Rad objašnjava različite modalitete razumijevanja pojma medija kroz povijest filmskih teorija u njezinom ranom i klasičnom razdoblju. Kako je veći dio proučavanja filma do tzv. suvremenog razdoblja ...1970-ih bio impregniran filozofskim problemima ontologije novog vizualnog medija te pitanjima njegova umjetničkog statusa, radom se analiziraju različite koncepcije odnosa filma i drugih medija, filma i realnosti te filma i društveno-kulturnog konteksta. Fokus se pritom usmjerava na početno razumijevanje filmskog medija kao registracijskog mehanizma, bilo relevantnih društvenih događaja bilo drugih umjetničkih oblika, a potom i na njegov pokušaj pozicioniranja kao zasebnog umjetničkog artefakta. Posebna se pozornost pridaje dvama glavnim tipovima filmskih teorija, one formativne i realističke, koje su na različite načine konceptualizirale ontološku dimenziju filmskog medija te uslijed toga i pridavale različite zadatke njegovoj društvenoj, političkoj i umjetničkoj uporabi.
The paper elaborates specific perceptive purposes and structural procedures generated by the various experimental abstract films and shows the ways how abstract film engages spectator’s attention. By ...“liberating” our visual system from representational (daily visual) experience, the abstract film encourages us to cultivate different sensory and sensual sensibility, explore new associations and alternative paths for moods and emotions. Various streams of abstract film will be analysed, relying primarily on classical abstract films (Whitney brothers, McLaren, Richter, and Eggeling, etc.).
Rad se fokusira na razradu kognitivnih temelja i aspekata razumijevanja filmskoga stila te isticanja njihova suodnosa. Kako je pitanje spoznaje i gledateljeva odnosa prema filmskome prikazu bilo ...temom od ranih faza filmske teorije, rad se u prvome dijelu bavi različitim psihološkim pristupima filmskome stilu. Nakon razlaganja važnosti takvih pristupa, rad se potom fokusira na revizionistički pristup filmu inspiriran kognitivnom znanošću 1980-ih kao reakcije na dotadašnje kulturološko-ideološke i psihoanalitičke teorije 1970-ih. U završnom se dijelu nastoje pokazati konkretne analize mikro i makro filmskih primjera iz perspektive kognitivne filmske teorije i njezinih premisa.
Znanstveni radovi o filmskome zvuku uvelike su brojčano nadjačani radovima o filmskim vizualnim efektima. Jedan od razloga ovoga odstupanja leži u „hegemoniji vizualnoga“. Drugi može biti dominacija ...vizualnoga u iskustvu gledanja filmova u kinima, što rezultira time da smo prirodno manje povezani s načinom na koji na nas utječe slušni aspekt. Ipak, interakcija glazbe, dijegetskoga zvuka i tišine igra vitalnu ulogu u ostvarivanju redateljeve namjere pri stvaranju filma te je ključna za uspostavljanje veze između filma i njegova gledatelja. U radu će autor na primjerima modernoga njemačkog filma i TV serije prikazati da bilo kakva analiza filma mora istražiti interakciju filmske glazbe, dijaloga, tišine i dijegetskih zvukova. Rad se bavi posebnim pristupom zvučnomu krajobrazu u njemačkome filmu i TV seriji i postavlja pitanja kojima se treba baviti u sljedećim istraživanjima na ovu temu.
PDF
