Electrochemical micromachining (ECMM) is a well know for manufacturing hard-to-cut materials, e.g., nickel-based alloys, titanium alloys and metal-matrix composites. For this reason it finds ...application in aerospace, automobile and biomedical industries. In this research Hastelloy C-276 is used as a workpiece and stainless-steel electrode coated with polytetrafluoroethylene (PTFE) to avoid stray current. The effect of process parameters such as voltage, duty cycle and electrolyte concentration on the machining speed and the surface-corrosion factor were studied. The range of 9–11 V has an impact on the machining speed. The electrolyte concentration range of 25–35 g/L shows a linear increase in the machining speed and the surface-corrosion factor is found to be highest at 1.1449 for an electrolyte concentration of 15g/L. The surface roughness depth profile depicts the values of Rz, Rt, Ra are 16.3 µm, 99.1 µm and 1.90 µm, and 15.4 µm, 50.6 µm and 1.49 µm, respectively.
Projekt „morskih autocesta“ od velike je važnosti za države članice Europske unije, nastao poradi preusmjeravanja tereta s opterećenih cestovnih mreža na ekološki prihvatljivije i rentabilnije morske ...putove. Spomenuti koncept, razvojem projekta „morskih autocesta“ Jadrana (AdriaticMoS) unutar njihovih definiranih koridora u jugoistočnoj Europi, ujedno je važan segmet prometne integracije Republike Hrvatske u europski prometni sustav. Uz spomenuto značenje, u ovom se radu projekt „morskih autocesta“ analizira i činjenica da bi njegova provedba znatno pridonijela optimizaciji strukture robnih tokova. U tom kontekstu, u ovom se radu ističu sve objektivne prednosti i značaj priobalnog prometnog povezivanja i „morskih autocesta“ te se analiziraju njihovi koridori u Europskoj uniji, posebice oni jugozapadne i jugoistočne Europe, relaventni za prometni prosperitet Republike Hrvatske. Posebno je provedena komparativna geoprometna analiza strukture robnih tokova za Europsku uniju i Republiku Hrvatsku, koje rezultati upućuju na bitne zaključke i mogućnosti u optimizaciji struktura robnih tokova ovisno o teritorijalnoj usmjerenosti, prometnim modalitetima i vrstama tereta.
Modern economic and financial crisis has caused a significant reduction in trade flows, for the first time since the Second World War, so it is often referred to as the trade crisis. Despite many ...benefits and disadvantages of liberalization as key features of modern age, the current crisis has led to a reassessment of these positions affecting the introduction of protectionist measures and the strengthening of regional ties and alliances. The question that arises is how the future trade flows will look like and whether regional integration will prevail over multilateral and liberalized trading system. The financial crisis quickly became the economic crisis that hit all sectors. The first visible effects of the crisis were reflected in a sharp fall in trade flows, and conditioned drop in demand, which led to a fall in production and employment. The first reactions of numerous countries were protectionist measures in order to protect national interests. This again aroused debate between proponents of liberalism and protectionism, where the effects and the origins of the crisis favored the latter. Economic decision makers, faced with the pressing economic problems, tried to mitigate them (at least in the short-term) turning more to regional partners, and less to the world market.
Savremena ekonomska i finansijska kriza uticala je značajno na smanjenje trgovinskih tokova prvi put posle Drugog svetskog rata, tako da je mnogi nazivaju trgovinskom krizom. I pored brojnih koristi i nedostataka liberalizacije kao ključnog savremenih obeležja, postojeća kriza dovela je do preispitivanja ovih stavova utičući na uvođenje mera protekcionizma i na jačanje brojnih regionalnih veza i saveza. Pitanje koje se nameće je kako će izgledati trgovinski tokovi u budućnosti i da li će regionalne integracije imati prevagu nad multilateralnim i liberalizovanim trgovinskim sistemom. Finansijska kriza je, vrlo brzo, postala ekonomska kriza koja je pogodila sve sektore. Prvi vidljivi efekti krize manifestovali su se u snažnom padu trgovinskih tokova, uslovljenim padom tražnje, što je dovelo do pada proizvodnje i zaposlenosti. Prve reakcije mnogih država bile su mere protekcionizma, kako bi se zaštitili nacionalni interesi. Ovo je ponovo aktuelizovalo debatu pobornika liberalizma i protekcionizma, gde su efekti i nastanak krize išli u prilog ovih drugih. Donosioci ekonomskih odluka suočeni su sa gorućim ekonomskim problemima, pokušavali su da ih ublaže (makar na kratak rok) okrećući se regionalnim partnerima, a manje prema svetskom tržištu.
In this paper we consider a problem of controlling an oversaturated intersection in real time. We developed a mathematical model for solving the problem, based on fuzzy logic. The model can be ...applied to intersections characterized by oversaturated traffic flows. We compared this fuzzy logic approach to the 'fixed time' controlling of the oversaturated intersection. By 'fixed time' we understood controlling based on the hystorical data about traffic flows. In the case of the oversaturated intersection considered in this paper, a classical approach of controlling in real time ('actuated time control') gives the same solutions as 'fixed time' control. The criterion function for comparing solutions represents the control delay of all vehicles that pass through the intersection within a certain period of analysis. We tested these approaches on a 'T' intersection, where the suggested model based on fuzzy logic generated solutions with less control delay in comparison to the 'fixed time' model. / В данной работе рассматривается проблема управления светофором на изолированном перекрестке в реальном времени. В статье представлена разработанная на основании фаззи-логики математическая модель, которую можно использовать в подобных ситуациях. Данная модель специально разработана для регулирования перекрестка с загруженным транспортным потоком. Разработанный метод сравнивается с управлением загруженным перекрестком методом «фиксированного времени». Метод «фиксированного времени» подразумевает управление на основании базы данных о транспортном потоке. В случаях загруженности перекрестка, о которых идет речь в данной статье, применяется метод «реального времени», который по результатам не уступает методу «фиксированного времени» управления. Функция сравнительных критериев представляет суммарную потерю времени всех транспортных средств, проезжающих перекресток в течение проведения анализа. Методы были испытаны на перекрестке «Т», результаты тестирования показали, что модель, основанная на фаззи-логике дала решения с меньшими значениями критериев функций в анализируемом промежутке времени, по сравнению с прочими методами. / U radu je razmatran problem upravljanja izolovanom semaforisanom raskrsnicom u realnom vremenu. Razvijen je matematički model za rešavanje predmetnog problema koji je baziran na fazi logici. Model se odnosi samo na raskrsnicu koju karakterišu prezasićeni saobraćajni tokovi. Pristup rešavanju predmetnog problema poređen je sa 'fihed time' upravljanjem prezasićenom raskrsnicom. 'Fihed time' podrazumeva upravljanje na osnovu podataka o saobraćajnim tokovima. U slučaju prezasićene raskrsnice klasničan pristup upravljanja u realnom vremenu ('actuated time control') daje ista rešenja kao i 'fixed time' upravljanje. Kriterijumska funkcija za poređenje rešenja predstavlja ukupne vremenske gubitke svih vozila koja prođu raskrsnicom u određenom periodu analize. Pristupi su testirani na 'T' raskrsnici, gde je model zasnovan na fazi logici generisao rešenja sa manjom vrednošću kriterijumske funkcije u odnosu na ostale pristupe, u određenom periodu analize.
U radu je opisan problem optimalnih tokova snaga s naglaskom na minimiziranje gubitaka djelatne snage. Predloženo je rješavanje problema Newtonovom metodom, tehnikom nelinearnog optimiranja s ...ograničenjima. Opisana metoda ispitana je na modelu prijenosne mreže Hrvatske. Za ulazne podatke proračuna korišteni su stvarni podaci. Rezultati su pokazali opravdanost optimiranja tokova snaga radi ekonomičnog upravljanja prijenosnom mrežom te održavanja sigurne razine napona u sustavu.
This paper considers the problem of optimal dynamic management of electrical power distribution networks with distributed generation and storage. Initially, analysis is performed of the Optimal Power ...Flow (OPF) problem-a paramount optimization problem that needs to be solved to ensure optimal steady-state power network operation. In the rest of the paper we present a hierarchical control structure for solving the considered optimal control problem in a dynamical framework. At the upper level a dynamic OPF solver computes the optimal power references for distributed generators and storages at slow rate. These references are then transmitted to the intermediate level, where a faster Model Predictive Control algorithm computes small deviations from power references given by the OPF solver to take into account the variability of load profiles that was neglected at the upper layer. Finally, the power references are forwarded to the primary level where local controllers track these power reference values. A realistic simulation case study of a Croatian power distribution grid is used for testing purposes and to demonstrate the applicability and usefulness of the proposed control strategy.
Studije vrijednosne važnosti ispituju važnost i pouzdanost računovodstvenih informacija te predstavljaju zaseban smjer računovodstvenih istraživanja. Vrijednosna važnost se može tumačiti kao stupanj ...statističke povezanosti između računovodstvenih informacija i cijena dionica koja se utvrđuje primjenom Feltham – Ohlson-ova (1995) modela. Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 utjecala je na sve sfere gospodarstva i ekonomije te se u tom kontekstu nameće pitanje kako je kriza utjecala na informacijski sadržaj i vrijednosnu važnost računovodstvenih informacija. Cilj ovog rada je analizirati vrijednosnu važnost računovodstvenih informacija te usporediti vrijednosnu važnost dobiti i novčanih tokova na uzorku kompanija koje su kotirale na hrvatskom tržištu kapitala u periodu 2016-2020 godine. Kroz rad će se utvrditi razlike u vrijednosnoj važnosti računovodstvene dobiti iskazane kroz račun dobiti i gubitka i novčanih tokova prikazanih u izvještaju o novčanim tokovima. Također, utvrdit će se i utjecaj krize uzrokovane pandemijom COVID-19 na vrijednosnu važnost. Kako bi se dobio bolji uvid u problematiku istraživanja vremenski period je podijeljen na razdoblje prije krize i razdoblje krize. Istraživanje je provedeno na uzorku kompanija koje su kotirale na hrvatskom tržištu kapitala te kojima se u promatranom periodu aktivno trgovalo. U godinama prije krize (razdoblje 2016-2018) uzorak obuhvaća ukupno 105 opservacija, a u kriznim godinama (razdoblje 2019-2020) uzorak se sastoji od 70 opservacija.
Bistveno o tem je za slovanske knjizevnosti povedal ze Frank Wollman v delu Slovesnost Slovanù (1928, nem. Die Literatur der Slawen, 2003, ces. nova izdaja 2012). Slovanski element oziroma slavizem, ...torej tudi kakovost slovanskih knjizevnosti, Wollman razume ne le kot razlocevalno lastnost, temvec predvsem kot zdruzevalno, integracijsko, celo presezno, transcendentno. Neenakomernost razvoja, ki je opazna v celotnem evropskem prostoru, se ne tice le slovanskih knjizevnosti, kot se navadno trdi in kar vodi tudi k projekciji neustreznega pojma Ostmitteleuropa kot mesanega in zaostalega dela Mitteleurope: splosno je znano, kako tezko je npr. nemska knjizevnost v novem veku prisla do polozaja razvite, »zahodne« knjizevnosti (kot je pokazal ze Wollman, je kulturna meja med Zahodom in Vzhodom v 18. stoletju tekla prav cez Nemcijo) in kako se je za to programsko trudil zlasti J. W. Goethe. V splosnem se Evropa kaze kot konglomerat treh celot: zahodne Evrope, kamor je dolgo spadalo tudi celotno italijansko obmocje, nemsko-slovansko-madzarske Srednje Evrope (deloma tudi sirse glede na spremembe kulturnih arealov - Svica, severna Italija, Transilvanija, del Balkana ipd.) in Vzhodne Evrope, ki pa se je po reformah Romanovih, zlasti Petrovih, kmalu znasla v imitacijskem zahodnoevropskem obmocju (da ne govorimo o poznejsi znacilni teznji opozicijskih sil - najprej A. N. Radisceva, nato dekabristov, npr. P. Svinina, K. F. Rylejeva in drugih - do novo nastalih ZDA; prim. Pospísil 1986, 1999): zato obstaja taksna razvojna razlika med rusko, ukrajinsko in belorusko knjizevnostjo, ki se v veliki meri ohranja se dalec v 20. stoletje in s svojimi posledicami pravzaprav do danes: zadnji dve vzhodnoslovanski knjizevnosti sta bolj podobni knjizevnostim srednje Evrope, torej ceski, slovaski, deloma tudi poljski, ki pa kaze mocnejse povezave z zahodnim razvojem. Na podlagi tega dela je na naslovno vprasanje njene knjige mogoce odgovoriti pozitivno, ceprav z dolocenimi omejitvami. Poljska bohemistka je na svoj nacin mojstrsko povezala to, kar je v ceski literarni kritiki, zgodovini in teoriji raztreseno. Futurizem v ceski knjizevnosti ni neviden pojav, prej nasprotno, je prodoren, pronicljiv fenomen z nekaksnim vseprisotnim spodnjim tokom, ceprav se njegova prisotnost v postavantgardnem svetu ceske knjizevnosti vendarle zmanjsuje. Toda kdo ve, ce ni to posledica tega, da se je zrasel z drugimi elementi in je dejansko slabo opazen ali ga je tezko identificirati. Avtorica je z izredno skrbjo zbrala skoraj vse, kar je bilo o ceski izvedbi futurizma napisano, morda deloma o futurizmu sploh, ceprav ima vecje rezerve prav v italijanistiki in rusistiki, kjer se je ta smer modelsko in programsko eksponirala. Prav pa ima v tem, kot to izraza naslov nekega poglavja, da gre za pojav, ki mu v ceski knjizevnosti se ni priznana vrednost in ki se mora »rekonstruirati«; za ceski bohemisticni izolacionizem, ki v veliki meri se zivi, je znacilno, da se je tu lahko oprla na fenomenologa in rusista Mathauserja in da je to rekonstrukcijo izvedla na podlagi evropskega in svetovnega razvoja. Oprla se je tudi na veliko kolicino ceskih literarnokriticnih bohemik, manj pa na nebohemisticna teoreticna dela, skoraj kot da bi se od njih namerno zelela odtrgati. Vseeno je dobro dokazala, da je bil futurizem do zdaj in do dolocene mere se vedno je »persona non grata ceskega literarnega prostora« (Gwózdz-Szewczenko 2009: 37). Toliko bolj je nenavadno, da so njegove upodobitvene in arhitekturne izvedbe, zlasti konstruktivizem, prav v ceskem okolju dozivljale velikanski razcvet. V podpoglavju o razosebljenju futurizma pojasnjuje, da je futurizem pogosto deloval skrit pod masko drugih pojmov in oznak (civilizem), da so bile zacuda naturalizirane tudi njegove politicne konotacije, zlasti ruske (V. Majakovski, Jelena Guro, David Burljuk), vloga Devetsila in brnske Literarne skupine. Prav politicne konotacije futurizma so za razumevanje njegove ceske razlicice se posebej pomembne, ce ne celo odlocilne, in morda je prav zato moral priti nekdo od zunaj, da bi Cehom in ceskim bohemistom prikazal futurizem skupaj s civilizmom, Neumannovim epifuturizmom, ekspresionizmom, proletarsko poezijo in poetizmom (kaj pa nadrealizem?) - rezultat je »Pejzaz przemalowany: niema obecnosc futuryzmu« (Prebarvani pejsaz: tiha prisotnost futurizma). Ceski futurizem, njegova razprsenost in nenavadnost so tako na novo prikazali futurizem kot tak, torej njegov dekonstruktivni, labilni znacaj. Kot sem ze skusal pokazati, so se problemi literarne evolucije zaostrili v casu pozitivizma in mocnega vpliva darvinizma: zajeli so koncepcijo literarne zgodovine, pa tudi razmisljanje o literarnih zanrih (F. Bruneticre). V vec studijah sem oblikoval koncepcijo t. i. »prae-post efekta« ali »prae-post paradoksa« (Pospísil 1998a, 1999, 2003). Primarno se tice razvoja ruske knjizevnosti, do dolocene mere pa tudi razvoja slovanskih knjizevnosti v celoti ali vsaj v nekaterih njihovih obdobjih; nasli bi tudi sledi ali uporabne poteze v drugih narodnih knjizevnostih. Pritisk poetoloskih impulzov bogatih evropskih knjizevnosti, na primer francoske, italijanske, nemske, angleske itn., je privedel v njihovo imitacijo, pa tudi v to, da so bile nekatere pobude sprejete samo okvirno in so ustvarile povsem druge rezultate, ki so nato delovali inovativno: iz transformacije pobud je na ruskih tleh nastalo to, kar imenujemo cudez ruske knjizevnosti. Povedano drugace: nepopoln sprejem poetoloskega impulza je spodbudil nastajanje drugacne, nove poetike. Ruska knjizevnost, na primer, je sprejemala poetoloske pobude »mocnih« evropskih knjizevnosti predvsem od 18. stoletja v vec valovih: s tem obenem popravljam teorijo, da je rusko 18. stoletje, ki je bilo delavnica ruske knjizevnosti, zadostovalo za temeljito absorpcijo impulzov, tako kot mi ni povsem blizu koncepcija faznega zamika izpod peresa Vadima Kozinova (Kozinov 1977). V zgodovini ruske knjizevnosti najdemo veliko primerov. Preseneca nas zlasti, da je bil razvoj ruske knjizevnosti od preloma v 18. stoletju podoben kot v zahodni Evropi: ruska romantika v delu V. A. Zukovskega se zacenja prej kot v Angliji, ki je od 30. let 18. stoletja v poeziji gojila sentimentalizem (pozneje tudi v prozi) in je bila v dolocenem pomenu besede vzor predromanticnega gibanja, obenem pa le malo pozneje kot nemska univerzitetna »romantika« (die deutsche Romantik) tipa »poezija modrega cveta«, vsekakor pa prej kot zgodnja francoska romantika, ki jo predstavlja F.-R. Chateaubriand na zacetku 19. stoletja. Ceprav se Bretislav Horyna v Zgodovini zgodnje romantike (Horyna 2005, Pospísil 2006) nekoliko samovoljno poigrava z besedami o »romantiki«, je njegova osnovna koncepcija zelo sprejemljiva: prikazuje, da je bila zgodnja nemska romantika povsem drugacna kot v ucbenikih cenjena poznejsa romantika in da je v dolocenem smislu slo pravzaprav za izdajo prvotno »mehke«, nikakor pa ne neradikalne romantike, natancneje nemske romantike, ki je imela ocitno kontinuirane poteze.
Integriranje luka, odnosno lučkog sustava u pomorske robne tokove uvjetovano je brojnim čimbenicima kao što su: geoprometni, društveno-gospodarski, tehničko-tehnološki, organizacijski i drugi ...čimbenici. Stoga, analiza i planiranje uspješnog i racionalnog uključivanja iračkog lučkog sustava u svjetske pomorske tokove iziskuje analizu svih spomenutih čimbenika i fenomena konkurentnosti lučkog sustava te njihovo vrednovanje u prisutnim okolnostima. Uvažavajući značaj navedenih čimbenika, izučavanje trenutnog stanja i budućih mogućnosti integriranja iračkog lučkog sustava u svjetske pomorske tokove, u ovome se radu temelji na analizi: vanjskotrgovinske i prekomorske razmjene Iraka, analizi intenziteta i dinamike prometa u glavnim iračkim lukama, te analizi položaja iračkih luka s obzirom na glavne pravce pomorskih robnih tokova i s obzirom na vodeće pomorske regije i pročelja. Posebna pažnja posvećena je analizi tokova nafte (tekućih tereta) u svijetu u funkciji integracije iračkih luka u svjetske pomorske tokove. Kao rezultat istraživanja, utvrđene su mjere, aktivnosti i konkretne smjernice za integraciju iračkog lučkog sustava u svjetske pomorske tokove.
PDF
