Cilj ovog rada preispitivanje je određenih vidika kritike američkog filozofa prava Ronalda Dworkina upućene “snažnoj” teoriji naravnog prava. Za žarišnu točku preispitivanja autor je odabrao ...perspektivu “dobrote” prava, odnosno pitanje na koji način i do koje granice Dworkin i predstavnici “snažne” teorije naravnog prava, svatko u okvirima vlastitog pristupa, dopuštaju preklapanje pojma prava sa stajalištem prosuđivanja prava sukladno moralnim vidicima ljudskog dobra. U prvom dijelu rada prikazani su ključni argumenti Dworkinove teorije prava s naglaskom na one elemente zbog kojih se Dworkina često smatra predstavnikom teorije naravnog prava u širem smislu. Nakon toga predstavljene su temeljne tvrdnje Dworkinove kritike upućene “snažnoj” teoriji naravnog prava, s posebnim naglaskom na Dworkinovo razlikovanje “snažne” teorije od njegova naravnopravnog pristupa. U nastavku su opisani osnovni smjerovi argumentacije kojima su predstavnici “snažne” teorije naravnog prava upozorili na otklon Dworkinova “minimalističkog” jusnaturalizma od klasičnih postavki naravnopravne teorije. U posljednjem dijelu analizirani su vidici “dobrote” prava koji proizlaze iz predmetne rasprave, s naglaskom na određene manjkavosti Dworkinove kritike “snažne” teorije naravnog prava. Pritom se upućuje i na teorijske sastavnice prema kojima se, unatoč uzajamnoj kritici, ova dva pravno-filozofska pristupa mogu smatrati srodnima.
Đenoveška škola pravnog realizma Keršić, Marin
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
08/2020, Letnik:
57, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U radu su predstavljene neke temeljne ideje đenoveškog pravnog realizma, smjera u teoriji prava koji se javlja u drugoj polovici 20. st. u Italiji, te njegovi najistaknutiji predstavnici. Cilj je ...rada ukazati na relevantnost nekih ideja talijanske teorije prava za hrvatsku pravnu znanost te njihove praktične implikacije. Strukturno, u radu su prvo izložena obilježja pravnog realizma općenito (skandinavskog i američkog), a potom i obilježja đenoveškog pravnog realizma kao jedne njegove varijante. Predstavnici škole o kojima se u radu govori su Giovanni Tarello, Riccardo Guastini, Paolo Comanducci, Mauro Barberis, Pierluigi Chiassoni i Giovanni Battista Ratti, a u radu se razmatra sljedeće: ideja o središnjoj ulozi tumačenja i višeznačnosti samog pojma; popis od 15 interpretativnih argumenata koji može (ili bi trebao) služiti kao svojevrstan alat tumačima; karakteristike pravila i načela (kao dviju vrsta normi) i njihovo razlikovanje; tumačenje i način primjene ustavnih načela; implicitne (prešutne) norme; antinomije i načini rješavanja sukoba koji nastanu između samih kriterija za rješavanje antinomija; primjena logike u pravu kroz primjenu teorije skupova na pravo te pojam otklonjivosti (derogabilnosti).
This paper presents some fundamental ideas of Genoese legal realism, a school of thought that emerged in the second half of the 20th century, and its most prominent members. The paper aims to point out the relevance of certain contemporary ideas in the Italian theory of law for Croatian legal science and their practical implications. Structurally, the paper first outlines the characteristics of legal realism in general (Scandinavian and American legal realism), and then the characteristics of Genoese legal realism as one of its variants. Representatives of the school discussed in the paper are Giovanni Tarello, Riccardo Guastini, Paolo Comanducci, Mauro Barberis, Pierluigi Chiassoni and Giovanni Battista Ratti, while the following is discussed in the paper: the idea of the central role of interpretation and the ambiguity of the term; a list of 15 arguments that can (or should) serve as a tool for interpreters; characteristics and differentiation of rules and principles (as two types of norms); interpretation and method of application of constitutional principles; implicit (tacit) norms; antinomies and criteria for resolving conflicts that arise between the criteria for resolving conflicts between antinomies; the application of logic in law through the application of set theory and the notion of defeasibility.
Koncept kvazisudbenog procesa koristi se u općoj teoriji prava da bi se objasnile i vrednovale društvene pojavnosti u nacionalnom i međunarodnom pravu. Iako je pravosuđenje nužan element prava, u ...nekim je pravnim porecima moguće pronaći procese koji imaju određena obilježja pravosuđenja, ali ipak ne odgovaraju u potpunosti definiciji pravosuđenja. Dok u nacionalnim normativnim porecima ovakvi kvazisudbeni procesi postoje uz pravi proces pravosuđenja, u međunarodnom poretku kvazisudbeni procesi u potpunosti nadomještaju pravosuđenje međunarodne zajednice. U ovom članku posebno će se obraditi koncept kvazisudbenog procesa u normativnom poretku Ujedinjenih naroda iz aspekta stvarne i moguće prakse država i međunarodnih organa s obzirom na norme iz UN Povelje. Specifična obilježja ove kvazisudbene prakse pokazat će se korištenjem relevantnih pravnih interpretacija Povelje u kontekstu usporedbe dvaju koncepata: kvazisudbenog procesa i pravog pravosuđenja. Takva analiza može pridonijeti boljem razumijevanju postojeće prakse, nedostataka i mogućnosti razvoja kvazisudbenog procesa u poretku Ujedinjenih naroda.
Nikola Visković jedan je od najeminentnijih pravnih teoretičara Hrvatske i bivše Jugoslavije. Najpoznatiji je po svojoj integralnoj teoriji prava, koja nastoji pravnu pojavu objasniti izučavajući ...njezine tri dimenzije – društvene odnose, vrijednosti i pravne norme. Značajan dio njegovog opusa predstavlja i bavljenje tumačenjem prava. Između tumačenja prava i integralne teorije postoji niz poveznica, a između ostalog i stav pravnog kulturalizma, kao smjera integralističke misli, da je predmet tumačenja svako pravno-relevantno ponašanje, a ne samo pravna norma, kao što smatra tradicionalno usmjerena normativistička misao. Kao glavne teze na kojima počiva Viskovićeva teorija tumačenja možemo navesti: osnovna funkcija tumačenja jest utvrđivanje više mogućih značenja jednog nejasnog i/ili višeznačnog pravnog akta i opredjeljenje za jedno – najpovoljnije značenje; pravne akte tumače svi pravni subjekti koji su intelektualno sposobni da shvate, tj. da rekonstruiraju ili konstruiraju značenja pravnih akata; pravo je proces međuljudskog komuniciranja, a tumačenje je jedna od završnih radnji u tom procesu; svaka pravna pojava tumači se pomoću više metoda; do najpogodnijeg značenja pravnih pojava dolazi se pomoću vrijednosno-teleološke metode, itd.
Tri teorijska alata korisna za analizu pravnih instituta jesu: modeli institucija, modeli primjene pravila i modeli odnosa između normativnih sustava. Predmet je analize europski institut privremene ...zaštite, što je
potaknuto sljedećim praktičnim problemom. Propust njegove primjene može
ugroziti funkcioniranje država i europskog poretka, izazvati napetosti u
međudržavnim odnosima te pripisati nepravednu odgovornost državama. U ovom članku ograničit ćemo se na primjenu prvih dvaju teorijskih alata i
pokazati njihovu korisnost za utvrđivanje sljedećih obilježja instituta: vrsta, dio strukture koji se odnosi na pozadinska načela te mogućnosti pravnog usmjeravanja njegove primjene. Polazeći od postavke da je uzrok zanemarivanja instituta njegovo nerazumijevanje, pretpostavit ćemo tri prigovora njegovoj primjeni i analizirati prigovor
prema kojem je odluka o primjeni instituta isključivo političko pitanje.
The theoretical tools which are useful for the analysis of legal institutes include models of institutions, models of the application of rules, and models of relations between normative systems. The author analyses the European institute of temporary protection focusing on the related practical problems. Namely, its inadequate application can endanger the functioning of states and the European order, cause tensions in relations between states and attribute unfair responsibility
to states. In this study, the author applies the first two theoretical tools and demonstrates their usefulness in determining the following characteristics of institutes: their type, a part of structure related to background principles and possibilities of legal regulation of their application. Starting from the premise that the cause of the neglect of the institute is a lack of its understanding, we will assumd three objections to its application and analyse the objection according to which the decision on the application of the institute is an exclusively
political issue.
Talionsko načelo u židovskom pravu Savić, Vanja-Ivan
Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,
11/2018, Letnik:
9, Številka:
1
Journal Article, Paper
Odprti dostop
U
hrvatskoj teoriji prava, ali i u kaznenom pravu, talionsko se načelo poima kao
osveta temeljena na doslovnu čitanju odredaba Knjige Izlaska, Levitskog
zakonika te Knjige ponovljenog zakona, a glasi ...„oko za oko, zub za zub“, u
skladu sa slikom o židovskom (starozavjetnom) pravu kao strogu, krutu i nehumanu
pravu. U ovom će članku biti prikazana argumentacija koja jasno pokazuje da je takva
percepcija pogrešna te da bi učenja o svrhama kažnjavanja u tom smislu trebalo
dopuniti. Talionsko načelo ili, bolje rečeno, talioni (množina) u židovskom
pravu znače kompenzatornu kaznu koja se ne temelji na doslovnu i istovjetnu
kažnjavanju počinitelja, nego traže poravnavanje stvari prije svega novčanom
kompenzacijom. Ovaj rad trebao bi čitatelja upoznati i s nekim osnovnim
izvorima židovskog prava te židovske pravne tradicije.
In this article the author
explains the origins and meaning of the lex talionis principle which has a symbolical
meaning in the Western (European and Anglo-American) legal systems as an old,
harsh and severe rule which comes from the literary meaning of 'an eye for an eye
and a tooth for a tooth' principle. The author presents argument which prove
that in the Jewish legal tradition talion never meant to be severe, direct
punishment of the same kind, but rather a solution for financial compensation.
Talion was also meant to be a state controlled mechanism which sought
proportionality and fair treatment in penal law.
Teorija prava Marijana Pavčnika može biti poticaj za uočavanje i ispravljanje jednostranosti hrvatske teorije prava jer je monistična po tome što je sinteza ranijih teorija, pretpostavlja normativnu ...metodu kao temeljnu metodu spoznaje prava i drži da sve pravo pripada jednome jedinome pravnom poretku.
Rad, nastao 1988. kao prinos nikada objavljenom priručniku
o društvenim znanostima, vjerojatno je najbolji spomen na Pusićeva temeljna istraživanja prava, jer ih prikazuje u kontekstu teorije prava u ...Jugoslaviji. Istodobno, rad je još uvijek jedini obuhvatni pregled teorije prava u socijalističkoj Jugoslaviji. Ta je teorija zanimljiva kao stalna transformacija marksističko-lenjinističke ortodoksije, koja je u kasnim danima Jugoslavije svojim metodama i interesima odgovarala
matici pravne teorije na Zapadu, no ostala je zaokupljena, u
skladu s marksističkim naslijeđem, društvenim kontekstom prava. Pusić je dao najznačajniji doprinos izučavanju jugoslavenskoga
socijalističkog prava. Njegova analiza socijalnih funkcija prava započinje nalazom da je pravo izvorno bilo metoda regulacije koja pojednostavnjuje socijalne probleme priznavanjem isključivih, no prenosivih prava manjini. Uključivanje prije ignoriranih interesa u vršenje političke vlasti (demokracija), u raspoređivanje ekonomskih dobara(društveno vlasništvo) i upravljanje porodičnim poslovima
(jednakost spolova) umanjilo je tenziju koja je nužna za
funkcioniranje društvenog sistema. Zagovornik postupnosti,
Pusić je sugerirao da rješenja treba tražiti u nastajućoj mreži
samoupravljanja kao i u adaptaciji pravnih institucija.
Normativno-sustavni pristup pravu zahtijeva istraživanje interne logike pravnog sustava pri čemu se kao znanstveno sredstvo koriste teorijski modeli. U općoj teoriji prava još nije zaključena ...rasprava o modelu međunarodnog normativnog sustava koji bi najbolje odrazio njegovu internu logiku. Unatoč nekim zajedničkim obilježjima njihova razmišljanja o pravnom sustavu, Kelsen, Lauterpacht i Ross odabrali su različite modele koji bi se mogli koristiti za promatranje međunarodnog prava. U ovom članku njihove su teorije analizirane primjenom koncepta iz filozofije znanosti o nesumjerljivosti teorijskih modela te ispitivanjem uloge pravosuđenja u svakom od međusobno suprotstavljenih modela. Na temelju takve analize istaknuto je bitno zajedničko obilježje i bitna razlika između modela.
PDF
