Kompetencija podrazumijeva sposobnost ili stručnost pojedinca za uspješno ovladavanje različitih ciljeva. Razlikuju se opće kompetencije, prenosive i neovisne o profesiji, i specifične kompetencije ...koje su profesionalno ovisne. Svaki pojedinac djeluje u svojem osobnom ili profesionalnom životu koristeći se jednima i drugima. Nastavnicima za obavljanje njihova posla potrebne su brojne kompetencije koje se u radu jednim imenom nazivaju pedagoškim kompetencijama koje, kao i ostale kompetencije, nisu statične i ne mogu se u potpunosti steći tijekom inicijalnog obrazovanja, nego su vrlo dinamične i razvijaju se cijelog života. U radu je predloženo i raspravljeno kako nastavnici tijekom svojega svakodnevnog rada mogu planirati i pratiti vlastiti razvoj pedagoških kompetencija ne bi li bili pasivni sudionici vlastitoga profesionalnog razvoja. Predložen je model ponavljajućih refleksija tijekom kojih se prikupljaju povratne informacije o učinkovitosti razvoja i utvrđivanja novih potreba za daljnji razvoj.
Poklic visokošolskega učitelja je večplasten in večdimenzionalen. Visokošolski učitelj deluje namreč kot raziskovalec in učitelj, kar v praksi pomeni, da mora vzporedno skrbeti za svoj profesionalni ...razvoj na dveh ravneh: raziskovalni in pedagoški. Analize kažejo, da je pedagoško delo v primerjavi z znanstvenoraziskovalnim, ki ima večji vpliv na karierno napredovanje, zapostavljeno. Namen preglednega znanstvenega članka je preučiti profesionalni razvoj visokošolskega učitelja, predvsem z vidika pedagoškega dela. V prvem delu je pozornost usmerjena v doktorski študij, ki je izhodišče kariernega in profesionalnega razvoja visokošolskega učitelja, v drugem delu pa v dejavnike, ki spodbujajo nadaljnje izobraževanje in usposabljanje visokošolskih učiteljev.Poklic visokošolskega učitelja je večplasten in večdimenzionalen. Visokošolski učitelj deluje namreč kot raziskovalec in učitelj, kar v praksi pomeni, da mora vzporedno skrbeti za svoj profesionalni razvoj na dveh ravneh: raziskovalni in pedagoški. Analize kažejo, da je pedagoško delo v primerjavi z znanstvenoraziskovalnim, ki ima večji vpliv na karierno napredovanje, zapostavljeno. Namen preglednega znanstvenega članka je preučiti profesionalni razvoj visokošolskega učitelja, predvsem z vidika pedagoškega dela. V prvem delu je pozornost usmerjena v doktorski študij, ki je izhodišče kariernega in profesionalnega razvoja visokošolskega učitelja, v drugem delu pa v dejavnike, ki spodbujajo nadaljnje izobraževanje in usposabljanje visokošolskih učiteljev.
Cilj istraživanja je utvrditi mišljenje studenata primarnog obrazovanja o
obilježjima profesije. Nezavisne varijable istraživanja su trenutačna godina studija, vrsta prethodno završene srednje škole ...te modul/smjer koji studenti pohađaju. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom u akademskoj godini 2019./2020., a uzorak čine studenti/ce prve i pete godine Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati pokazuju da studenti primarnog obrazovanja prepoznaju obilježja profesije te postojanje statistički značajne razlike s obzirom na godinu studija i vrstu prethodno završene srednje škole.
In this paper, the opinion of students of primary education regarding the characteristics of a profession will be determined. The aim of this research is to establish opinion of students of primary education regarding characteristics of a profession. Independent variables are current year of study, previously finished high school and module/course
students take. The research was conducted with a questionnaire in the academic year 2019/2020. The sample consisted of students of the first and fifth year at the Faculty of Teacher Education, University of Zagreb. The results show that students of primary education recognize characteristics of a profession. There is a statistically significant difference between students of different years of study and with different previous education.
Međusobno povezani model profesionalnog razvoja učitelja kojeg su razradili Clarke i Hollingsworth (2002) temelji se na četiri isprepletene domene učiteljskog djelovanja: vanjska domena, domena ...rezultata, osobna domena i domena prakse. Cilj je istraživanja provjeriti kako model funkcionira u hrvatskom obrazovnom sustavu na primjeru studije slučaja učitelja biologije. U teorijskom je dijelu opisan pregled teorijskih osnova modela uz osvrt na njegovu primjenu u studijama o profesionalnom razvoju učitelja. Empirijski dio rada prikazuje rezultate istraživanja u skladu s domenama međusobno povezanog modela profesionalnog razvoja učitelja. Rezultati su pokazali složenost mreže procesa promjena učitelja koji se katkad odvijaju istovremeno u navedenim domenama te u različitim smjerovima. Rad doprinosi produbljivanju znanstvenih spoznaja u području profesionalnog razvoja učitelja, što čini bitnu strategiju u postizanju opće dobrobiti učenika i škole, a samim time i obrazovnog sustava u cjelini.
The Interconnected model of teacher professional growth elaborated by Clarke and Hollingsworth (2002) is based on four intertwined domains of teacher action: the external domain, the domain of consequence, the personal domain and the domain of practice. The aim of the research is to examine how the model works in the Croatian education system using the example of a biology teacher’s case study. In the theoretical part, an overview of the theoretical foundations of the model is described with reference to its application in studies on the professional growth of teachers. The empirical part of the paper presents the results of the research in accordance with the domains of the Interconnected model of the teacher’s professional growth. The results showed the complexity of teacher growth network processes that sometimes take place simultaneously in different domains and in different directions. The paper contributes to the deepening of scientific knowledge in the field of teacher professional growth, which is an important strategy in achieving the general well-being of students and schools, and thus the education system as a whole.
U brojnim teorijskim istraživanjima profesionalne osposobljenosti učitelja obrazlažu se temeljne kompetencije učitelja u različitim područjima kvalitetne odgojno-obrazovne djelatnosti. Međutim, ...nedostaju istraživanja utjecaja učiteljeve predanosti poslu na kvalitetno obavljanje profesionalne uloge. Entuzijazam (predanost, posvećenost poslu, oduševljenje ili zanesenost) se odražava na kvalitetu odgojno-obrazovnog rada učitelja, kao i na kvalitetu rada ustanove. Predanost profesiji nadilazi koncepte rada kao izvora zarade i rada kao mogućnosti razvoja karijere te dovodi do koncepta rada kao životnog poziva. U radu se obrazlaže koncept predanosti učiteljskoj profesiji kao složeni emocionalni, motivacijski, kognitivni i duhovni konstrukt koji u interakciji s visoko razvijenim sposobnostima dovodi ne samo do zadovoljstva poslom i optimalnog obavljanja radnih zadaća nego do istinskog svjedočenja i življenja vjere u službi nove evangelizacije. Ostvarivanje učiteljskog poziva u kontekstu kurikulumskog pristupa i nove etape evangelizacije određeno je svjedočenjem iskustva osobnog odnosa s Bogom te komuniciranjem radosnog odgovora na osobno iskustvo Božje ljubavi.
For the purpose of quality realization of the teaching profession, the framework of key competences of teachers requires much more than the defined pedagogical competences. In this context, starting from the psychological and theological points of view, the importance of commitment in fulfilling the professional role of the teacher is emphasized. The concept of commitment is therefore defined as a complex emotional, motivational, cognitive and spiritual construct that, when interacted with highly developed abilities, leads not only to job satisfaction and optimal performance of work tasks, but to true witnessing and living of faith, which is one of the basic requirements of new evangelization. Such a holistic understanding of the concept of commitment in relation to the educational work of teachers brings us to the challenge of revising the key competences of the teaching profession. As there is a lack of adequate responses to this need, there are also lacking results that could have a more positive impact on the teacher's own person, students and whole society. Fulfilling the teacher's vocation in the context of the new evangelization is determined by witnessing the experience of a personal relationship with God and by communicating a joyful response to God's love.
Učitelj velja za kompetentnega strokovnjaka na svojem predmetnem področju, zato je pomembno, da svoje znanje vseskozi nadgrajuje in posodablja. S tem v zvezi smo želeli ugotoviti, kako učitelji ...razrednega pouka pridobivajo znanja o nadarjenih učencih, ali čutijo potrebo po (dodatnih) izobraževanjih na področju poučevanja nadarjenih ter kakšna je vloga šole pri zagotavljanju tovrstnih izobraževanj. Raziskava je bila izvedena v šolskem letu 2020/21. Sodelovalo je 107 učiteljev razrednega pouka. Rezultati kažejo, da učitelji največ znanja o nadarjenih učencih pridobijo s poklicnim udejstvovanjem in branjem strokovne literature. Najmanj znanja o nadarjenih so učitelji pridobili v času študija. Odgovori učiteljev nakazujejo, da so največ znanja o nadarjenih učencih z različnimi načini poklicnega razvoja pridobili starejši učitelji in učitelji z višjimi strokovnimi nazivi. Ugotavljamo še, da večina učiteljev razrednega pouka čuti potrebo po dodatnih izobraževanjih na področju poučevanja nadarjenih učencev, sploh ker po njihovem mnenju šole v celoti ne izkoriščajo vseh možnosti, ki se jim ponujajo pri zagotavljanju tovrstnih izobraževanj.
Umjetna inteligencija i obrazovanje Vrcelj, Sofija; Kušić, Siniša; Mrnjaus, Kornelija
JAHR (Rijeka ),
2023, Letnik:
14, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Sposobnost stroja da demonstrira određenu razinu inteligencije i obavlja funkcije koje zahtijevaju ljudske sposobnosti navodi se kao ključno obilježje umjetne inteligencije. Trenutačno se umjetna ...inteligencija razvija i širi velikom brzinom s tendencijom mijenjanja načina na koje se uči i podučava. Primjena umjetne inteligencije u obrazovanju može se pratiti od uporabe računala, što znači da ima razmjerno dugu povijest. U obrazovnim se institucijama primjenjuje na različite načine, kao što su automatizacija administrativnih procesa i zadataka, razvoj kurikula i obrazovnih materijala te za potrebe unaprjeđivanja podučavanja i olakšavanja procesa učenja. Razvojem tehnologije i jačom procesnom moći računala posljednjih nekoliko godina, umjetna se inteligencija počinje razvijati nevjerojatnom brzinom. Unatoč tome, u nacionalnom kontekstu tek je nekoliko objavljenih radova o toj temi. Svrha je ovoga rada predstaviti potencijale i (etičke) izazove primjene umjetne inteligencije u obrazovanju, njezin utjecaj na podučavanje i mogućnosti da zamijeni učitelje. Da bi se identificiralo trenutačno stanje i razumio utjecaj i mogućnosti primjene umjetne inteligencije u obrazovanju, sustavno je pregledana i analizirana dostupna i relevantna literatura.
A machine’s ability to exhibit a certain level of intelligence and perform functions that require human abilities is listed as the key feature of artificial intelligence. Artificial intelligence is currently developing and spreading very quickly with the tendency to change the ways we learn and teach. The application of artificial intelligence in education can be traced back to the use of computers, i.e. it has a fairly long history. In educational institutions, it is applied in various ways, from the automatization of administrative processes and tasks to the creation of curricula and educational materials, as well as to improve teaching and facilitate the learning process. Due to technological advancement and the increased processing power of computers over the last few years, artificial intelligence has started developing at an incredible pace. Despite this, there are only a few published works on the subject within the national context. The purpose of this paper is to point out the potential and (ethical) challenges of using artificial intelligence in education, its impact on teaching, and the possibility of it replacing teachers. To identify the current state of affairs and assess the impact and possibilities of using artificial intelligence in education, available and relevant literature was systematically reviewed and analyzed.
Za razvoj glasbene kulture na območju Ljutomera in širšega Pomurja sta bila izjemnega pomena Franc in Minka Zacherl, oče in hči. S svojim vsestranskim delovanjem v splošnem in glasbenem šolstvu ter ...na področju zborovstva sta zaznamovala tudi širši slovenski prostor. Franc Zacherl je predstavnik poklicnega učitelja, ki je svoj talent razvil do profesionalne ravni in je med drugim zaslužen za ustanovitev Glasbene šole Slavka Osterca Ljutomer (1927) kot ene najstarejših na Slovenskem. Minka Zacherl, ki sodi med prve diplomante ljubljanskega konservatorija, je bila cenjena pianistka spremljevalka slovenskih in tujih umetnikov, uspešna zborovodkinja in svetovalka skladateljem mladinskih zborovskih skladb med obema vojnama. Zaslužna je za razvoj pomurskih osnovnošolskih zborov in pevskega festivala v Ljutomeru, spodbujala je delovanje odraslih pevskih skupin ter skrbela za neformalno izobraževanje zborovodij.
Cilj rada bio je ispitati stavove učitelja razredne nastave o spremnosti djece za školu s naglaskom na predčitalačke i predmatematičke vještine djece. U istraživanju su sudjelovala 362 ispitanika, ...učitelja razredne nastave iz osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Istražili smo i utvrdili da učitelji kao najvažnije izdvajaju vještine koje djeca trebaju steći prije polaska u školu: pravilno držanje olovke, odnosno pisaćeg pribora i čisto izgovaranje svih glasova kao predčitalačke vještine te prepoznavanje boja i razumijevanje prostornih odnosa (ispred, iza, gore, dolje, na, u, lijevo, desno) kao predmatematičke vještine. Nije utvrđena statistički značajna razlika u stavovima učitelja prema predčitalačkim vještinama u odnosu na godine radnog iskustva u nastavnoj djelatnosti, ali je utvrđena statistički značajna razlika između većine čestica predmatematičke vještine. U tom kontekstu, preporuke za buduća istraživanja odnose se na spremnost škola za djecu i spremnost obitelji i zajednica za školu te njihovu povezanost sa sociokulturnim kontekstom.
The aim of the paper was to examine the attitudes of teachers of primary education (1st to 4th grade) about children’s readiness for school with an emphasis on the child’s pre-reading and pre-mathematical skills. The participants of the research were 362 respondents, teachers of primary education from primary schools in the Republic of Croatia. Our research has shown that teachers highlight the following as the most important skills that children should acquire before starting school: graphomotor (correct handling of a pencil or other writing utensils), pre-reading (clear pronunciation of all voices) and pre-mathematical (colour recognition and understanding of spatial relations; in front, behind, up, down, on, in, left, right). No statistically significant difference was found in teachers’ attitudes towards pre-reading skills in relation to years of work experience in teaching, but a statistically significant difference was found between the arithmetic means of most particles that examine the importance of pre-mathematical skills. In this context, recommendations for future research relate to the equipment of the school for quality educational work with children, the willingness of families and communities to cooperate with the school as well as their connection with the socio-cultural context.
Pedagogical ethics is a special thematic field or discipline within pedagogy. It represents pedagogy's philosophical foundation as well as the normative side of the philosophy of education. Adhering ...to moral principles is essential in every profession therefore, every profession has a deontology of their own. Teacher's deontology points to the rights and obligations that have to be met as teachers' moral duty in the process of achievement interpersonal relations between the teacher and the pupil.
PDF
