Autor pod tradicionalnom kulturom razumijeva kulturu predindustrijske civilizacije
općenito.
Polazeći od gledišta da se vrednote usvajaju tijekom socijalizacije pojedinca u djetinjstvu
i mladenaštvu, ...autor je ustanovio da znatna većina populacije Jugoslavije
potječe iz ruralnih zajednica u kojima su primarne grupe uglavnom još uvijek zadojene
vrednotama tradicionalne kulture, odnosno njezine seoske dimenzije. Stvarajući
moderno društvo i modernu kulturu, ovi ljudi u njih unose vrednote i mentalitet
tradicionalnoga društva i kulture.
Predindustrijski sistem vrednota utječe na razvoj suvremenoga jugoslavenskog
društva tako što usporava promjene u proizvodnji i tehnikama rada te djelujući i
kočeći industrijsku organizaciju rada. On također podržava statičnost proizvodnje,
izbjegavanje proizvodnog rizika i ravnodušnost spram inovacija i principa radne racionalnosti,
discipline i efikasnosti.
Dok u pred industrijskom društvu srodstvo i lokalna zajednica određuju životni ciklus
pojedinca, dotle u modernom društvu tu ulogu imaju brojne i specijalizirane institucije.
U suvremenom jugoslavenskom društvu prejaka privrženost vrednotama tradicionalne
kulture dovodi do ekstremnog familijarizma, sklonosti klansko-klikaškom povezivanju,
uloge neformalnih grupa i podložnosti paternalističkom autoritetu. postoji
općenita tendencija prenošenja društvenog sustava tradicionalne lokalne zajednice
u funkcionalne institucije, što - između ostalog - umanjuje ulogu samoupravnog
sistema koji se razvija u suvremenom jugoslavenskom društvu.
Autor se zalaže za sustavna empirijska istraživanja utjecaja kulturnih vrednota na
društveni razvoj, koja bi omogućila pouzdano rasuđivanje o stvarnom utjecaju
vrednota tradicionalne kulture.
U èlanku se opisuju različiti oblici djelovanja kojim je Seljačka sloga u
Slavoniji, Srijemu i Baranji nastojala podići obrazovanost sela i tečajevi za nepismene, večernje škole, predavanja, ...knjižnice i čitaonice, zajednička čitanja), potaknuti umjetničko stvaralaštvo (seljačka književnost, predstavljačke družine), očuvanje tradicionalne kulture (pjevački i tamburaški zborovi), obogatiti tradicionalne zabave (prosvjetne zabave), uvesti nove blagdane (spomen-dani seljačkih vođa), potaknuti vlastito pravosuđe (sudovi dobrih i poštenih ljudi), omogućiti gospodarsko udruživanje i pomoć (zadruge, dobrotvorne akcije), te uspostaviti vezu sa seljacima iz drugih krajeva (smotre).
