U radu se, na temelju terenskoga i arhivskoga istraživanja, obrađuje oko 500 toponimskih različnica sela Zavala, Golubinac, Belenići i Kijev Do smještenih u jugoistočnome dijelu Popova oko ...srednjovjekovnoga Popovskoga grada. U prvome se dijelu rada obrađeno područje smješta u zemljopisni i povijesni kontekst. U drugome se dijelu rada iznose demografski podatci s obzirom na to da je navedeno područje bilo izloženo velikim migracijama te promjenama u narodnosnome i vjerskome sastavu stanovništva. U trećemu se dijelu rada autor osvrće na bitne jezične značajke mjesnih govora, poglavito one koje bi mogle pridonijeti rekonstrukciji njihove predmigracijske slike, a u četvrtome se tumače mjesni ojkonimi i opisuju pojedina naselja. U petome se, središnjemu dijelu rada opširno razrađuje mjesna toponimija.
In a semiotic sense, the city-text is a symbolic structure with complex social and communicative functions and codes that enable communication between the sender and the recipient of the message, ...i.e. between the public and its cultural tradition. The textual interpretation of all street names and monuments in a certain area is based on the common characteristics of the city and the written text: these are symbolic entities with fixed, i.e. objectified meanings; they represent the contexts in which they originated, and they are subject to different interpretations. This article explores the ways in which ideology is interwoven into the spatial-symbolic landscapes of the city. The city's periphery, in this case Dubrava – which has a special axiological-symbolic organization – forms an opposition with the city centre (as the "most visible space").
Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća Ćosić, Stjepan; Glamuzina, Nikola
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku,
05/2018, Letnik:
56, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Analizira se kontekst nastanka, autorstvo i sadržaj triju kartografskogeografskih izvorâ dubrovačke provenijencije. Riječ je o rukopisnim djelima koja su nastala približno u isto vrijeme, potkraj 17. ...stoljeća, kada dolazi do bitnih promjena u političkoj konstelaciji jugoistočne Europe. Republika nije bila sklona izradi i objavljivanju karata svog teritorija, jer je “lokalno znanje” moglo postati dostupno potencijalnim osvajačima. Stoga u Dubrovniku nije bilo službenih kartografa ni kartografskih radionica. Sadržaj karata s ucrtanim granicama i mnoštvom oikonima ide u prilog tezi da su nastale u vrijeme sklapanja Karlovačkog mira 1699, kada su Dubrovčani vodili diplomatsku borbu s Mlečanima za neprekinutu granicu s Osmanskim Carstvom u zaleđu. Iako dubrovačke karte tehnički neusporedivo zaostaju za tiskanim djelima poznatih suvremenika, prikaz užeg područja Republike i neposrednog zaleđa po nekim je elementima (brojnost oikonima, hidrografska mreža i obalna crta) bolji nego u djelima poznatih kartografa.
Na hrvatskom jezičnom prostoru sačuvani su mnogi toponimi predantičkoga postanja. Oni su najstariji spomenici cjelokupne hrvatske imenske baštine. Uznastojalo se prepoznati te toponime u zapisima ...antičkih i drugih pisaca te njihovu očuvanost do danas u jezičnim prilagodbama i u dosadašnjim parcijalnim obradbama u radovima hrvatskih i stranih onomastičara i etimologa. U ovom su radu ta imena skupljena, razvrstana s obzirom na njihov razmještaj, uspoređivana s dosadašnjim obradbama i mogućim rješenjima te popraćena glavnom literaturom u kojoj su bila razmatrana ili spominjana.
Analizom odabranih primjera iz toponimije sjevernodalmatinskog otočja utvrđuje se da jedan dio toponimijskog leksika ima samo toponimiji svojstveno značenje ili upotrebu, različito od značenja i ...upotrebe istih riječi u izvantoponimijskoj upotrebi. Temeljem nekoliko egzaktnih kriterija ta se kategorija riječi određuje kao „specifični toponimijski leksik“. Argumentiraju se i prednosti novoga metodološkog pristupa u istraživanju jadranskoga toponimijskog leksika.
U radu se donosi uvid u problematiku imena pedeset gospićkih naselja od kojih jedno ima status grada. Uz povijesnu i geografsku kontekstualizaciju ojkonimi se analiziraju semantički i strukturno. ...Uočena je motivacijska i strukturna raznolikost ojkonima kroz koju se stječe uvid u sliku života zajednice u prošlosti.
U povijesnim izvorima kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka nekoliko se puta spominje toponimski lik Puncta Ostrice kao ime zemljišnoga predjela na području današnjeg naselja Tisno. Budući da u ...suvremenoj tišnjanskoj toponimiji nije očuvan, ovdje ćemo ga na temelju geografskog, povijesnog i toponomastičkog konteksta pokušati ubicirati. Razmotrit ćemo također pojavnost istih i sličnih toponimskih likova u recentnoj istočnojadranskoj toponimiji.
U radu se analiziraju pravopisni prinosi Božidara Finke koji su povezani s njegovim dijalektološkim i onomastičkim radom. Polazi se od Finkinih pravopisnih članaka i poglavlja koja je napisao u ...Hrvatskome pravopisu (velika i mala slova, pravopisni znakovi, tuđice i kratice). Analiziraju se pravopisna rješenja koja se odnose na pisanje velikoga slova u višerječnim toponimima, pisanje kraće vodoravne crte u toponimiji te donošenje znakova za naglaske i genitivni znak. Provodi se i terminološka analiza s tim povezanih naziva (spojnica, naglasno nazivlje). Rješenja se uspoređuju s onima u pravopisima koji su bili u uporabi prije prve pojave Hrvatskoga pravopisa, analiziraju se promjene u različitim izdanjima Hrvatskoga pravopisa te se Finkina rješenja uspoređuju i s rješenjima i nazivljem u pravopisima koji su izdani nakon prve pojave Hrvatskoga pravopisa.
PDF
