Odnos svjetovnih nacionalnih tiskanih medija prema Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj u razdoblju od 1943. do 1990. godine je različit. Kako je u to vrijeme Hrvatska bila u sastavu komunističke ...Jugoslavije, na čelu s Josipom Brozom Titom koji je u državi uspostavio komunistički režim, medije je kontrolirala vlast. Osim medija Tito je i Crkvu želio staviti pod državnu upravu. Tadašnji zagrebački nadbiskupu Alojzije Stepinac posebno se tome suprotstavljao i gorljivo je branio odvajanje Crkve od njezine matice, Vatikana, po cijenu gubitka vlastite slobode. Stanovito olakšanje i slobodnije djelovanje klerici i vjerski tisak osjetili su 1966. godine, kada je SFR Jugoslavija potpisala sporazum sa Svetom Stolicom. Izborom Franje Kuharića za zagrebačkog nadbiskupa 1970. godine Crkva ponovno odgovara vlastima i medijima na njihove provokacije. Raspadom SFRJ mijenja se i stav nove hrvatske vlasti prema Katoličkoj Crkvi i kleru. Republika Hrvatska, samostalna i slobodna, donosi svoj prvi Ustav, čime radikalno mijenja svoj odnos prema katoličkom tisku i prisutnosti vjerske tematike u medijima.
From 1943 to 1990 the attitude of secular, national and print media towards the Catholic Church in Croatia was diverse. During that period Croatia was a part of communist Yugoslavia, which was led by Josip Broz Tito who had established the communist regime. The media was controlled by the government. Tito wanted the Church to be under the government administration as well, which former archbishop Stepinac did not approve of and was strongly against the separation from Vatican. In 1966 there was a brief relief and possibility for freer action for clergy and religious media after the SFRY and Vatican signed a treaty. After Franjo Kuharić was elected as the new archbishop of Zagreb in 1970, the Church once more started fighting back to the authorities and the media. When SFRY disintegrated, the attitude of the new Croatian government towards Catholic Church and clergy altered. The Republic of Croatia, now free and independent, adopts its first Constitution thus radically changing their relationship towards the Catholic media and overall religious matter in the media.
Slovensko-ameriški časopis Prosveta (od 1908 do 1916 kot Glasilo Slovenske narodne podporne jednote) velja za največji časopis v slovenščini v ZDA. Objavljal je literarne in esejistične prispevke, ki ...so jih spremljale novice iz raznih delov ZDA. Leta 1999 je časopis prešel na digitalni način produkcije, na voljo pa je bil v obeh, tj. v digitalni in tiskani obliki. Od 2001 je v tiskani obliki izhajal najprej tedensko, nato na štirinajst dni in nazadnje enkrat na mesec. Prispevek preučuje, kako sta digitalni način produkcije in distribucije vplivala na vsebinski vidik časopisnih prispevkov v zadnjih petnajstih letih in kakšni so učinki tega na distribucijo časopisa v zadnjih petih letih. Podana bo tudi primerjava z drugimi podobnimi časopisi v ZDA.
Sport i mediji Rodek, Jelena
Skolski Vjesnik,
06/2018, Letnik:
67, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj ovoga rada bila je analiza kompleksnog odnosa između sporta i medija, posebice tiskanih medija, radio-emisija i televizijskih emisija. Uz povijesnu genezu problema posebna pozornost bila je ...usmjerena na inscenacijske dimenzije medijskog sporta – emocionalizaciju i personalizaciju kao bitne oznake medijske dramaturgije. U zaključnom dijelu pobliže se elaboriralo društveno značenje novostvorenog sustava sport-mediji i naznačene su moguće promjene u odnosu između medija i stvarnosti koje sve više postaju i predmetom istraživanja suvremene sociologije sporta.
Posljednjih godina političari koriste medije kako bi građanima obećali prosperitet na svim područjima po ulasku u EU. Europska integracija je središnja tema u svim medijima koji, ovisno o uređivačkoj ...politici, kritiziraju ili hvale izvršnu vlast. Pobjeda kao državne novine općenito izvještava o Crnoj Gori kao lideru u ispunjavanju uvjeta za ulazak u EU, dok oporbeni mediji, Vijesti i Dan, tvrde da europski dužnosnici kritiziraju vladu zbog niza neriješenih problema poput korupcije i kriminala. Javnost je još skeptičnija prema EU zbog površnog medijskog izvještavanja o procesu europskih integracija. Izvještavanje se uglavnom temelji na izjavama domaćih i stranih političkih dužnosnika i rasporedu činjenica ovisno o uređivačkoj politici. Analitički članci i precizna objašnjenja što Crna Gora dobiva po ulasku u EU i onoga što ju čeka ne nalaze se u tiskanim medijima.
Članek v kontekstu tehnološkega razvoja in digitalizacije medijev na podlagi javnomnenjske raziskave, izvedene na reprezentativnem vzorcu 500 prebivalcev Slovenije, obravnava razlike v percepciji ...normativnih in empiričnih novinarskih vlog v očeh bralcev tiskanih in spletnih informativnih medijev. Rezultati kažejo na pomembno vlogo tiska pri zaznavanju in oblikovanju stališč bralcev do novinarskih vlog. Spletno novinarstvo, v primerjavi s tiskom, ne udejanja te vloge, kar je skrb vzbujajoče glede na trenutno krizo tiskanih medijev in posledic, ki jih to prinaša v družbeno komuniciranje. Študija nadalje ugotavlja, da prebivalci Slovenije pri novinarjih tiskanih in spletnih medijev prepoznavajo opravljanje štirih empiričnih vlog - visokomodernistične, sugestivno-tabloidne, nadzorne in komunitaristične - ter treh normativnih vlog, ki naj bi jih novinarji opravljali - poznomodernistične, zabavno-nadzorne in komunitaristične.
An article in the context of technological development and digitisation of the media on the basis of survey carried out on a representative sample of 500 residents of Slovenia discusses differences in the perception of normative and empirical journalistic roles in the eyes of readers of print and online news media. The results show the important role of the press in sensing and shaping the views of readers regarding journalistic roles. Online journalism, in comparison with the press, is not realising this role, which is worrying given the current crisis of the print media and the consequences this entails in social communication. The study further notes that residents of Slovenia in journalists of the print and online media recognise the performance of four empirical roles: high modernist, suggestively-tabloid, control and communitarian, and three normative roles that journalists should perform: late modernist, amusing-control and communitarian.
The issue of credibility becomes especially pronounced in times of crises, which characteristically abound in the unknown, uncertainty, and doubt. Such crises are mostly sudden, often complex, and ...sometimes mired in controversial events. The public subsequently craves more information in times of crises, such that they may obtain more precise guidance, and ease their ability to cope. Given the relatively low frequency of crisis situations, most people lack actual experience relevant to a given predicament. The appearance of Virus A (H1N1) at the onset of 2009 is one such case. Despite H1N1’s classification as a broad-scale, serious health hazard, preventive vaccinations failed to reach a large segment of the population. We contend that the lack of credibility in informing the public through the media contributed considerably to this failure. Therefore, the aim of this paper is to determine the level of credible information provided by the print media from which the general public could have taken an informed position on the crisis in question. Quantitative research and content analysis ascertained from a body of print media sources with national coverage reveals that the Croatian print media, contrary to our expectations, largely rely on official sources and transparently cite authors, which contributes to a higher degree of credibility. Yet further analysis of the number of sources suggests that most journalists used on average only one or no named sources, which significantly reduces the credibility of the published articles.
Predmet rada je način na koji tiskani mediji u Srbiji informiraju o životu nacionalnih manjina. Slika manjina stvorena u medijima utječe ne samo na stavove većinskog naroda prema pripadnicima ...manjina, već i na formiranje i održavanje identiteta manjina i njihovo integriranje u širu zajednicu. Marginalizacija manjina u medijima pojačava njihovu »nevidljivost« u društvu, a reducirana slika o manjinama, koja nastaje kao rezultat medijske selekcije društvenih iskustava i uloga, utiče na poticanje predrasuda prema njima.
Rad se temelji na kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi sadržaja jednogodišnjeg pisanja dva visokotiražna dnevna lista. Osim analize kvantitativne zastupljenosti sadržaja o nacionalnim manjinama, analizirana je kvaliteta izvještavanja o nacionalnim manjinama: pokrivenost različitih područja života (privreda, politika, kultura, manjinska prava, svakodnevni život, konflikti i međunacionalni odnosi) i povezivanje pojedinih manjina za samo jedan ili nekoliko problema; izvori informacija o manjinama i tretman etničkih aktera (kolektivnih i individualnih); vrijednosna usmjerenost tekstova; utjecaj političke situacije i stanja međuetničkih odnosa na obujam i sadržaj izvještavanja.
U ovom članku dajemo pregled nekih od ključnih promjena na tržištu čeških tiskanih medija nakon pada komunizma 1989. godine. Fokusirale smo se na promjene vlasništva te na utjecaj tih
promjena na ...profesionalno novinarstvo. U 1990-ima strane medijske kompanije (pretežno njemačke i švicarske) ušle su na češko medijsko tržište te donijele model novinarstva koji je orijentiran na profit. Naše istraživanje koje je provedeno prije desetak godina bavilo se tim promjenama i njihovim utjecajem na profesionalno ponašanje novinara. U to vrijeme mnogi su novinari bili pod komercijalnim pritiscima. Ipak, sredinom 2010-ih, odlaskom stranih vlasnika tiskanih medija (osim jednoga) te pojavom lokalnih vlasnika, novinari su izrazili zabrinutost zbog uplitanja vlasnika medija u medijski sadržaj u političke svrhe. Također naglašavamo da novinari koje smo intervjuirale nisu iznosili svoje mišljenje o vladinom
utjecaju na njihovo profesionalno djelovanje, primjerice putem medijske regulacije.
Osme mediteranske igre, održane u Splitu u drugoj polovini rujna 1979., do tada najveća sportska manifestacija u Jugoslaviji, bile su ne samo sportski nego i politički događaj. Nadjačavši sportsku ...dimenziju, odjeci političke dimenzije dobivali su veliki prostor u onovremenim medijima, posebno tiskanim. Retorika novinskih vijesti te intervjua s čelnim ljudima organizacije Igara, ujedno i tadašnje politike, promovirala je kroz sport i samu politiku Jugoslavije, a feljtoni i retrospektivni osvrti probleme održavanja prethodnih sedam Igara s naglaskom na kronične napetosti zemalja Sredozemlja. Premda su dominantna politička dimenzija i njezini odjeci u tisku pratili deset godina dug pripremni period i uspješnu realizaciju Igara, najdugoročniji cilj Igara bila je infrastrukturna renesansa Splita, koja je nadživjela tadašnju politiku te na kraju i državu organizatora.
Metodologijom analize sadržaja istraženo je šest dnevnih nacionalnih tiskovina:
Jutarnji list, Večernji list, 24 sata, Vjesnik, Slobodna Dalmacija i Novi
list. Istraživanjem su obuhvaćene naslovnice ...navedenih novina u trajanju od
ukupno šest mjeseci, od 1. Siječnja 2011. do 30.lipnja 2011., što ukupno iznosi
1014 pregledanih i analiziranih novinskih naslovnica.
Svrha ovog istraživanja je usporediti osnovne karakteristike istraživanih tiskanih
medija, odnosno analizom njihove medijske produkcije utvrditi specifičnosti
i međusobne razlike. U medijskoj analizi podataka najčešće se koristi kvantitativna
analiza sadržaja. To je metoda kojom se nastoji dati objektivan, kvantitativan
te opravdan opis sadržaja i kojom se pokušavaju opisati odgovarajuće
veze i odnosi između pojava u podacima. Analitičkom matricom, koja sadrži 16
klasifikacijskih kategorija, nastojalo se što preciznije odrediti kriterije za analizu
sadržaja novinskih naslovnica.
S pozicije medija, tematski odabir predstavlja hijerarhijski strukturiranu selekciju
događaja koji imaju određenu važnost na temelju koje dobivaju medijski
prostor ili vrijeme i konkretnu poziciju. Stoga su na početku istraživanja
postavljene hipoteze na temelju kojih se određuju sličnosti i razlike između
analiziranih tiskovina.
Istraživanje drugima daje poticaj da rade na praćenju medija što je jedini
opravdani način na koji možemo biti kritični prema medijskom sadržaju. Smjernastavka ovog istraživanja može biti proširenje na lokalne tiskane medije, a
zatim i elektroničke medije, kako bi u konačnici mogli analizirati i uspoređivati
podatke na nekoliko razina s ciljem dobivanja cjelokupne slike medijske
uređivačke politike u Hrvatskoj.
