Interkulturizam u obrazovanju Filipović, Ana Thea
Diacovensia,
2021, Letnik:
29, Številka:
4
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Što je interkulturizam i koje je njegovo značenje u obrazovanju? Kako se problematika interkulturnoga odgoja i obrazovanja profilira u kontekstu religijskopedagoške misli i prakse? Zašto je ...interkulturno obrazovanje važno i za izobrazbu nastavnika vjeronauka? Na postavljena pitanja nastoji se odgovoriti polazeći od temeljnih pojmova i perspektiva te moguće važnosti teme za hrvatski kontekst. Članak se usredotočuje na razvoj ideje interkulturizma kao pedagoškoga koncepta koji izrasta iz problematike američkoga društva u prvoj polovini 20. stoljeća, kao i njegovu recepciju u tamošnjoj religijskoj pedagogiji. Zatim prikazuje razvoj interkulturnoga obrazovanja u Europi u drugoj polovini 20. stoljeća i njegovu religijskopedagošku relevantnost. Potom izlaže novije socijalnofilozofsko utemeljenje interkulturizma, koje ga povezuje s ljudskim pravima te etikom i politikom priz-navanja različitosti. Na toj osnovi elaborira značenje interkulturizma za izobrazbu i kompetencije nastavnika, a posebno nastavnika vjeronauka u odnosu na interkulturno i međureligijsko učenje.
What is interculturalism and what is its significance in educa-tion? How is the issue of intercultural education profiled in the context of religious-pedagogical thought and practice? Why is intercultural education also important for the training of reli-gious education teachers? We try to answer these questions starting from basic concepts and perspectives and the possible importance of the topic for the Croatian context. The article focuses on the development of the idea of interculturalism as a pedagogical concept emerging from the problems of American society in the first half of the 20th century and its reception in the religious pedagogy of the place. It then shows the development of intercultural education in Europe in the second half of the 20th century and its religious-pedagogical relevance. The ar-ticle then presents the newer socio-philosophical foundation of interculturalism which connects it with human rights and the ethics and politics of recognition of diversity. On this basis, it elaborates the significance of interculturalism for the education and competencies of teachers, especially religious education teachers with regard to intercultural and interreligious learning.
Cilj je ovog rada bio ispitati odnos ciljnih orijentacija u učenju, pristupa učenju i akademskog uspjeha kod studenata te provjeriti mogućnost predviđanja akademskog uspjeha na temelju ciljnih ...orijentacija u učenju i pristupa učenju. U istraživanju je sudjelovalo N=346 studenata i studentica drugih i trećih godina preddiplomskih i prvih godina diplomskih studija različitih fakulteta i odsjeka osječkog sveučilišta. Rezultati pokazuju da postoji pozitivna povezanost akademskog uspjeha s ciljnom orijentacijom na znanje i izvedbu te s dubinskim i strateškim pristupima učenju, a negativna povezanost akademskog uspjeha s ciljnom orijentacijom na izbjegavanje truda i površinskim pristupom učenju. Osim toga, rezultati pokazuju da postoji pozitivna povezanost ciljne orijentacije na znanje s dubinskim i strateškim pristupima učenju kao i pozitivna povezanost ciljne orijentacije na izbjegavanje truda s površinskim i negativna s dubinskim pristupima učenju. Nadalje, kao pozitivni prediktori akademskog uspjeha pokazale su se ciljne orijentacije na znanje i izvedbu te dubinski pristup učenju. Vrsta studija pokazala se značajnim moderatorom veze između dubinskog procesiranja i akademskog uspjeha. Dubinsko procesiranje značajan je prediktor uspjeha kod studenata prirodoslovnih i tehničkih studija, a nije značajan prediktor kod studenata društveno-humanističkih studija.
Razvoj gospodarstva i održivosti bilo koje zemlje duboko je povezan s progresom tehnologije i razvojem tehničkog obrazovanja. Tehničko i tehnološko znanje obiluje raznolikošću i karakterizira ga brza ...i nepredvidiva dinamika, što zahtijeva stalnu prilagodbu kako bi se ostvarili ciljevi odgoja i obrazovanja. Da bi ove izazove uspješno prevladali, suvremene obrazovne metode uključuju kontekstualni pristup koji promiče praktično učenje i primjenu znanja u kontekstu učenikova života i djelovanja. Jedna od iznimno učinkovitih strategija ovakvog pristupa je učenje temeljeno na projektima (PjBL), koje može imati ključnu ulogu u kurikulumu unutar kojega učenici razvijaju tehničke kompetencije. Ipak, unatoč brojnim prednostima, implementacija projektnog učenja može se suočiti s raznim izazovima koji često demotiviraju učitelje u implementaciji PjBL-a. Zbog toga je cilj ovog rada argumentirati važnost i značaj projektnog učenja, ali i ohrabriti učitelje i olakšati im implementaciju PjBL-a u vlastitoj nastavi. Rad stoga donosi pregled teorijske utemeljenosti i doprinosa učenja temeljenog na projektima razvoju tehničkih vještina učenika, posebice u kontekstu nastave Tehničke kulture. Pritom se analiziraju tehnološke promjene koje oblikuju kurikulum i obrazovne potrebe te se donosi konkretni primjer implementacije projekta namijenjenog učenicima osmog razreda osnovne škole. Svrha ovakvog učenja nije samo informiranje učenika, odnosno, stjecanje znanja, već poticanje njihove kreativnosti, sposobnosti praktičnog snalaženja i djelovanja u svijetu tehnike i tehnologije, te personalizirani razvoj svakog učenika u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima.
Migranti se z vsako migracijo tudi izkustveno učijo, vendar imamo o tem razmeroma malo raziskav. V procesu tranzicije se posamezniki srečajo s spremembami, ki privedejo do potrebe po transformiranju ...védenja, stališč, praks, vrednot. V predstavljeni raziskavi smo ugotavljali, kako se posamezniki ob izkušnji migracije učijo, katere strategije pri tem uporabljajo in ali lahko učenje ob migraciji analiziramo z modelom tranzicijskega učenja. Članek obravnava učenje skozi teoriji biografskega in tranzicijskega učenja. V empiričnem delu kvalitativne raziskave na podlagi polstrukturiranih intervjujev in sledeč narativni metodi ugotavljamo, kateri so glavni razlogi za selitev in katere strategije učenja ob tranziciji se pri migrantih pojavljajo. Odkrivamo, da se pri migrantih pojavljajo vse štiri temeljne strategije učenja po Wildemeerschu in Stroobantsovi (2009), tako strategija prilagoditve, rasti, razlikovanja kot tudi strategija upora, in da je model tranzicijskega učenja učinkovito analitično orodje za analizo izkustvenega učenja ob migraciji.
Epistemička uvjerenja su uvjerenja o prirodi znanja i načinima stjecanja znanja te su važan prediktor kako procesa, tako i ishoda učenja. Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi u kolikoj su mjeri ...epistemička uvjerenja povezana s ciljevima postignuća i pristupima učenju matematike te utvrditi imaju li ciljevi postignuća medijatorsku ulogu u povezanosti epistemičkih uvjerenja s pristupima studenata učenju u kontekstu učenja matematike na visokoškolskoj razini. Istraživana su dva aspekta epistemičkih uvjerenja – neadaptivno uvjerenje o jednostavnosti znanja i adaptivno uvjerenje o evaluaciji znanja. Dimenzija jednostavnosti znanja odnosi se na koncepciju znanja kao kontinuuma koji nastaje akumulacijom činjenica, za razliku od poimanja znanja kao visoko povezanih i međuzavisnih koncepata, dok se evaluacija znanja odnosi na uvjerenja o tome kako se mogu provjeriti različite informacije, uključujući i korištenje dokaza. U istraživanju su sudjelovala 333 studenta prve godine elektrotehnike i računarstva koji su ispunjavali upitnik koji se odnosio na kolegij iz matematike i koji je obuhvaćao mjere epistemičkih uvjerenja, ciljeva postignuća te pristupa studenata učenju. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su uvjerenja o jednostavnosti znanja negativno, a uvjerenja o evaluaciji znanja pozitivno povezana s učinkovitim motivacijskim i kognitivnim procesima pri učenju. Pritom, u skladu s hijerarhijskim modelom ciljeva postignuća, ciljevi postignuća predstavljaju značajne medijatore odnosa epistemičkih uvjerenja i pristupa studenata učenju matematike. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da je tijekom nastave važno poticati adaptivna epistemička uvjerenja ukazivanjem na vrijednost poznavanja teorije te poticanjem integracije i praktične primjene stečenih znanja.
Epistemic beliefs are individual’s beliefs about the nature of knowledge and knowing, as well as an important predictor of the learning process and outcome. The aim of this research was to explore the relationship of epistemic beliefs with achievement goals and approaches to learning mathematics at the university level, and to determine whether achievement goals have a mediating role in the relationship between epistemic beliefs and student approaches to learning mathematics. Two aspects of epistemic beliefs were explored - the maladaptive belief about simple knowledge and the adaptive belief about knowledge justification. The dimension of simple knowledge refers to the concept of knowledge as a continuum with the accumulation of facts on one side, and the concept of knowledge as highly connected and interdependent concepts on the other, while the justification dimension refers to beliefs on how different information can be verified, including practical application and proving. The participants were 333 first-year students of electrical engineering and computer science. They completed scales of their epistemic beliefs, achievement goals, and student approaches to learning, all related to the mathematics course. The results show that epistemic beliefs are negatively, and beliefs about justification, positively related to effective motivational and cognitive processes during learning. Also, in line with the hierarchical model of achievement goals, they represent significant mediators of the relationship between epistemic beliefs and students’ approach to learning mathematics. Therefore, it is important that teachers encourage adaptive epistemic beliefs by promoting the value of understanding theory and by encouraging the integration and practical application of acquired knowledge.
Autor ovog istraživanja godinama svjedoči tome kako je motivacija studenata za kontinuirani rad relativno niska. Kako bi povećali motivaciju studenata za samostalni rad, nastavnici na Visokom ...učilištu Algebra odlučili su posljednjih godina promijeniti pristup. Umjesto inzistiranja da studenti uče za ispit u određeno vrijeme, dobili su niz projekata koje su trebali samostalno implementirati. Rezultati istraživanja pokazali su da postoji napredak u kasnije ostvarenim rezultatima u odnosu na tradicionalne ispite. S druge strane, pojavom moćnih i besplatnih ili vrlo pristupačnih jezičnih modela kao što su oni platforme OpenAI, nastavnici se susreću sa izazovima jer studenti mogu koristiti takve modele kako bi riješili projektni zadatak, što je u suprotnosti s etičkim kodeksom. Svrha ovoga istraživanja je utvrditi kakve rezultate je sposoban postići jezični model platforme OpenAI, ako mu se zada projektni zadatak iz određenoga kolegija. Definirana su 2 istraživačka pitanja. Kakav rezultat postiže jezični model na OpenAI platformi kada mu se zada projektni zadatak iz kolegija Java web programiranje i postoji li razlika u rezultatima u odnosu na postignute rezultate studenata (Q1)? Postoji li razlika u rezultatima koje postiže jezični model u odnosu na prirodni jezik na kojem mu je zadan projektni zadatak (hrvatski ili engleski) (Q2)? Analiza rezultata pokazala je da je u određenim slučajevima jezični model sposoban riješiti ispit za prolaznu ocjenu bez dodatnih intervencija korisnika, iako su postignuti rezultati značajno slabiji od rezultata koje postižu studenti. Bolje rezultate jezični model postiže ako mu se ispit zada na engleskom jeziku u odnosu na rezultate na hrvatskom jeziku.
Gimnazijska leta so za mladega človeka priložnost, da raste in se razvija na vseh področjih, tako telesno in umsko kot čustveno in duhovno. Izobraževanje ne pomeni le nabiranja splošnega znanja ali ...podlage za študij. Pouk klasičnih jezikov daje mladim izobraževalno širino in je priložnost za jezikovno ozaveščanje. Latinščina je jezik, ki povezuje in ne ločuje, jezik, ki pripada vsakomur v enaki meri in je od vsakogar enako oddaljen. Ni ne moj ne tvoj, ni od nikogar in je od vseh.
Cilj. Cilj je rada prikazati opću sliku stanja stručnog usavršavanja knjižničarskog osoblja stalno zaposlenog u knjižnicama sastavnica Sveučilišta u Rijeci, a koje zajedno čine Sveučilišni riječki ...knjižnični sustav (SveRiKS). Nastoje se utvrditi problemi u realizaciji stručnog usavršavanja te mogućnosti njihova prevladavanja u ovkiru SveRiKS-a, kao i potrebe stručnog usavršavanja u budućnosti.
Pristup/metodologija/dizajn. Na temelju podataka o realiziranim programima cjeloživotnog učenja namijenjenim knjižničarskom osoblju SveRiKS-a u razdoblju 2013.–2017. provedeno je anketno ispitivanje kako bi se utvrdili stavovi i mišljenja samih knjižničara o stručnom usavršavanju u promatranom razdoblju, preprekama na koje nailaze te potrebama i poželjnom načinu realizacije u budućnosti.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da se programi stručnog usavršavanja knjižničarskog osoblja SveRiKS-a provode redovito, a sadržaji edukacija u skladu su s promjenama i zahtjevima okruženja. Knjižničarsko osoblje kontinuirano se stručno usavršava te jasno procjenjuje probleme i svoje potrebe u kontekstu cjeloživotnog učenja. Podaci ukazuju na to da temeljne knjižničarske kompetencije više nisu dovoljne za poslove koji se obavljaju, a kraće edukacije s temama izravno primjenjivim na konkretne poslove pokazuju se kao jedno od rješenja.
Originalnost/vrijednost. Provedeno istraživanje za Sveučilišnu knjižnicu Rijeka predstavlja polazište u promišljanju programa stručnog usavršavanja za knjižničarsko osoblje knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci u narednom razdoblju, ali i za argumentirano zauzimanje stava prema osnivaču s ciljem njegova usustavljivanja.
Po drugi svetovni vojni so nekatere medvladne organizacije spodbujale popularizacijo načina izobraževanja, ki bi presegal državne meje in nacionalistična prepričanja ter ob zavedanju mednarodne in ...globalne soodvisnosti obravnaval aktualne družbene izzive skozi transnacionalno perspektivo. Do danes se je v skladu s takšnimi težnjami razvilo veliko različnih izobraževalnih konceptov, zlasti po letu 2000, kar povzroča terminološke in konceptualne nejasnosti, ki jih poskuša ta prispevek zmanjšati z obravnavo petih osrednjih konceptov: globalno izobraževanje, globalno učenje, izobraževanje za globalno državljanstvo, izobraževanje za razvoj ter izobraževanje za trajnostni razvoj. Pokažemo, da imajo koncepti več podobnosti kot razlik, odvisno od konceptualizacije pa je lahko bolj v ospredju trajnostni razvoj, pomoč državam svetovnega »juga«, učenje in zmožnosti za delovanje v globalni družbi ali družbena participacija. V zadnjem desetletju se pod vsemi obravnavanimi koncepti bolj poudarjajo okoljski izzivi in trajnostni razvoj, organizacije, ki uporabljajo in razvijajo posamezne koncepte, pa jih zdaj postavljajo v okvir ciljev trajnostnega razvoja.