Eine Flexibilisierung des zu starren Schrankenkatalogs des deutschen und europäischen Urheberrechts ist dringend erforderlich. Dies zeigt sich insbesondere bei der Konfrontation der Schranken mit ...neuartigen Formen der Werknutzung. Im Rahmen der technologieneutral und wertungsoffen ausgestalteten Fair Use-Schranke des US-amerikanischen Urheberrechts gelingt es hingegen deutlich problemloser, auch einer veränderten Werknutzungsrealität gerecht zu werden. Rechtsvergleichend untersucht der Autor, wie sich aus Erkenntnissen zur Fair Use-Schranke und dem im europäischen und internationalen Recht etablierten urheberrechtlichen Dreistufentest eine Auffanggeneralklausel gestalten lässt, die den zu starren Schranken der InfoSoc-Richtlinie bzw. des UrhG die erforderliche Flexibilität verleihen könnte, ohne als Fremdkörper im europäischen Recht zu erscheinen.
The article aims mainly at analyzing the issue of legal (dis)continuity between the Kingdom of Serbia and the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes (hereinafter the Kingdom of SCS) within the context ...of an international dispute between Germany and the Kingdom of SCS, and to revealing the reasons for different court decisions interpretations in a particular case. By using the techniques of historical-legal and analytical methods in researching into documents and secondary opinions given by politicians and constitutional lawyers, the paper first gives a brief overview of international circumstances that enabled the post-war states formation. It also summarizes different opinions regarding the legal status of the State of SCS and the character of the First-December Act taking into account historical and modern international and constitutional criteria. The conclusion is made in the context of discussion regarding the central issue that Ivan Žolger’s interpretation that despite the verdict in the particular case, the Kingdom of SCS was a new state, since it was not created in accordance with the 1903 Constitution of the Kingdom of Serbia. In addition to the argument that the State of SCS met the basic criteria of statehood, and that the formation of the Kingdom of SCS interrupted the constitutional continuity of the Kingdom of Serbia, the contribution of the paper lies in the argument that different legal opinions were not so much the result of legal ambiguities, but primarily a reflection of one, out of many, political battles fought between the conflicting state ideologies.
Sedam godina nakon prvog izdanja knjige Ustavno uređenje europske Hrvatske (2013.) profesor Branko Smerdel publicirao je i drugo izdanje ove temeljne knjige ustavnog prava u Hrvatskoj nakon njezina ...osamostaljenja. Potaknut uvjerenjem o mogućnostima “europske Hrvatske”, koje su se širom otvorile nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, profesor Smerdel je tada, na krilima “ustavne vjere”, objavio knjigu koja je, za autora ovoga prikaza, od prvog trenutka bila puno više od pukog formalnog udžbenika ustavnog prava. Prema našem skromnom mišljenju, knjige iz ustavnoga prava, pa makar one bile i udžbenici, uvijek trebaju biti puno više od puke konstrukcije državnopravne dogmatike, oblikovanja elementarne političke gramatike te popune arsenala potpornim političkim praktikablima u vidu postojećih ili projektiranih institucija etatističkog poretka. Iako je u predgovoru prvog izdanja na nekoliko mjesta isticao da je riječ o “udžbeniku”, a ne o “traktatu s ambicijama sustava”, ipak je dugovječnijim čitateljima ovog autora lako pronaći, pročitati, protumačiti poruku da ova zemlja itekako treba ne samo udžbenik ustavnog prava demokratske države za XXI. stoljeće,već i jednu jasnu i čvrsto artikuliranu poziciju prema državnopravnom poretku kojemu je najvažnija zadaća utemeljenje društvenog života na “vladavini prava i poštovanju ljudskih sloboda i prava”. A da je upravo to od samog početka slutio i autor, svjedoče nam konture i poruke novog izdanja, u kojem u predgovoru profesor Smerdel piše da je njegova knjiga (udžbenik) ne samo bila i ostala “teoretska osnova” djelovanja hrvatskih pravnika i studenata, već i njihov zbiljski instrument “borbe za pravo”u suvremenoj Hrvatskoj. Ali ne samo njih! Jer, ova zemlja koja se– “i dalje uporno bori za očuvanje ustavnog poretka i ustavnih postignuća, demokratskog ustavnog poretka za koji se opredijelila prilikom uspostave samostalne države i donošenja prvog Ustava 1990. godine”, doista treba i ne može bez drugih aktera koji su voljni i sposobni za dugoročno duboko oranje na planu oživotvorenja ustavnih vrednota: slobode, jednakosti, nacionalne ravnopravnosti, mirotvorstva, socijalne pravde, poštivanja prava čovjeka,nepovredivosti vlasništva, očuvanja prirode i čovjekova okoliša, vladavine prava i demokratskog višestranačkog sustava (čl. 3. Ustava RH). Naime, upravo nam potreba za ostvarivanjem ustavnih vrednota pokazuje svekoliku potrebu za ustavnom teorijom. Ustavna teorija može nam objasniti zašto je poželjnije imati jednu, a ne drugu instituciju, npr. instituciju poput ustavnog sudstva, kojoj je zadaća upravo tražiti i afirmirati vrednote, činiti izbor na tome planu. Ono što je od početka u primarnom fokusu teorije i znanosti jest upravo debata i iluminacija vrijednosnih izbora koji se čine u interpretaciji Ustava.
PDF
