svaka struka ima svoju deontologiju. Učiteljeva deontologija ukazuje na prava i dužnosti koje treba ispunjavati kao moralnoj obvezi učitelja, u ostvarivanju među¬ljudskih odnosa između učitelja i učenika.
Oslonci i potresno opterećenje za projektiranje konstrukcija obično su matematički izvodi podataka dobivenih iz profila tala sa slobodnom površinom. Ovo istraživanje je vođeno pretpostavkom da ...pritisak od konstrukcije na tlo može promijeniti rezonantna svojstva tla i tako preusmjeriti projektiranje konstrukcija. Istraživanje je provedeno na setu od 10 stvarnih profila tla; na 21 studiji slučaja i koristeći dvije metode za korekciju profila brzina posmičnih valova s ciljem uključivanja kontaktnog pritiska. Analitički dobiveni rezultati su uspoređeni s pandanima dobivenim iz eksperimenta provedenog u centrifugi.
U radu je analiziran specifičan aspekt vjerničke egzistencije u kojem zastupamo tzv. egzistencijalni dokaz vjere. Čovjek je, naime, oduvijek usmjeren na Boga u smislu da naslućuje da pored svih ...ciljeva koje u životu ostvaruje postoji onaj jedan najviši koji predstavlja krajnji cilj njegova egzistiranja. Sluti da je upravo Bog taj najviši cilj i smisao te pokušava dokazati Božju opstojnost, iako se iz perspektive naravne teologije i s obzirom na tradiciju (analitičke) filozofije religije pokazuje ne manje važnim proniknuti u temelje njegova egzistencijalnog življenja i iskazivanja vjere u Boga. To su također isticali suvremeni autori tzv. egzistencijalističke provenijencije poput Søerena Kierkegaarda i Karla Jaspersa. Promatrana u tom kontekstu rasprava o dokazivanju Boga predstavlja samo jedan aspekt šire rasprave u kojoj treba vidjeti na koji način čovjek živi, a zatim i opravdava svoju vjeru u Boga. U suvremenoj filozofiji religije, a posebice onoj analitičkoj, stručnjaci su najčešće posvećeni traženju evidencije o Božjoj opstojnosti, iako je prema našim autorima možda i važnije svjedočiti te na taj način dokazati svoju vjeru u Boga kao stvarnu svrhu i smisao cjelokupne egzistencije. Zato u radu nastojimo ukazati na iznimnu važnost egzistencijalne dimenzije vjere i života po vjeri.
The topic analyzed in this paper is one specific aspect of the debate about God’s existence — the so–called existential proof of faith. Human beings have always been drawn to God, namely, they have always sensed that there was, above all else, one ultimate goal to be achieved in life. They perceived that it is God who is this very goal, and so have tried to prove His existence. However, from the perspective of natural theology and in keeping with the tradition of the (analytic) philosophy of religion, it is considered equally important to understand the foundations of one’s existence and faith in God. Such claims were shared by prominent contemporary existentialist philosophers, such as S. Kierkegaard and K. Jaspers. When seen in this context, the debate about God’s existence is just one aspect of a broader debate on how people live their faith, and furthermore, how they justify their faith in God. Contemporary philosophy of religion, its analytic branch in particular, is most often devoted to seeking out evidence of God’s existence, although according to the above–mentioned philosophers, it is perhaps even more crucial to live one’s faith, and in this way to prove one’s faith in God as the ultimate purpose of existence. Hence, this paper endeavours to demonstrate the immense importance of the existential dimension of faith, as well as that of living a faith–based existence.
Numerička i empirijska metoda za proračun nelinearnih krivulja opterećenje-slijeganje za plitke temelje na pijesku ispitane su i primijenjene u novoj metodologiji. Obje metode imaju prednosti i ...nedostatke. Nedostaci su prevladani metodologijom predloženom i provjerenom u ovom radu. Ovom metodologijom kombiniraju se prednosti svake metode. U tu svrhu predlaže se promjena empirijske metode kojom se uzima u obzir konačna početna krutost tla pri vrlo malim deformacijama. Računalni programi sa složenim nelinearnim odnosima naprezanje-deformacija, kao što je Hardening Soil Small u Plaxisu 2D, koji su svestrani u rješavanju složenih problema s temeljima, mogu obuhvatiti deformacije od vrlo malih do velikih. Kad je temeljno tlo slojevito, predlaže se takvu numeričku krivulju opterećenje-slijeganje podesiti prema prilagođenom empirijskom odnosu za svaki sloj pijeska zasebno. To zahtijeva statičke penetracijske pokuse, mjerenja brzine posmičnih valova i osnovne laboratorijske pokuse. Metodologija je opisana i primijenjena na dvije lokacije na kojima su provedena probna opterećenja na temeljima. Na jednoj lokaciji nalazio se gornji sloj gline, što je također uzeto u obzir. Rezultati primjene predložene metodologije su vrlo dobri.
U radu se istražuju načini gradnje i različiti graditeljski elementi: temelji, zidovi, otvori, svodovi, kupole, krovišta. Analizira se na koji način veličina zgrade i izbor materijala utječu na ...graditeljsku praksu s osobitim naglaskom na tehničke standarde i opis temeljnih građevnih materijala i tradicijskih načina gradnje za svaki graditeljski element tradicijske palestinske kuće.
PDF
