Gospodarstvo zasnovano na vodiku sinonim je za održivi energetski sustav u
kojemu čisti vodik zamjenjuje fosilna goriva – ugljikovodike. Da bi tako zasnovano
gospodarstvo bilo uspješno i održivo, ...vodik je potrebno proizvoditi korištenjem
obnovljivih izvora energije. Jedan od načina koji se preporuča je proizvodnja vodika
procesom elektrolizom vode korištenjem sunčeve energije. U zadnjih 10 – ak
godina velika su ulaganja u razvoj tehnologija za dobivanje električne energije iz
obnovljivih izvora energije što zahtijeva razumijevanje tih sustava. Sunčeva energija,
odnosno tehnologija koja koristi sunčevu energiju, iako s relativno niskim
stupnjem učinkovitosti, ima ogroman prostor za razvoj. Nadalje, implementacija
sunčeve tehnologije (direktna pretvorba sunčeve u električnu energiju) obuhvaća
tržište u vrlo širokim razmjerima. Budući fotonaponski članci mogu proizvoditi
energiju samo danju kada ima sunčevog ozračenja, proizvedenu energiju potrebno
je pohraniti i koristiti po noći. Postojeća tehnologija pohrane električne energije
je nedovoljno razvijena i vrlo često skupa što predstavlja bitno ograničenje.
U tom kontekstu, kao rješenje pohrane energije, razvija se tehnologija vodika s
naglaskom na proizvodnji vodika korištenjem obnovljivih izvora energije s primjenom
bilo u mobilnim (transport) bilo u stacionarnim (podrška) sustavima.
Opisan je sustav koji omogućava istovremeno mjerenje koncentracije kisika i vodika otopljenih u tekućini s posebnom primjenom za mjerenje navedenih plinova oslobođenih metabolizmom jednostaničnih ...fotosintetskih organizama.
Pretilost je bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva, što rezultira negativnim utjecajem na zdravlje pojedinca I skraćenim životnim vijekom. Jedan od najvažnijih problema u ...dijagnostici i istraživanju pretilosti je odabir najboljih metoda za njeno
određivanje. Upotrebom vode obilježene stabilnim izotopima vodika i kisika (2H i 18O) moguće je precizno determinirati količinu masne mase u ukupnoj tjelesnoj masi i pouzdano odrediti ukupnu potrošnju energije organizma u višednevnom kontinuiranom periodu. U razjašnjavanju patofiziologije i etiopatogeneze pretilosti od posebnog je značaja i korištenje 2H i/ili 18O u praćenju metabolizma lipida, osobito masnih kiselina i triglicerida. Primjena metoda u kojima se koristi voda obilježena izotopima 2H i 18O ne zahtijeva hospitalizaciju ispitanika, pogodna je za terenska istraživanja na velikom broju ispitanika i primjenjiva je u svim dobnim skupinama. Unatoč mnogobrojnim prednostima, metode koje koriste vodu obilježenu 2H i 18O u istraživanju pretilosti u nas još uvijek nisu dovoljno poznate. Cilj ovog rada je pojasniti i približiti ih hrvatskoj liječničkoj struci, ali i ostalim zainteresiranim znanstvenicima i stručnjacima, kako bi se što uspješnije mogli pratiti svjetski trendovi pristupa problemu prekomjerne tjelesne mase i pretilosti. Osim toga, u radu su kritički razmotrene i druge metode koje se najčešće koriste u dijagnostici i istraživanju pretilosti.
Elektrokemijski kompresor vodika, po dizajnu i izvedbi identičan gorivnom članku, se može koristiti za recirkulaciju neiskorištenog vodika s izlaza sklopa (svežnja) gorivnog članka natrag na njegov ...ulaz. Može se inkorporirati u sklop (svežanj) gorivnih članaka ili se može koristiti kao zasebna jedinica.
Opisano je stanje u znanosti i tehnologiji koncem XX. stoljeća. Navedena su tehnološka dostignuća i iskoraci u elektrotehnici. Posebno je analizirana elektroenergetika. Osim proizvodnje i prijenosa ...električne energije razmatrani su integrirani elektroenergetski sustavi i velika zamračenja u njima. Kratko su navedene novosti u elektronici, komunikacijama i računali-ma. Opisani su rezultati ankete TEEE o stanju i tehnološkom razvoju, koja je provedena u 2003. godini. Dane su tehnološke prognoze za elektroenergetiku i transport. Na kraju je analizirana mogućnost primjene vodika kao energenta u bliskoj budućnosti.
Do 2050. godine potrebno je osigurati klimatsku neutralnost, što znači da je potrebno potpuno zaustaviti emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova u atmosferu. Međutim, sporazumi su jedno, a ...realizacija drugo. Bogate i razvijene države lakše će pristupiti eliminaciji fosilnih goriva, koja su glavni uzrok emisija stakleničkih plinova. Siromašne države ne mogu se odreći fosilnih goriva jer još nemaju potrebnu razinu ni životnog standarda ni tehnologije, odnosno novca da kupe ili same stvore te potrebne nove tehnologije. Morat će se sklopiti ugovori prema kojima će bogate države pomagati siromašnima da bi smanjenje emisija profunkcioniralo na globalnoj razini. To je ono što se očekuje od COP26. Ključno je ubrzati energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije i obnovljivi vodik te provesti sveobuhvatnu dekarbonizaciju transporta i proizvodnje svih vrsta dobara i time pridonijeti izbjegavanju katastrofičnih scenarija. S tim ciljem, ovaj rad donosi pregled trenutnoga stanja vodikovih tehnologija i moguća rješenja za ubrzanje energetske tranzicije.
Ciljevi raznih država diljem Europe usmjereni su na smanjenje
emisije štetnih plinova pogotovo onih koje nastaju u sektoru prometa.
U Republici Hrvatskoj od 1990. godine do 2017. godine emisija
...stakleničkih plinova porasla je za 62%. Kako bi se smanjila emisija
stakleničkih plinova i u željezničkom prometu, željeznička industrija
razmatra nove vrste pogona i pogonskih goriva. U radu su analizirane
sve vrste pogona putničkih vlakova koje su međusobno uspoređene
te su na primjeru Hrvatske željezničke mreže prikazana dva scenarija
mogućnosti korištenja elektromotornih vlakova s dodatnim baterijskim
pogonom i vlakova pogonjenih vodikom.
Projekt I. faze plinske termoelektrane u Slavonskom Brodu najveće je privatno ulaganje u energetici Republike Hrvatske, vrijednosti veće od 420 milijuna eura. Termoelektrana Slavonski Brod nužna je ...za sigurnost opskrbe električnom energijom, razvoj i prihvat energije iz obnovljivih izvora te za stabilnost i pouzdanost elektroenergetskog sustava. Projekt se odnosi na izgradnju tzv. hibridne elektrane na osnovnom konceptu plinske elektrane kombiniranog ciklusa (CCPP) snage 2x250 MW zajedno s postrojenjem za hvatanje, korištenje i skladištenje ugljičnog dioksida (CCUS-om) i postrojenjem za proizvodnu vodika ( H2 ) elektrolizom.
Planirano je da se elektrana gradi u dvije etape te da se za svaku etapu izgradi postrojene za hvatanje ugljičnog dioksida (CO2) iz plinova nastalih izgaranjem na plinskim turbinama i proizvodnja vodika. Svaka etapa se sastoji od tri bloka; termoelektrane kombiniranog ciklusa (CCGT) , postrojenja za hvatanje i odvajanje CO2 (CC) i postrojenja za proizvodnju vodika. Ključno je za ovu „Hibridnu elektranu“ da će proizvoditi električnu energiju, toplinu, CO2, vodik, pružati pomoćne usluge elektroenergetskom sustavu gotovo bez štetnih emisija stakleničkih plinova u atmosferu.
Projekt je kompleksan, ekološki prihvatljiv i izuzetno inovativan te je pogodan za financiranje iz EU fondova jer zadovoljava sve kriterije niskougljične strategije.
U ovom radu ispitan je učinak temperature reakcije i količine vodika, kao najučinkovitijih procesnih varijabli na iskorištenje Ziegler-Nattinog katalizatora tijekom polimerizacije propilena pomoću ...validiranog matematičkog modela. Pristup koji je primijenjen u ovom modeliranju bila je tehnika ravnoteže polimernih momenata (pristup populacijske ravnoteže) izvedena iz očekivane statističke vrijednosti. Model je kodiran u programima MATLAB® i Simulink®, a zatim potvrđen eksperimentalnim podatcima iz laboratorijskog reaktora. Glavni cilj ovog istaživanja bio je dobiti uvid u učinkovitost Ziegler-Nattinog katalizatora u odnosu na promjenu varijabli. Model bi mogao biti primjenjiv proizvođačima katalizatora kod procjene i poboljšanja njihovih katalizatora, a također bi mogao biti koristan procesnim kemijskim inženjerima za lakše upravljanje postrojenjem, zamjenu novog katalizatora, optimiziranje procesnih uvjeta i iskorištenje maksimalnog katalitičkog potencijala. Sukladno tome, model bi se mogao primijeniti u temeljnim i primijenjenim istraživanjima u ovom području.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
PDF
