U članku se otvara nekoliko problemskih cjelina u obliku strukturnih pitanja posvećenih današnjoj društvenoj poziciji humanistike i društvenih znanosti, naravi hegemonije našeg vremena te aktualnim ...artikulacijama kritičkog mišljenja. Radi se, u prvome planu, o problemima sustava visokog obrazovanja uslijed Bolonjskog procesa te društvenoj ulozi i važnosti figure javnog intelektualca danas, dok se na sekundarnoj razini članka ta mjesta povezuju s karakteristikama aktualne hegemonije i s tzv. tranzicijom. U tekstu se zagovara teza da je javnog intelektualca potrebno sagledati i analizirati kao performativni lik epohe unutar koje se narativi o javnom intelektualcu artikuliraju i prezentiraju, odnosno da je on slika i prilika same te epohe, jedan od njezinih zrcalnih odraza.
Cilj je ovoga rada dati prikaz istraživanja koji se bave tranzicijom adolescenata u srednju školu i studij, kao i prilagodbom adolescenata u tim razdobljima.U školskom kontekstu osobito su se važnima ...i stresnima za adolescente pokazala tranzicijska razdoblja prijelaza na više obrazovne razine i to: prijelaz iz nižih razreda u više razrede osnovne škole, iz osnovne škole u srednju školu i iz srednje škole na studij. Sve ove tranzicije kroz obrazovni sustav zahtijevaju i psihosocijalnu prilagodbu adolescenata, odnosno za adolescente predstavljaju socijalno i emocionalno opterećenje te zahtijevaju dodatni angažman. Neki će se adolescenti pri tome bolje organizirati, prije i lakše prilagoditi novim okolnostima, dok će kod drugih adolescenata prilagodbe prouzročiti razne reakcije i postati izvorom stresa. Rezultati analize istraživanja također ukazuju da su istraživanja koja se bave tranzicijom adolescenata u srednju školu i studij, kao i prilagodbom adolescenata u tim razdobljima, općenito nedovoljno zastupljena, pogotovo kod nas.
The fundamental questions that this socio-demographic analysis focuses on are: what is the structure of the older age group 65+ by gender, level of education, computer literacy, marital status and ...the type of community they live in, by household type and family status, and by the main sources of livelihood. Also analyzed is the structure of the population aged 65+ with difficulties in performing everyday activities according to their need for assistance and using the help of another person, then by the cause of those difficulties and by their physical mobility. In the theoretical part of the paper, the author questions some sociological aspects and presents the most important theories of aging in recent sociological literature, whose terms are partially used through the interpretation of data obtained by demographic analysis. Since the main sources of data are censuses, used in this analysis is the method of demographic statistics with comparative analysis of successive censuses of monitored elements in a defined period. The analyzed data indicate that the aging of the population in Croatia has become the dominant demographic, social, and also economic problem, while between 1961 and 2011 the youth ratio was reduced from 27.2 to 15.2, and the coefficient of age increased from 7.4 to 17.7, i.e. the share of elderly persons was more than doubled.
Tekst se bavi zaustavljenom transformacijom životne zajednice u kontekstu postsocijalističke
tranzicije. Empirijski su dokazi utemeljeni na službenoj statistici i reprezentativnom sociološkom
...istraživanju o kohabitaciji i obitelji nakon 2000. godine. Cilj je rada bio opisati opće
tendencije i predložiti moguću interpretaciju rezultata terenskog istraživanja. Najprije predstavljamo
analitički okvir koji se sastoji od dviju glavnih teorija/paradigmi – (specifična) druga
demografska tranzicija (SDT) i deprivacija (POD). Ispitivanjem i kombiniranjem različitih izvora,
pokušali smo bolje osvijetliti specifični, zaustavljeni ili veoma spori proces individualizacije
u Srbiji. Glavni zaključak je da je moguće identificirati sljedeće promjene: odgađanje stupanja
u brak te rađanja djece za veliku većinu populacije te izrazit porast broja izvanbračne djece
nakon 1990. Ovo drugo je osobito vidljivo među mlađim ženama nepovoljnog položaja (slabijeg
obrazovanja, nižeg socijalnog statusa, iz ruralnih sredina ili manjih mjesta), koje su niti u
braku niti u kohabitaciji. S druge strane, produžena je tranzicija mladih ljudi u period zrelosti.
Strukturne i institucionalne barijere sputavaju njihov izbor ponašanja i pluralizaciju obrazaca
života, što je vidljivo među njihovim vršnjacima diljem razvijene Europe i u bivšoj Jugoslaviji,
s izuzetkom Slovenije. Patrijarhat i solidarnost bazirana na rodbinskim vezama opstaju u uvjetima
teške ekonomske situacije, niskog životnog standarda i zakašnjelih europskih integracija.
In the historical circumstances of the post-Yugoslav era, class solidarity was regarded as the dominant ideological characteristic of the abandoned self-management socialism. Therefore, ...transition-related discursive practices which excluded the notion of the worker were common on all levels. This ranged from the Croatian 1990s newspeak which introduced the more neoliberal term djelatnik “employe” into the lexicon, to disempowering the worker within the newly-introduced value system dominated by entrepreneurs as the epitome and the driving force of the new society. In this way, workers were first transformed from self-managers and producers into ideological Others, and then into actual “former workers”, relocated from being the vital segment of the creative present and representing utopian projections of progress into a retired past. Given all this, it is significant to note that the worker is once again being used in book titles and as a literary character in contemporary literature – in 2014, the return of the worker is notable in Goran Ferčec’s play Radnice u gladovanju (Female Workers on Hunger Strike, 2014), and in Viktor Ivančić’s prose stories Radnici i seljaci (Workers and Peasants, 2014). Literary representations of workers in these texts are contextualized within a framework of a new utopian desire and in revolt against the monstrously inverted logic of corporate capitalism which transforms humanity into a serious deviation. Special attention is given to the representation of the space of rebellion taking into consideration the notion of heterotopia: a nursing home, a prison or a hospital are counter-places where the transition-related reality played its cruel game with the “former” worker and the destroyed potentials that it created in his/her projections of the future.
Trideseta godišnjica pada Berlinskog zida samo po sebi nameće temu retrospektive tranzicijskog procesa. Povrh toga 30 godina empirijskih podataka o putu u tržište nudi jedinstvenu istraživačku ...priliku za propitivanje čitavog skupa teorija koje su oblikovale način razmišljanja nosioca ekonomske politike i javne rasprave tijekom cijeloga procesa. Cilj istraživanja je prvenstveno pokrenuti raspravu o čimbenicima relativnog zaostajanja (rasta), ali isto tako i o empirijskoj utemeljenosti hipoteza, odnosno "vjerovanja" koja su oblikovala rasprave o ekonomskom (ne)uspjehu hrvatskog gospodarstva tijekom tranzicije. Analizirani su podaci za preko 40 makroekonomskih indikatora u 31 tranzicijskoj zemlji u razdoblju nakon 1989. godine. Uključeni su podaci i za Daleki istok, a među potencijalnim čimbenicima rasta analizirani su klasični čimbenici rasta i čitav niz makroekonomskih pokazatelja iz sfere fiskalne, monetarne i međunarodne ekonomije. Rezultati istraživanja ukazuju kako možemo uočiti samo manji broj tranzicijskih specifičnosti u odnosu na klasične čimbenike rasta. Međutim, u analizi strukture čimbenika rasta jako teško pronalazimo empirijska uporišta za uobičajena teoretska predviđanja.
In this paper, we have analyzed the modern grocery retail trends in Serbia in the transition process as well as its influence on the end consumer. Our research has shown that the retail market in ...Serbia is still immature, as it is of low concentration; it has poor format structure and under-represented private label market share. The supermarket revolution has so far not brought any benefits to the consumers in the sense of lowering food prices. Compared to the base year (2004-2006=100), in the year of 2012 the prices of apples in retail grew by 83%, retail prices of milk grew by 119%, potato by 87%, beans by 106%, pork by 60% and chicken by 83%.
Ovim radom su analizirana međunarodna turistička krstarenja Pan-europskim Koridorom VII, odnosno njihov utjecaj (potencijalne dobrobiti) na ekonomiju receptivnih prostora. Studijom slučaja ...(Vojvodina) dati su primjeri koji to ilustriraju.
Rezultati analize pokazuju da kruzevi Koridorom VII utječu pozitivno na Vojvodinu, prvenstveno na priobalnu, podunavsku regiju i to u Novom Sadu (gdje brodovi pristaju). Iako se beneficije ne odnose na korištenje usluga smještaja i hrane na kopnu, dobrobit se ogleda u sljedećim segmentima: turistička promocija (širenje pozitivnog plasmana Vojvodine kao receptivnog prostora na inozemnom tržištu – predstavljanje kulturne baštine i prirodnih vrijednosti); porast inozemnog turističkog prometa, a samim tim i potrošnje posjetilaca; otvaranje novih radnih mjesta (adekvatna infrastruktura i suprastruktura – serviseri različitih usluga brodovima, posadi i putnicima) – pristaništa, špediteri, suvenir tržnice i dr. / novi proizvodi, širenje poslovne mreže, promjena valute, nevidljivi izvoz itd.
Rezultati istraživanja mogu pomoći daljim proučavanjima uzročno-posljedičnih veza između ovakvog vida putovanja i resursa receptivnih zemalja na kojima se ova putovanja događaju, a sve u cilju adekvatnog osmišljavanja i plasmana turističke ponude, odnosno optimalnog razvoja receptivnih zemalja kroz održivi turizam. Rad pruža i informacije različitim partnerima („stakeholders“) uključenim u turističko privređivanje kruzeva, koji očekuju privatnu i društvenu dobit od svojih ulaganja.
Hrvatska će formalno završiti svoj tranzicijski proces pristupanjem u punopravno članstvo u Europskoj uniji. Proces promjena od socijalističkog društva i gospodarstva ka demokratskom i tržišnom ...sustavu trajao je skoro 23 godine, pod pretpostavkom da Hrvatska formalno postane članica 2013. godine. Naslovi dosadašnjih uvodnih radova u zborniku s tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista počinjali su sa “Quo Vadis Croatia…?”. Ovaj put taj naslov izostavljamo budući da je Hrvatska na kraju čvrstog i sigurnog puta ka Europskoj uniji. Hrvatska je na pragu Europske unije. Hrvatsko društvo ekonomista je kroz aktivnosti svojih članova pratilo proces tranzicije Hrvatske, ukazivalo na prilike koje se Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama stvaraju kroz proces demokratizacije i stvaranja tržišnog gospodarstva, ali isto tako upozoravalo na opasnosti koje donosi tranzicijski proces. Zbornici radova s tradicionalnih savjetovanja HDE-a u Opatiji su svojevrsna novija (dvadesetogodišnja) hrvatska eko nomska i polit-ekonomska povijest. Budući da je hrvatska povijest puno duža, kako politička tako i ekonomska, u zbornicima se mogu naći i radovi koji opisuju ekonomsku povijest Hrvatske i prije početka tranzicije. U najvećoj mjeri, radovi u Zbornicima, a još više izlaganja na tradicionalnim savjetovanjima, su analiza različitih mjera ekonomske politike koje su različiti nositelji vlasti poduzimali u proteklih dvadesetak godina. Opći zaključak svih naših aktivnosti jest da Hrvatska mora imati aktivnu ekonomsku politiku, a aktivna ekonomska politika mora se oslanjati na odgovarajuću koncepciju i strategiju razvoja.
Autorica daje prikaz demokratizacije Gvatemale tijekom trećeg vala te analizira promjene vlada, režima i sustava. Navodi da je početku promjene političkog sustava Gvatemale prethodila faza ...predautokratskih iskustava s demokracijom (1944-1954) te da je nesposobnost da okonča dugotrajni građanski rat bio jedan od ključnih razloga početka kraja autoritarnog sustava (1954-1985). Uslijedila je prolongirana tranzicija (1985-1999) koja se odvijala u četiri faze i koju je nadgledala vojska, preuzevši na taj način ulogu snažnog protudemokratskog aktera veta. U fazi konsolidacije (2000-2012) stabilizirala se defektna demokracija, u kojoj je civilni demokratski režim ne samo pod pokroviteljstvom vojske već ga ugrožavaju i kriminalne organizacije. Zaključuje da se u proteklih stotinjak godina politička situacija u Gvatemali i nije znatno poboljšala s obzirom na to da je ona od banana-države postala defektna i najnekvalitetnija demokracija Latinske Amerike.
PDF
