Kada zakon postane »zatvor Rudan, Dražen; Berdica, Josip
Filozofska istraživanja,
12/2023, Letnik:
43, Številka:
3
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Povodom dvadesete godišnjice smrti jednog od najznačajnijih suvremenih političkih i socijalnih filozofa, Johna B. Rawlsa (1921. – 2002.), autori se u ovome radu bave njegovim razumijevanjem odnosa ...između građanskog neposluha i slobode u okvirima liberalne ustavne demokracije utemeljene na vladavini prava. Temeljno polazište Rawlsove teorije građanskog neposluha, a samim time i ovoga rada, jest da je riječ o obliku izražavanja neposluha zakonu unutar granica privrženosti pravu, premda na njegovom vanjskom rubu. Ukoliko je sloboda mišljenja kojom se izražava neposluh nepravednim zakonima jedna od temeljnih sloboda, utoliko je građanski neposluh moguće shvatiti ne samo kao korektiv liberalne ustavne demokracije već i kao realni pokušaj njezina »spašavanja«. Riječ je o bitnoj temi suvremene političke filozofije s obzirom na sve prisutniji diskurs o suvremenoj krizi liberalizma uopće i utjecaju te krize na institucije liberalne ustavne demokracije, među kojima se osobito ističe država, a zapravo pravo i pravni sustav u cjelini.
On the twentieth anniversary of the death of one of the most important contemporary political and social philosophers, John B. Rawls (1921–2002), in this paper the authors deal with his understanding of the relationship between civil disobedience and freedom within the framework of a liberal constitutional democracy based on the rule of law. The fundamental starting point of Rawls’s theory, and thus of this work, is that civil disobedience expresses disobedience to the law within the limits of fidelity to the law, although it is at the outer edge thereof. If the freedom of thought expressing disobedience to unjust laws is one of the fundamental freedoms, then civil disobedience can be understood not only as a corrective to liberal constitutional democracy but also as a realistic attempt to “save” it. This is an important topic of contemporary political philosophy, considering the increasingly widespread discourse about the crisis of liberalism in general today, and the impact of that crisis on the institutions of liberal constitutional democracy, among which the state stands out, but in fact law and the legal system as a whole.
Kao dugogodišnji ''čuvar Ustava'' dr. sc. Jadranko Crnić je na najbolji mogući način iskazivao suštinsku prirodu autoriteta ustavne pravde u političkom sustavu nove hrvatske demokracije. Njegova je ...duboka i iskrena vjera u vladavinu prava bila inspiracija svima onima koji obranom i afirmacijom Ustava ostvaruju važnu i osjetljivu ulogu u svakodnevnom obnašanju ustavne politike. Prestiž funkcije predsjednika Ustavnog suda RH, osobni ugled kojega je dr. sc. J. Crnić gradio tijekom duge pravničke prakse, promišljena stajališta koja je zauzimao kao predsjednik i sudac u odnosu na pitanja koja su dolazila pred Ustavni sud omogućili su dr. sc. J. Crniću da na osebujan način bude reprezentant te visoke institucije. Temperament, iskustvo i povezanost s profesionalnim bratstvom konvergirala je djelovanje J. Crnića u prepoznatljiv stil njegova osobnog, profesionalnog i društvenog aktivizma. U dugogodišnjem djelovanju dr. sc. Jadranka Crnića ogleda se na jedan poseban način odnos suca i demokracije u neovisnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj.
O Ustavu, rode, da ti pojem Barić, Sanja
Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,
07/2021, Letnik:
12, Številka:
1
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Ustavna
demokracija opis je, obilježje, ali „i počelo, i cilj“ suvremenih država
civilizacijskoga kruga kojem RH pripada. Sama demokracija kao oblik vladavine u
idealnom je slučaju asimptotski proces ...stalna usavršavanja. Isto vrijedi i za
ustavnost. Dakako, ti procesi nipošto nisu ireverzibilni. I dok je u suvremeno
doba u biti nemoguće povući potpun i oštar rez između pridjeva i imenice
spomenute sintagme „ustavna demokracija“, namjera je ovog rada promotriti
prevladavajuće procese razvoja ustavnosti u našoj državi kako bismo upozorili
na prijeteće točke, ali i na važne potencijale za buduća postupanja državnih
tijela i samih građana. Identifikacija problema u svojevrsnom Dunning-Kruger
sindromu pretpolitičkog stanja svijesti znatna dijela društvene potke u RH čini
evoluciju ustavne vladavine osobito kompleksnom i nipošto izvjesnom. Dopuštamo
si blag optimizam s obzirom na dosadašnje korake te podsjećanje na to da
demokratski i ustavni procesi općenito nisu linearni. Ipak, stanje opasne
stagnacije i zaglavljenost u glibu koruptivno-klijentelističkog mentaliteta
nalaže ozbiljan i interdisciplinarni pristup svladavanju problema. Osnovno je
pitanje ovdje kako ustavno pravo može doskočiti rečenim izazovima te koji su
potrebni i mogući koraci u tom smjeru. U radu prvo analiziramo stvarnu
vrijednost konstitucionalizma u našoj državi, i to preko njegova pozitivnog i
negativnog naboja. Potom upozoravamo na uzroke identificiranih izazova koje
nalazimo u stanju hrvatskoga društva i u refleksiji takva stanja u nedavnom
djelovanju najviših državnih institucija. Ističemo bitnost preuzimanja
institucijske i građanske odgovornosti. Imajući u vidu notornu potrebu ustavne
revizije, fokusiramo se na formativno-edukativni potencijal budućega
ustavotvornog procesa. Ustav bez odgovarajućeg stupnja internalizacije državnih
tijela i građana ne može živjeti. Odgoj i obrazovanje za ustavnu demokraciju ostaju
kamen temeljac funkcionirajućega društva. Na kraju predlažemo i dodatan
sinergijski angažman sveučilišne zajednice.
Constitutional democracy is a description, a characteristic, but
it is also the „foundation and goal“ of contemporary civilizations which
Croatia belongs to. Democracy itself, as a form of governance, is ideally an
asymptotic process of constant improvement. The same goes for
constitutionality. These processes, however, are not irreversible. While it is
impossible to draw a complete and sharp demarcation line between the adjective
and the noun in the „constitutional democracy“ syntagm, the aim of this paper
is to look into predominant processes of constitutional development in
Croatia not only in order to point out
challenges, but also to draw attention to important potential for the future functioning both of the state and its citizens. A
major problem is identified as a form of Dunning-Kruger syndrome of
pre-political state of mind of a significant part of the social matrix in the
Republic of Croatia that in turn renders the evolution of constitutional
governance particularly complex and not at all certain. We allow a mild
optimism given the previous steps and remembering that democratic and
constitutional processes are not linear. However, the state of dangerous
stagnation and immersion in the corruptive-clientelistic mentality calls for
serious and interdisciplinary approach to this problem. The fundamental
question remains: to what extent can constitutional law provide remedies to
these challenges and what are the necessary steps in that direction? The paper firstly analyses the actual value of
constitutionalism in Croatia through its
positive and negative aspects. Then we turn to the causes of problems we have
identified. We find them both in the state of the social matrix and reflections
of this state in recent acts of the highest state institutions. The importance
of assigning institutional and civil responsibility is particularly pointed
out. Keeping in mind a notorious need for constitutional revision, we focus on
formative and educational potential of the future constitution-making process.
A constitution cannot prosper without an adequate level of internalization on
the level of state bodies, but also of its citizens. Education and understanding of constitutional democracy
remain the corner-stones of a functioning society. At the end we propose a
synergy of members of academic institutions for an additional beneficial
effect.
U suvremenim ustavnim demokracijama konflikt interesa nalazi se u samom ishodištu zloupotrebe vlasti političara i javnih dužnosnika s ciljem ostvarivanja privatne koristi. Neovisno od uže ili šire ...definicije njihovih osobnih interesa, suvremena država ustavnodemokratskog postanja nastoji tom izazovu odgovoriti tako što radi sprječavanja konflikta interesa racionalizira i legalizira različite institucionalne mehanizme. U tom su smislu odgovarajuće kontrole i provjere (checks & balances) radi sprječavanja sukoba interesa potrebne u svim demokracijama. U tekstu se izlažu osnovne postavke teorije odgovornosti na kojima počiva ustavnodemokratska država suvremenog postanja. Primjeri koji se navode, među kojima i slučaj hrvatskog Zakona o sprječavanju sukoba interesa ilustracija su shvaćanja potrebe demokratske kontrole vlasti, te nužnosti postojanja racionaliziranih i različitih ustavnih i zakonskih sredstava kontrola i provjera nositelja vlasti.
Kao dugogodišnji ''čuvar Ustava'' dr. sc. Jadranko Crnić je na najbolji mogući način iskazivao suštinsku prirodu autoriteta ustavne pravde u političkom sustavu nove hrvatske demokracije. Njegova je ...duboka i iskrena vjera u vladavinu prava bila inspiracija svima onima koji obranom i afirmacijom Ustava ostvaruju važnu i osjetljivu ulogu u svakodnevnom obnašanju ustavne politike. Prestiž funkcije predsjednika Ustavnog suda RH, osobni ugled kojega je dr. sc. J. Crnić gradio tijekom duge pravničke prakse, promišljena stajališta koja je zauzimao kao predsjednik i sudac u odnosu na pitanja koja su dolazila pred Ustavni sud omogućili su dr. sc. J. Crniću da na osebujan način bude reprezentant te visoke institucije. Temperament, iskustvo i povezanost s profesionalnim bratstvom konvergirala je djelovanje J. Crnića u prepoznatljiv stil njegova osobnog, profesionalnog i društvenog aktivizma. U dugogodišnjem djelovanju dr. sc. Jadranka Crnića ogleda se na jedan poseban način odnos suca i demokracije u neovisnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Imajući na umu dugu evoluciju ustava i ustavne politike te svekoliku
zanimljivost procesa međuigre vrline i demagogije koja se pojavljuje
prilikom predsjedničkih izbora, autor u tekstu upućuje na ...nekoliko
tema. Ponajprije na standardne “dogmatske” komparativne odredbe
o izboru šefa države koje autor osvjetljava kroz ustavnopravnu
optiku tzv. selektivnog učinka. S obzirom na to da institucija Predsjednika
Republike postoji u mnogim ustavima i po tome je jedan od
najznačajnijih institucionaliziranih aspekata političkog i društvenog
života svake zemlje, autor osobito propituje mjeru u kojoj ta institucija
u izbornom kontekstu pridonosi afirmaciji republikanizma, demokracije
i javne sfere. Autor zaključuje da izbor predsjednika i
učinci izborne selekcije, između ostaloga, utječu i na proces političke
integracije koja bi danas svugdje, pa tako i u Hrvatskoj, zbog više razloga
trebala afirmirati općeprihvaćena ontološka načela suvremene
ustavnodemokratske države.
Članak obrazlaže potrebu eksplicitnoga uključivanja civilnoga društva u Rawlsov sustav političkog liberalizma. Članak identificira tri problema u Rawlsovu sustavu i tada kroz definicije civilnoga ...društva Keanea, Taylora, Gellnera i Rosenblum izlaže mogućnosti njihova rješavanja. Prvi je problem onaj stabilnosti demokratskih sustava, koji je Rawls riješio uvođenjem preklapajućeg konsenszusa. Rawls, ipak nije dostatno objasnio dinamiku interakcije između razložnih doktrina, čime je ostavio prostor za gubitak potpore trenutnoj
političkoj koncepciji pravde u slučajevima u kojima politički predstavnici previše često ignoriraju stavove razložnih doktrina. Drugi je problem onaj nerazložnih doktrina: Rawls planira da ih se riješi uobičajenim pravnim mehanizmima, ali ne elaborira kako se mogu nadzirati njihove aktivnosti. Posljednji je problem onaj stvaranja i mijenjanja javnoga uma, u kojem Rawls ne daje dostatne načine na koji javnost može utjecati na odluke zakonodavaca,
sudstva i državnih dužnosnika. Esej identificira elemente definicija civilnoga društva koji rješavaju ova tri problema i zaključuje da bi Rawlsov sustav bio ojačan uključivanjem civilnoga društva.
PDF
