Rad tematizira kriznu komunikaciju na primjeru prvog vala pandemije COVID-19 s kojim se Vlada RH suočila u 2020. godini. Svrha istraživanja bila je utvrditi obilježja internetske komunikacije Vlade. ...Analizirali smo uokvirivanja teme i reaktivne strategije komuniciranja, utjecaj intenziteta ugroze na intenzitet komunikacije Vlade te vidljivost premijera. U radu je korištena metoda analize sadržaja. Rezultati istraživanja ukazuju na umjereno pozitivnu korelaciju intenziteta ugroze i intenziteta komunikacije Vlade. Nalazi također pokazuju da se Vladina komunikacija pretežno nije manifestirala kroz vidljivost premijera. U najvećem broju objava Vlade dominira medijski okvir odgovornosti, a analiza reaktivnih strategija komuniciranja je pokazala kako je u najvećem broju slučajeva dominantna strategija korektivnog ponašanja.
The paper discusses crisis communication using the example of the first wave of the COVID-19 pandemic, which the Government of the Republic of Croatia faced in 2020. The purpose of the research was to determine the characteristics of the Government’s internet communication. We analyzed issue framing and reactive communication strategies, the influence of the intensity of the threat on the intensity of the Government's communication, and the visibility of the Prime Minister.The method of content analysis was used in the paper. The conducted research indicated a moderately positive correlation between the intensity of the threat and the intensity of the Government’s communication. The findings show that the Government’s communication was not predominantly manifested through the visibility of the Prime Minister. In most of the Government’s releases, the frame of responsibility dominates, while the analysis of reactive communication strategies showed that rectifying behavior is the dominant strategy in most cases.
Vidljivost kao element strukturiranja krajolika Kulenović, Igor; Vrkić, Šime; Glavaš, Vedrana ...
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
12/2021, Letnik:
38, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Svrha ovoga rada je analiza i usporedba obrazaca vidljivosti (kao elemenata strukturiranja krajolika) između prapovijesne gradine s bedemom i ranonovovjekovne utvrde na lokalitetu Bojnik na ušću ...rijeke Zrmanje. U radu se detaljno opisuje višeperiodni arheološki lokalitet Bojnik smješten na istaknutome položaju iznad ušća rijeke Zrmanje u Novigradsko more. Na lokalitetu su dokumentirani ostaci monumentalne prapovijesne gradine okvirno datirane u regionalno kasno brončano doba kao i ostaci manje utvrde iz ranoga novovjekovnog razdoblja, kojoj je glavna namjena bila kontrola pomorskoga puta Novigradskim morem i uplovljavanja u rijeku Zrmanju. U radu se koriste podaci dobiveni arhivskim istraživanjima, terenskim pregledom, analizom pokretnih nalaza i geoprostornim analizama.
The purpose of this paper is analysis and comparison of visibility patterns (as elements of landscape structuring) between a prehistoric hillfort with a rampart and Early Modern period fortification at Bojnik, a site situated at the mouth of the Zrmanja river. Multi-period archaeological site Bojnik is described in detail which is situated at a prominent location above the position where the Zrmanja river flows into the Novigrad sea. The remains of monumental prehistoric architecture roughly dated to the regional Bronze Age and the remains of a smaller fortification from the Early Modern period were documented. The main purpose of this fortification was the control of the sea route at Novigrad sea and sailing along the Zrmanja river. The research for this paper utilized various kinds of data acquired through archival research, field survey, analysis of small finds, and geospatial analyses.
Odabir motrilačkih lokacija protupožarnog sustava najčešće uključuje izvođenje analiza vidljivosti. Primjena analitičkih mogućnosti GIS-a, informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) te ...prostorno-orijentiranih podataka pruža osnovu nastanka i djelovanja protupožarnih video sustava. U radu je na temelju indikatora vidljivog zemljišnog pokrova i udjela vidljivog područja u odnosu na ukupnu kopnenu površinu županije, vrednovano šest predloženih lokacija za postavljanje nadzornih kamera unutar Zadarske županije. Vrednovanje je izvršeno analizom preklapanja binarnog modela vidljivosti, tipa zemljišnog pokrova i sloja naselja. Analiza pogodnosti lokacija odrađena je u sklopu projekta
„HOLISTIC“ IPA programa jadranske prekogranične suradnje 2007.-2013.
Rezultati analize ukazuju na to da dvije od šest predloženih lokacija nisu pogodne za postavljanje nadzornih kamera. Na primjeru dvije potencijalne lokacije nadzornih kamera analiziran je utjecaj pogreške DMR-a na model vidljivosti. Prvi put je na specifičnom primjeru u RH kvantificirana razlika između vjerojatnog algoritma i standardne binarne metode određivanja vidljivosti. Iz rezultata se može zaključiti da pouzdanost modela vidljivosti, odnosno razlika između testiranih algoritama, ovisi o geomorfometrijskim obilježjima terena na kojem se analiza odvija.
Selection of observation sites for fire protection system usually includes a performance of viewshed analysis. Application of GIS analytical capabilities, information and communications technology (ICT) and spatially-oriented data provides the basis of the fire protection system.
In this research, six proposed locations for set up of surveillance cameras within the Zadar County were evaluated according to indicators of visible land cover and the proportion of the visible area relative to the total land area of the Zadar County. The evaluation was performed by analyzing the overlap of the binary viewshed model, type of land cover and layer settlements. Analysis of suitability for proposed location was performed within the project „HOLISTIC“ IPA program of Adriatic Cross-Border Cooperation 2007–2013.
Results indicate that two of the six proposed locations are not suitable for set up of surveillance cameras. On the example of two transmitters, the impact of DEM error on the output results (viewshed model) was analyzed. For the first time on the specific example in Croatia, difference between probable algorithm and standard binary method of determining visibility has been quantified (fig 6 and 7). It can be concluded that the reliability of the viewshed model, or the difference between tested algorithms, depends on geomorphometric features of the terrain on which the analysis takes place.
Danas postoji značajan broj lokalnih i regionalnih znanstvenih
časopisa koji publiciraju članke na lokalnim jezicima s
engleskim sažecima. Čitatelji navedenih časopisa imaju potrebu
za prikupljanjem ...informacija u takvim člancima koji
opisuju nova znanja i utječu na napredak u znanosti, obrazovanju
i svakodnevnom praktičnom radu i to na razumljivom
jeziku. Vidljivost takvih časopisa nije visoka, ali se može
poboljšati u skladu s međunarodnim standardima publiciranja
o znanstvenom istraživanju, odabirom odgovarajućih
visoko citiranih literaturnih navoda, opisivanjem etičkih
problema i vidljivošću stupnja citiranosti, tj. dostupnošću
prikaza metapodataka i osobnih podataka autora 1.
Najnoviji trendovi i istraživanja pokazuju da su odnosi s javnošću profesija u kojoj dominiraju žene. U ovom radu, odnosno u teorijskome dijelu, navedene su neke od brojnih definicija odnosa s ...javnošću te njihovo mjesto u suvremenom poslovnom svijetu. Navedena su i istraživanja koja pokazuju da žene dominiraju u odnosima s javnošću i da odabiru taj studij i zanimanje više od muškaraca. Međutim, metafora staklenoga plafona još uvijek im je zaprjeka ka napredovanju u vodećim pozicijama u organizacijama, institucijama, strankama i državama. Navedene su i prednosti i nedostatci žena u komunikacijskome procesu. Urađeno je istraživanje o vidljivosti i važnosti žena u odnosima s javnošću. Od metodologije istraživanja korišteno je anketno ispitivanje na uzorku od 161 ispitanika. Istraživanje je provedeno o prednostima i nedostatcima žena u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, o predrasudama s kojima se žene suočavaju te koliko rodni identitet utječe na sposobnost prenošenja jasnih poruka koje su važne za razumijevanje određenih organizacija u javnosti.
Uvriježeno, nakon što je rukopis zaprimljen od strane uredništva
časopisa, glavni urednik časopisa pregledava rukopis
i odlučuje hoće li ga poslati vanjskim recenzentima ili
rukopis nije dostatne ...kvalitete te ga je potreno odbaciti iz
daljnjeg procesa publiciranja. Nakon inicijalnog pregleda/
čitanja u slučaju da je rukopis dostatne kvalitete, isti se šalje
jednom ili više recenzenata. Po zaprimanju mišljenja recenzenata,
članovi uredništva časopisa razmatraju izvješća
stručnjaka i donose konačnu odluku o prihvaćanju ili odbijanju
rukopisa za publiciranje.
Pojava termina sestrinstvo zasnovana je na dokazima te usmjerena na uporabu podataka o metodama zdravstvene njege s ciljem povećanja kvalitete usluga u zdravstvenom sustavu 1. Nadalje, uporaba metoda ...i opisivanje istih kroz publiciranje omogućava poboljšanje vidljivosti sestrinstva prema općoj populaciji kao i prema znanstvenoj zajednici, a samim time i većeg razumijevanja djelatnosti i praktičnoznanstvene složenosti svakodnevnog izvršavanja radnih zadataka 2. Priprema za uporabu metoda zasnovanih na znanstvenim dokazima u svakodnevnom radu, u znanosti o sestrinstvu, počela je prije više od tri desetljeća.
Svaki znanstveni časopis predstavlja završni rezultat dugih zajedničkih napora urednika i članova uredništva, recenzenata i autora te vlasnika časopisa. Za poboljšanje vidljivosti časopisa potrebno ...je svake godine uporabiti nove tehnologije i sadržaje. Stoga je i u časopisu Sestrinski glasnik u sljedećim godinama potrebno planirati uvođenje novina. Potrebno je povećanje broja članova uredništva, i to radi usklađenja sa smjernicama svjetskih organizacija znanstvenog izdavaštva, te časopisima koji imaju visoki “factor vidljivosti” engl. Impact factor, a koji slijede trendove suvremenog izdavaštva
Cilj. Rad problematizira trend objavljivanja radova napisanih na temelju diplomskih radova, u znanstvenim časopisima u otvorenom pristupu. Objašnjen je doprinos repozitorija znanstvenih radova ...institucijskoj vidljivosti, kao i uloga knjižnice u oblikovanju repozitorija. U radu se analizira koliko je znanstvenih članaka proizašlo iz diplomskih radova studenata tri filozofska fakulteta te se utvrđuje učestalost pristupa i preuzimanja diplomskih i znanstvenih radova i njihovu citiranost. Istražuje se koliko je vremena potrebno da bi se diplomski rad pretvorio u članak i koje su prevladavajuće kategorizacije tih članaka.
Pristup/metodologija/dizajn. Korišten je bibliometrijski pristup, uz metodu analize sadržaja koja je obuhvatila sljedeće pokazatelje: citiranost, zastupljenost znanstvenih radova po znanstvenim područjima, kategorizaciju radova, autorstvo, vrijeme objave, te broj pregleda i preuzimanja radova. Polazište za istraživanje bili su svi diplomski radovi pohranjeni u repozitoriju Dabar na tri usporediva filozofska fakulteta u Splitu, Rijeci i Osijeku u razdoblju od 2013. do 2020. godine, ukupno 2791 rad. Nakon povezivanja diplomskih radova sa proizašlim znanstvenim radovima objavljenim na portalu Hrčak testirane su razlike u citiranosti i vidljivosti radova u dva sustava.
Rezultati. Istraživanje je pokazalo da se približno 6% diplomskih radova iz društvenog područja i 2% radova iz humanističkog područja preoblikuje u znanstvene članke objavljene u časopisima dostupnim u otvorenom pristupu na portalu Hrčak. Većina znanstvenih članaka objavi se do dvije godine nakon pohrane diplomskog rada u repozitoriju. Objavom radova u časopisima dostupnim na portalu Hrčak značajno se poboljšava njihova vidljivost. Potvrđena je i važnost otvorenog pristupa diplomskim radovima u sustavu Dabar.
Ograničenja istraživanja odnose se prije svega na početni odabir radova iz područja društvenih i humanističkih znanosti.
Praktična primjena. Na praktičnoj razini rad može poslužiti studentima i mentorima koji namjeravaju diplomske radove pretvoriti u članke, knjižničarima u pružanju podrške studentima, i urednicima probirnih časopisa kao analiza postojećeg stanja i polazište za odabir radova.
Društveni značaj. Rad pruža uvid u broj i vrstu studentskih radova koji doprinose vidljivosti fakulteta i posredno sveučilišta.
Originalnost/vrijednost. Prvi put je razmotrena i napravljena analiza studentskih radova koji su objavljeni na osnovi teme i istraživanja iz diplomskih radova.
Promjene pokretane tehnologijom koje posljedično dovode do uzastopnog povećanja on-line dostupnosti i pristupljivosti časopisima i znanstvenim radovima ubrzano mijenjaju obrasce akademske ...komunikacije i publiciranja. Širenje važnih otkrića u znanstvenoj zajednici počinje objavljivanjem u recenziranim časopisima. Svrha je ovoga članka prepoznati, kritički procijeniti i integrirati nalaze relevantnih, visokokvalitetnih individualnih studija koje se bave trendovima povećanja vidljivosti i pristupačnosti akademskoga izdavaštva u digitalnom dobu. Rezultati i diskusija: Broj citata koja pojedini znanstveni rad dobiva često se koristi kao mjera njegova utjecaja, a šire shvaćeno i njegove kvalitete. Zabilježene su mnoge aberacije u praksi citiranja kroz pokušaje povećanja utjecaja nečijega znanstvenoga rada manipuliranjem sa samocitiranjem, inter-citiranjem i udruživanjem u »citatne kartele«. Mogući putovi kojima bi autori mogli legalno povećati vidljivost i dostupnost svojih istraživačkih rezultata, s povećanjem broja citata i pojačavanjem mjerljivoga odjeka utjecaja, kako rada tako i znanstvenika, snažno su poboljšani on-line komunikacijskim alatima kao što su umrežavanje (LinkedIn, Research Gate, Academia.edu, Google Scholar), dijeljenje (Slide Share),dijeljenje podataka (Dryad Digital Repository, Mendeley database, PubMed, PubChem), dijeljenje koda, praćenje veličine utjecaja (Facebook, Blogovi, Twitter, Google Plus), te objavljivanjem u časopisima otvorenoga pristupa. Mnogi znanstveni i pregledni radovi u posljednjem desetljeću ispitali su hoće li se radovi objavljeni u časopisima s otvorenim pristupom više citirati u odnosu na radove objavljene u časopisima koji naplaćuju pristup, te većina rezultata upućuje na zaključak da bi mogla postojati komparativna prednost pri citiranju radova objavljenih uz otvoreni pristup u odnosu na drugu skupinu časopisa u mnogim, ako ne i u svim područjima znanosti. Ostaje upitno jesu li radovi koji ne budu nikad citirani doista i »bezvrijedni radovi«, te jesu li su faktor odjeka časopisa i broj citata doista jedini adekvatni indikatori za evaluaciju kvalitete znanstvenika? Zaključak: Frazu »Objavi ili nestani«, koju se obično koristi za opisivanje pritiska na članove akademske zajednice da brzo i neprekidno objavljuje znanstvene radove za održavanje ili napredak u daljnjoj karijeri, u 21. stoljeću se može preoblikovati u »Objavi i budi citiran, da možda ne bi nestao.«
PDF
