Članak daje novi model za vrjednovanje kritične deformacije početka dinamičke rekristalizacije. Novi model odražava razvoj oblikovanja pri valjanju, gdje utjecajem otežane deformacije, krivulja ...deformacijske brzine na površinskom sloju ima dva ekstrema. To su dva razloga gdje je početak dinamičke rekristalizacije blizu površine valjanog komada zakočen, protivno teoriji valjanja trake. Dati model je bio primijenjen u programu pri simulaciji procesa oblikovanja metodom konačnih elemenata (MKE), a provedena je i usporedba izmedju fizikalnog eksperimenta i matematičkog modela.
Metode genetskog programiranja (GP) i CAE NN bile su upotrebljene za studij utjecaja izdržljivosti savijanja tankih ploča slitine ZnTiCu. Istraživanje je pokazalo da je CAE NN metoda brža od GP ...metode a istovremeno je manje precizna pri manjoj bazi podataka. Obje primenjene metode dobro vrednuju utjecaj parcijalnih komponenata kompleksnog sistema.
Utjecaj uvjeta zagrijavanja i hlađenja na strukturu i mehanička svojstva C-Mn-Si čelika. Članak daje razvitak strukture i svojstava NVČČ (napredno visoko čvrstih čelika) i UVČČ (ultra visoko čvrsti ...čelici) za raznolike skupine dijelova automobila. Svojstva čelika C-Mn-Si su utvrđena na temelju laboratorijskog kontroliranog valjanja i hlađenja. Najveći utjecaj na mehanička i plastična svojstva uz zaostali austenit (ZA) i završni tip strukture, ima osim brzine hlađenja i početna temperatura intenzivnog hlađenja (Tpo) koja je nastavak vruće plastične deformacije. Ako je Tpo u intervalu 620-760°C, završna struktura se sastoji od ferita sa ZA. Pretežito acikularni ferit sa ZA, također bainit sa ZA je uočen kad je Tpo bila u intervalu 760-850°C.
Analizira se utjecaj poprečne hrapavosti trake na procese dresiranja s mazivima. Analiza polazi od Reynoldsove diferencijalne jednadžbe za podmazivanje u koju je ugrađena poprečna hrapavost trake. U ...proračunu se uzima u obzir i visina maziva na traci te njezin utjecaj na visinu maziva na ulaznom presjeku zone deformacije. Istraživanja su pokazala da poprečna hrapavost ima dvojak utjecaj na visinu maziva na ulaznome presjeku zone deformacije. Za malu hrapavost trake visina mazivoga sloja ima tendenciju laganoga opadanja u odnosu na nominalnu visinu (kada se proces opisuje glatkoćom površina) da bi dalje s porastom hrapavosti debljina mazivoga sloja rasla. Pod nominalnom visinom maziva smatra se slučaj prijelaza konkavne plohe u konveksnu koja djeluje prividno ravnom kao da se proces opisuje glatkoćom površina. Izvršeno je i modeliranje mazivoga sloja za slučaj trenja nedovoljno ovlaženih površina. Okosnicu analize nosila je numerička metoda Monte-Carlo, a izvedeno je i približno analitičko rješenje koje je u usporedbi s numeričkom metodom dalo dobru podudarnost. Ova teorijska istraživanja mogu pojasniti neke pojave podmazivanja u plastičnoj deformaciji metala i činjenicu da oblik hrapavosti trake određuje oblik mazivoga sloja.
Daju se približna analitička rješenja proračuna mazivoga sloja kod konti-valjanja bešavnih cijevi u radnim kavezima. Debljina proračuna mazivoga sloja je u mikro i nano području a teče preko ...Reynoldsove diferencijalne jednadžbe za podmazivanje. Rješenje je izvedeno za glatke površine alata i cijevi bez uzimanja u obzir inercijskih sila maziva pri velikim radnim brzinama. Analizirane su reološke karakteristike maziva i geometrijska karakteristika alata. U više matematičkih programa testirana su izvedena analitička rješenja i uspoređena s metodom Monte-Carlo u programu Mathematica.
Sažetak
Analiziran je geometrijski oblik mazivoga sloja na traci ispred valjaka kod procesa dresiranja.Daje se utjecaj te visine na visinu mazivoga sloja na ulaznome presjeku zone deformacije metala ...gdje je jak utjecaj upravo u malim područjima zahvatnih kuteva. Metodom Monte-Carlo rješavana je diferencijalna jednadžba koja je dala ekstremne geometrijske karakteristike mazivoga sloja ispred ulaznoga presjeka zone deformacije.Ta geometrija moguća je i dostižna u procesima dresiranja s visokokvalitetnim mazivima kada se želi postići ušteda maziva u tehnološkome procesu. Pronađena je kritična točka koja se postavlja realno u nizu navedenih dijagrama jer razgraničava optimalnu visinu mazivoga sloja od slučaja kada se mazivo dodaje u suvišku što je česta praksa u tehnološkom procesu. Za teorijska istraživanja važno je pozicioniranje kritične točke.
