Tijek kroničnog hepatitisa B i C razlikuje se u djece u odnosu na odrasle. Isto tako razlikuju se i preporuke za terapiju. Za liječenje djece s kroničnim hepatitisom B za sada su odobreni ...konvencionalni interferon alfa i lamivudin, a za starije od 12 godina mogu se koristiti tenofovir i adefovir. Lijekovi se primjenjuju kao monoterapija. Liječenje se preporuča samo u određenim indikacijama, uz preduvjet pokazatelja koji obećavaju povoljan ishod. Cilj terapije je sprječavanje progresije bolesti kako bi se smanjio rizik komplikacija (ciroze i hepatocelularnog karcinoma) u budućnosti. Kronični hepatitis C u djece također nije nužno hitno liječiti, jer bolest u dječjoj dobi u pravilu sporo napreduje. Stoga je terapija indicirana ako se radi o bržoj progresiji bolesti (sa značajnim stupnjem fibroze). Liječenje se preporuča kombinacijom pegiliranog interferona alfa2b i ribavirina. U djece s kroničnim virusnim hepatitisom potrebno je provoditi i godišnji probir na hepatocelularni karcinom, jer se pokazalo da je rizik veći nego li kod zdrave djece.
Kardiotoksičnost je sve češća nuspojava onkološkog liječenja pa tako i novijih, bioloških ciljanih lijekova. Posebno razvijena monoklonska protutijela ili inhibitori tirozin-kinaze blokiraju bilo ...receptore HER-2 bilo VEGF bilo pak aktivnost Abl-kinaze. Međutim, time se ometaju i molekularni mehanzimi ključni za kardiovaskularno zdravlje. Anti-HER2 terapija najčešće uzrokuju reverzibilnu sistoličku disfunkciju lijevog ventrikula, a blokadom VEGF receptora razvija se arterijska hipertenzija i povećava sklonost tromboembolijskim incidentima. Ranim prepoznavanjem i liječenjem bolesnika u kojih se razvila kardiotoksičnost postiže se poboljšanje kliničkih ishoda i kvalitete života, a time je često moguće nastaviti specifično liječenja raka. Pri tome su ključni multidisciplinarni pristup kardiologa i onkologa te redovito kardiološko praćenje.
Znanstveni pristup migreni Demarin, Vida; Vuković, Vlasta; Ivanković, Mira
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1991). Medicinske znanosti,
10/2009
504=33
Journal Article
Odprti dostop
Migrena je česta glavobolja čija se prevalencija kreće u zapadnim zemljama između 10- 12%. Mehanizam boli kod migrene nije sasvim razjašnjen. Po teoriji neurogene upale glavno zbivanje je upala ...stijenki krvnih žila koja dovodi do istjecanja nociceptivnih supstanci što uzrokuje zadebljanje zida arterija te dilataciju glatkih mišićnih stanica. Otpuštanje vazoaktivnih neuropeptida uzrokuje depolarizaciju trigeminalnih aksona što dovodi do pojave boli. Triptani se preporučaju u akutnim napadajima migrene; istraživanja su pokazala da se njihovom upotrebom u akutnom napadaju migrene povećava produktivnost na poslu i poboljšava kvaliteta života. Preventivna terapija se preporuča kod osoba s učestalim jakim i dugotrajnim napadajima, te u slučajevima kada akutna terapija nije učinkovita, ukoliko postoji kontraindikacija ili su izražene nuspojave za primjenu akutne terapije, te u slučajevima kada se radi o obiteljskoj hemiplegijskoj migreni. U preventivnoj terapiji preporučaju se beta blokatori i triciklički antidepresivi a od ostalih lijekova se preporučaju pizotifen, flunarizin te antiepileptici. Migrena je često udružena s komorbidnim bolestima poput alergija, hipotenzije, epilepsija, sindromom kroničnog umora, iritabilnim kolonom, gastritisom i vertigom; stoga se akutna i profilaktička terapija moraju individualno određivati.
Metastatski rak debelog crijeva ima lošu prognozu , nekoliko mogućnosti liječenja je na raspolaganju za rješavanje raznih komplikacija koje se mogu pojaviti kod takvih bolesnika. Palijativna skrb ...fokusira se na poboljšanje kvalitete života pacijenata rješavanjem problema uzrokovanih progresijom bolesti, uključujući rješavanje fizičkih komplikacija i simptoma koje uzrokuje, olakšavanje boli, pružanje psihološke podrške za bolesnike i njihove obitelji i skrbnike. Palijativnu njegu provodi multidisciplinarni tim koji uključuje liječnike, ljekarnike, medicinske sestre, socijalne radnike, psihologe, svećenike itd. Mnogi poistovjećuju palijativnu skrb i hospicij, iako se preklapaju u jednom dijelu treba ih razlikovati. Palijativno liječenje je prikladno za bolesnike u svim fazama bolesti, može se provoditi istovremeno s kurativnim liječenjem, kao i za pacijente koji su blizu kraja života. Hospicij pruža palijativnu skrb bolesnicima koji su blizu kraja života, bez namjere da ubrza ili produži proces umiranja. Fokus je na ublažavanju boli i drugih simptoma.
PDF
