Uočena sklonost informiranju o političkim događajima kod građana različite životne dobi u znatnoj se mjeri podudara s drugim nalazima drugih radova koji se bave promjenama u strukturama političkih ...stavova kod generacija koje političku socijalizaciju prolaze u doba socijalizma i generacija koje se socijaliziraju nakon uspostave političkog višestranačja. Stariji ispitanici pokazuju više interesa za politiku, češće se informiraju o političkim događajima putem medija, ali imaju i veće povjerenje u institucije političkog sustava. Sve to ocrtava doživljaj političkog sustava u neizdiferenciranom obliku, bez nezavisnih medija, tipičan za socijalistički društveni ustroj, ali prisutan u velikoj mjeri i u višestranačju. Ne čudi stoga ni povezanost praćenja tiska i s učestalošću pohađanja bogoslužja. S druge strane otuđenost mlađih generacija od politike, ali i od medija, posljedica je kako rata tako i polaganog odvajanja politike od ekonomskog dijela svakodnevnog života.
Ovo stoljeće obilježeno je aktualnošću vrednota naročito na odgojno-obrazovnom području. Zato se ovaj članak temelji na empirijskom istraživanju o mišljenju populacije u Hrvatskoj s obzirom na ...pitanje »što bi djeca trebala učiti kod kuće«. Po rezultatima se utvrdila sličnost između istraživanja u Hrvatskoj i ostalih europskih istraživanja. No, postoji i jedna razlika vrijedna pozornosti: u Hrvatskoj je dobivena pozitivna korelacija (iako sa stanovitom negativnom tendencijom, naročito kod mladih) između tradicionalnih vrednota i vrednota koje su usmjerene na razvoj individualnosti; vrednotu vjere građani su smjestili na predzadnje mjesto. Također je utvrđeno da se katolici ne razlikuju od ostalih građana u svojem stavu prema spomenutim vrednotama, osim što u maloj razlici daju veću prednost vjeri, ali uz tendenciju opadanja te razlike kod mladih studenata i srednjoškolaca. Tu poruku valja prihvatiti prije svega kao izazov da se teološkom refleksijom upozori kako se vjeru ne može svesti samo na ljudske vrednote, jer ona po svojem izvoru nije ljudska kreacija. To ujedno znači i poziv da se po načelu cjelovitog razvoja mladih naraštaja uspostavlja takva ravnoteža među vrednotama po kojoj se nadilazi problem rangiranja vrednota. Za velik postotak građana u Hrvatskoj školski vjeronauk je poželjan školski predmet, iako je kod studenata i nešto manje kod srednjoškolaca prisutna tendencija sekularnog odnošenja prema školskom vjeronauku, tj. da on nije poželjan predmet u školi. U toj tendenciji treba prepoznati ono nastojanje koje je u Hrvatskoj već na djelu: odlučnost da se školski vjeronauk iz koncepcije župne kateheze profilira u predmet koji će, među ostalim, prije svega promicati odgoj za vrednote. Ta zamisao ima dobrih izgleda za uspjeh, jer ovo je istraživanje također utvrdilo da glavnim čimbenicima odgoja za vrednote mladih naraštaja, obitelji, Crkvi i školi, građani u Hrvatskoj daju vrlo veliko povjerenje.
Dostojanstvo čovjeka i rad ZRINŠĆAK, Siniša; BALOBAN, Stjepan; ČRPIĆ, Gordan
Bogoslovska smotra,
11/2000, Letnik:
70, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
U ovom se radu raspravlja tema dostojanstva čovjeka i rada. Polazište rasprave predstavljaju rezultati istraživanja koja se odnose na rad i radne vrednote. Oni su obrađeni iz različitih kutova; ...suvremenih društvenih procesa u području rada, hrvatskih tranzicijskih okolnosti te iz perspektive socijalnog nauka Crkve koji objašnjava današnju transformaciju rada i ukazuje na moguća rješenja. Unutar tog su konteksta obrađene sljedeće teme: centralnost rada, važna obilježja posla, rad u objektivnim društvenim okolnostima te individualne i kolektivne preferencije. Rezultati istraživanja pokazuju kako se rad vrlo visoko vrednuje, ali ne na račun obitelji pa i prijatelja i slobodnog vremena. Medu važnim obilježjima posla prioritetnima se pokazuju dobra plaća, sigurnost radnog mjesta i zanimljiv posao, što govori o tome da se nešto više vrednuju varijable komfora i materijalnih uvjeta no osobnog razvoja. Rad se najviše percipira kao objektivna potreba, a oni koji su zaposleni ne iskazuju preveliko zadovoljstvo samim radom, autonomijom u poslu i sigurnošću posla. Hrvatski građani se, također, pokazuju vrlo neautoritarnima u poslu jer prvo žele biti uvjereni u ispravnost uputa koje im daje nadređena osoba, a istodobno se u velikoj većini slažu s različitim nagrađivanjem za različiti rad. Istraživanje ukazuje i na nešto značajnije prihvaćanje kolektivnih vrednota, ali ovdje u velikoj mjeri dolaze do izražaja kontradiktorni i ambivalentni stavovi, primjerice u slučajevima velikog prihvaćanja stava da je natjecanje dobro, ali i stava da treba smanjiti razlike u plaćama. Pitanje individulanih i kolektivnih preferencija najjasnije ilustrira probleme tranzicije i uloge države u gospodarskom i uopće društvenom razvoju. U zaključku rada autori raspravljaju četiri moguća kruga objašnjenja unutar kojih se može jasnije razumjeti u kojoj mjeri pitanja odnosa spram rada odražavaju zajedničke svjetske i europske trendove, u kojoj mjeri tranzicijske, a u kojoj specifično hrvatske okolnosti.
Potaknuti nizom istraživanja o vrednotama u Europi i kod nas
koja su objavljena u prigodi nastupajuceg treceg milenija, autori
ovog rada odlucili su se za istraživanje stanja obitelji i vrednota u
...Splitsko-dalmatinskoj županiji u sklopu projekta “Model razvitka i
obnove Županije splitsko-dalmatinske”.
U ovom radu objavljuju djelomicne rezultate svojih istraživanja.
U prvom dijelu govore opcenito o pojmu vrednota, o vrednotama
obitelji u Hrvatskoj kao i u nekim europskim tranzicijskim
zemljama koje su vec postale clanice Europske Unije i opcenito
nabrajaju promjene i izazove za hrvatsku obitelj danas.
U drugom dijelu prikazani su rezultati istraživanja javnog
mnijenja na temelju uzorka od 1000 ispitanika s podrucja Splitskodalmatinske
županije.
Članak, s jedne strane pretresa i komentira važne vrednote za uspješan brak, a s druge strane analizira željeni broj djece, koji su naveli ispitanici. Cijeli članak se, prije svega, bazira na ...socioreligijskom istraživanju »Vjera i moral u Hrvatskoj«, ali istodobno donosi i komparaciju s europskim istraživanjem vrednota 1990. godine. S obzirom na vrednote važne za uspješan brak hrvatsko istraživanje je pokazalo da između Europe i Hrvatske postoji velika sličnost, a ne različitost. Sličnost se pokazuje u odnosu na vrednote povjerenja, poštivanja, razumijevanja, tolerancije i djece, koje su najznačajnije svim Europljanima. Isto vrijedi za vrednote vjere, slaganja u političkim pitanjima i socijalnog podrijetla, koje se nalaze pri dnu ljestvice. Naše istraživanje koristilo se s pet faktora na osnovu faktorske analize: sociokulturna homogenost, osobna veza supružnika, život u zajednici, tradicionalne vrednote i materijalni uvjeti. Prema provedenom istraživanju većina stanovnika Hrvatske (78,4%) želi dvoje ili troje djece. U odnosu na željeni broj djece Hrvatska ne zaostaje za Europom, štoviše, hrvatski građani žele imati 2,70 djece, a europski prosjek je 2,462 djece po obitelji. Više djece žele imati ljudi kojima su Bog i religija važniji u životu, čija je crkvenost intenzivnija, koji su stariji i manje obrazovani. Sudeći po željama u budućnosti u Hrvatskoj bi bilo za očekivati obitelji s dvoje i troje djece kao prevladavajući obiteljski oblik. Stvarnost će međutim ovisiti o uzajamnom djelovanju još mnogih drugih faktora.
Autor je u radu iznio dio rezultata opsežnijeg istraživanja Hrvatsko radništvo
i socijalna pravda. Usporedio je odgovore radnika koji imaju poljoprivredni
posjed i radnika koji ga nemaju na pitanja ...koliko važnima i koliko ostvarenima
smatraju najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava
Republike Hrvatske).
Rezultati pokazuju da su odgovori obiju skupina radnika vrlo slični, ali da u radnika-
seljaka postoji malen sustavni pomak prema nešto slabijem prihvaćanju ustavnih
vrednota, a isto tako malen sistematski pomak prema višim ocjenama ostvarenosti
istih vrednota.
U članku je autor izložio neka objašnjenja dobivenih rezultata, ali u prvom redu naglašava
potrebu daljnjih istraživanja, za koja bi na nov, suvremeniji način trebalo iznova
definirati ključne pojmove »seljak-radnik«, »mješovito kućanstvo«, »dvojni izvor
prihoda« i druge.
Inače, prema dobivenim rezultatima, i radnici-seljaci i radnici bez poljoprivrednog
posjeda relativno su najzadovoljniji ostvarenjem vrednota »nacionalna ravnopravnost
«, »mirotvorstvo« i »sloboda«, a najnezadovoljniji su »poštivanjem prava čovjeka
«, »vladavinom prava« i »socijalnom pravdom«, za što je u članku također ponuđena
moguća interpretacija.
SAMOSTAN U ZAOSTROGU Soldo, Josip Ante
Služba Božja,
01/1969, Letnik:
9, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Govoriti danas o periferiji, čini se, suvišnim. A ipak, u prošlim vremenima, kada su pojedini krajevi živjeli zatvorenim životom, i malena mjesta bila su plodna središta kulturnoga i duhovnog života.
PASTORALNA LITURGIKA Vagaggini, C
Služba Božja,
01/1961, Letnik:
1, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Za one, koji liturgiju smatraju kao skup ceremonija i crkvenih zakona, što sređuju javno bogoštovlje Crkve, liturgijska je znanost dio crkvenog prava. U njoj su povijest i sadašnji život obuhvaćeni ...samo toliko koliko služe, da se upoznaju rubricistički zakoni bogoštovlja. Pred pedesetak godina liturgijska se znanost skoro isključivo ovako shvaćala.
This article talks about fundamental human values and their imperilling
in our time, in which prevail subjectivism and relativism. Contemporary
movements are elevating the man to a divinity, and ...then,
according to their programmatical and political aims try to transform
him into the instrument of their strategies. The church, however, has
other role; her duty is recognition of the man and his true values.
Universality of the evangelical principles and turning of the faith
towards human realitis and needs enable church to endeavour that also
in this our time reasserts about true values with which the man improves himself and enables prosperity in the society.
Ovaj rad posvećen je prikazu obiteljskih vrednota kao bitnih čimbenika u stvaranju novog – boljeg odnosa čovjeka prema prirodnoj i društvenoj okolini. Prezentirani su rezultati istraživanja ...preferencije određenih obiteljskih vrednota na području dviju regija Republike Hrvatske: Dalmacije i sjeverozapadne Hrvatske, od očeva i majki. Ispitane su preferencije važnih osobina za sljedeće obiteljske uloge: »dobru majku«, »dobrog oca«, »dobro dijete« i »dobru obitelj« te su prikazani rezultati procjene ispitanika o zadovoljstvu vlastitim i partnerovim roditeljstvom.
Podaci su obrađeni statističkim metodama rangiranja i utvrđivanja statistički značajnih razlika putem analize varijance prema kriteriju spola, regionalne pripadnosti i njihove interakcije. Ukupni rezultati pokazuju veliku podudarnost u vrednovanju važnosti pojedinih osobina za promatrane obiteljske uloge i obitelj u cjelini. Rezultati upućuju na zaključak o dominantno prisutnom egalitarnom stilu roditeljstva uz neznatne elemente tradicionalnog stila. Preferiraju se obiteljske vrednote vezane uz međusobnu emocionalnu povezanost članova, što upućuje na promjenu tradicionalnih obrazaca ponašanja i vrednovanja pojedinih uloga u obitelji.
