Razdoblje između 1929. i 1939. u Sjedinjenim Američkim Državama poznato je danas kao „Velika depresija“. To ime označava najveću gospodarsku krizu koja je obuhvatila ne samo SAD već i cijeli svijet. ...Uzroci krize mnogobrojni su, od špekulacija dionicama do nespremnosti tržišta za hiperprodukciju, nove tehnologije, novo potrošačko društvo i nove industrije. Ovaj rad bavit će se dvama mandatima predsjednika SAD-a Franklina Delana Roosevelta i njegovim nizom reformi koje su danas poznate kao New Deal. Iznijeti će se priroda reformi i njihov utjecaj na ekonomsku i društvenu situaciju. Slijedi ocjena uspješnosti Rooseveltovih reformi i njegove vladavine od 1933. do 1941. godine.
Glavni cilj ovog rada je naglasiti važnost financijske stabilnosti svjetskog financijskog sustava, naročito nakon nedavne svjetske financijske krize 2008.-2009. Glavni razlozi raznih financijskih ...kriza uvijek su imali iste značajke pohlepe investitora, neučinkovitosti
propisa, središnjih banaka i ostalih dionika. Potpuno je neuspješno bilo rješavanje strukturnih problema, poput kontrole prevelikog zaduživanja, provedbe učinkovitih propisa, zabrane spekulativnih poslovnih aktivnosti i neetičkih poslovnih praksi u svjetskom financijskom sustavu. Islamski financijski sustav čija je svjetska imovina prešla brojku od 2.1 bilijuna američkih dolara krajem 2015. godine, što je relativno malo u usporedbi s konvencionalnim financijskim sustavom, ubrzano raste kao alternativni sustav. On zabranjuje neetične gospodarske aktivnosti poput spekulativnog trgovanja izvedenicama, nekontrolirano prekomjerno zaduživanje te promiče beskamatni financijski sustav koji se temelji na načelima profita, gubitka i podijeljenog rizika. U radu se zaključuje da se svjetska financijska stabilnost može postići samo ako se poduzmu prave korektivne aktivnosti. U radu se pokazuje kako je islamski financijski sustav manje pogođen nedavnom svjetskom financijskom krizom od konvencionalnog financijskog sustava, jer nameće stroga
pravila i zabranjuje ulaganje u toksičnu imovinu.
Gospodarstvo grada Osijeka i razvoj grada, koji je omogućavala njegova porezna snaga, nakon ulaska u Kraljevinu SHS našli su se
u poteškoćama. No, unatoč nepovoljnim financijskim trendovima,
...prilagodbi novom tržištu i prometnoj izoliranosti Osijeka, u gradu se ipak tijekom 1920-ih počeo realizirati program modernizacije infrastrukture. Uvođenjem kraljeve diktature i nove upravne podjele
1929. grad Osijek izgubio je svoju administrativnu važnost, a s njom i važne državne institucije. To se negativno odrazilo na osječke gospodarstvenike koji su ubrzo potom osjetili i punu jačinu udaraca Velike depresije – izgubljena tržišta i umanjenje kupovne moći. Državna je vlast, kao reakciju na gospodarsku krizu, naredila štednju koja je zapravo značila da će država štedjeti na gradu Osijeku, ukidajući državne institucije koje su djelovale u Osijeku ili ih prebacujući na teret osječkoga gradskog proračuna.
