Budućnost zelenog okoliša i održivog razvoja upitna je s dolazećim generacijama koje nisu u svojem odgoju i obrazovanju stekle interes za biljni svijet i prepoznale njihov iskonski značaj za čovjekov ...opstanak na Zemlji. Kako pobuditi interes učenika za botaničke teme i pomoći učiteljima da ih lakše motiviraju za aktivno stjecanje trajnog znanja, temeljenog na iskustvenom i kreativnom te primjenjivom u svakidašnjem životu? Svima dostupne mahovine, najjednostavniji autotrofni organizmi na kopnu, mogu postati učenicima zanimljiv i atraktivan način stjecanja mnogobrojnih životno primjenjivih kompetencija. To je ostvarivo praktičnim radionicama u kojima učenici aktivno upoznaju svijet mahovina, njihov evolucijski i praktični značaj za okoliš u kojem žive. Kreativnim radionicama učenici istražuju zanimljivu, izazovnu i korisnu uporabu mahovine u obogaćivanju životnog i radnog prostora i okoliša: vertikalne slike, tepih od mahovina, vrtovi u staklenkama, ekološki grafiti, kokedam, vrt izlazećeg sunca, akumulatori vode za uzgoj biljaka, konzerviranje, hibernacija, flotacija, stoljetni obrok i presađivanje mahovina. Osmišljenim radionicama svi učenici su pristupili maksimalnim angažmanom, isticanjem svoje kreativnosti, istraživačkog duha i znatiželje. Postignuti rezultati su mjerljivi, ekonomski iskoristivi, javno prezentirani i primjenjivi u budućnosti. Ovaj prijedlog ostvariv je u cijelosti uključivanjem svih učenika škole kroz projekt ili djelomično kroz neke nastavne teme Prirode i Biologije.
Cilj je ovog istraživanja u okviru ornamentalnih lokrumskih vrtova, a temeljem izvornih arhivskih dokumenata pohranjenih u Državnom arhivu u Trstu (AST) i Državnom arhivu u Beču (OeStA), po prvi puta ...napraviti jedinstveni popis planski sađenih hortikulturnih biljnih svojti iz razdoblja uprave nadvojvode Ferdinanda Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu (1859-69). Nadalje, cilj rada je prikazati u kojem omjeru su se danas očuvale planski sađene hortikulturne vrste iz Maksimilijanova vremena. Hortikulturne vrste u smislu ovog istraživanja, podrazumijevaju ne samo popise ukrasnih vrsta drveća i grmlja, nego i povrća, voća te zeljastih trajnica koje su sađene u tom razdoblju. Zbog vrijedne graditeljske baštine otok Lokrum (72 ha) je u cijelosti zajedno s povijesnom jezgrom Dubrovnika 1979. godine uvršten na listu svjetske kulturne baštine UNESCO. U biljnogeografskom pogledu Lokrum pripada eumediteranskome području vazdazelenih šuma i makije hrasta crnike reda Quercetalia ilicis Br.-Bl. (1931) 1936 (Ilijanić i Hećimović 1989). U tablici 1 skupno su prikazani rezultati popisa bilja iz Maksimilijanovog razdoblja te inventarizacije sadašnjeg stanja. Ukupno je inventarizirano 256 svojti od čega 225 vrsta, 1 podvrsta, 3 varijeteta, 8 križanaca (hibrida) i 19 kultivara. Svojte pripadaju u 179 različitih rodova iz 80 porodica. Iz Maksimilijanova razdoblja utvrđeno je 213 svojti, od čega 184 vrste, 4 varijeteta, 8 križanaca i 17 kultivara. Alohtonih, egzotičnih svojti je bilo 193, od čega najviše s područja Srednje i Južne Amerike 66, azijskih vrsta 47, Australije 21, s Afrike 17 te s područja Sj. Amerike 13. Prema skupinama biljaka najviše je bilo trajnica (50; 23,5 %), slijede bjelogorične (26) i crnogorične stablašice (22, ukupno 48; 22,5 %) te grmolike (44; 20,1 %), dok je danas od ukupno 71 svojte (koja pripada u 43 porodice i 64 roda) prema inventarizaciji utvrđeno najviše grmolikih (20; 28,2 %), slijede bjelogorične stablašice (12) i trajnice (12; 16,9 %). U arhivskim popisima se nalazi 20 svojti autohtonih u Hrvatskoj. Pri tome je broj autohtonih svojti bio izgledno veći, no u povijesnim dokumentima se u većini slučajeva pratila isključivo introdukcija egzota. Na Lokrumu su tada po prvi puta na ovome dijelu Jadrana introducirane sljedeće svojte; Ananas comosus, Musa × paradisiaca, M. acuminata, Eucalyptus diversifolia, E. globulus, Araucaria araucana, A. columnaris, A. angustifolia, A. bidwillii, A. cunninghamii, Bougainvillea spectabilis i Citrus reticulata. Od ukupno utvrđenih 51 ornamentalnih alohtonih svojti danas što je četvrtina u odnosu na Maksimilijanovo razdoblje, tek je 21 očuvana tj. ima kontinuitet iz tog vremena. Također, utvrđeno je da je danas na prostoru ornamentalnih vrtova prisutno 20 autohtonih svojti (od toga je 9 autohtonih ostalo prisutno iz Maksimilijanovog doba). Veći udio alohtonih egzotičnih biljaka nije uspio opstati zbog izostanka intenzivnog održavanja vrtova. Prema inventarizaciji 2018.-2019., danas je u okviru ornamentalnih vrtova na Lokrumu inventarizirana 71 svojta, koja pripada u 43 porodice i 64 roda. Na otoku su danas prisutne 3 invazivne vrste: Nicotiana glauca, Robinia pseudoacacia i Opuntia ficus-indica. Otok Lokrum je danas u cijelosti zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije uključivo područje ornamentalnih vrtova iz Maksimilijanova razdoblja. Prema tomu bi eventualna reintrodukcija određenih svojti trebala biti sukladna ekološkim, fitocenološkim i krajobraznim značajkama područja Lokruma. Pri obnovi vrtova trebala bi se razmatrati selektivna reintrodukcija, onih svojti koje značajno doprinose obnovi stilskih karakteristika ovih vrtova u vremenu u kojem su stvarani. Pri tome isključujući sve invazivne, ali i potencijalno invazivne svojte koje nisu na službenim popisima invazivnih biljaka, poput svojti iz roda Pittosporum, Mesenbriamthemum, Acacia i dr. Ovdje objavljen popis svojti ornamentalnih Maksimilijanovih vrtova iz arhivskih izvora, bit će polazište za proces obnove koji ove vrtove očekuje.
U kontekstu suvremenog grada, koncept i praksa urbanih vrtova predstavljaju jedan od ključnih
alata za postizanje gotovo univerzalnog cilja svakog urbanog prostora: održivost i „smartness“.
Osim toga ...poziv za reorganizacijom i otvaranjem napuštenih, neiskorištenih ili zapuštenih
prostora u svrhu proširenja javnog prostora već je dugo dio istraživanja urbanih studija u
potrazi za ravnotežom unutar urbanog prostora. Taj zahtjev i mainstream popularnost doveo
je i do početka svojevrsne institucionalizacije urbanih vrtova koji su danas često dio prostornih
planova i urbanih politika, mijenjajući ustaljeni koncept „parka“ i „zelenila“ kao top down
pristupa urbanog planiranja.
Istovremeno na urbanoj prostornoj sceni svjedoci smo pojave privremenog urbanizma čiji su
osnovni ciljevi privremeno korištenje gore opisanih prostora za širok spektar aktivnosti koje
variraju od formalnih do neformalnih. Privremenost urbanog vrta kao njegova ključna osobina
naizgled ukida zahtjev prostornosti, ali istovremeno omogućava da se jedna tradicionalna
kategorija kao što je vrt transformira u hiper suvremenu noseći u sebi ključne osobine urbanog
prostora danas: privremenost, mobilnost, dostupnost.
Danas u većini Hrvatskih gradova postoje urbanih vrtovi, a mnogi gradovi su i institucionalizirali
njihovo postojanje. Kada je u pitanju prostorno uređenje i dizajniranje urbanih vrtova,
posebnu pažnju zauzimaju upravo privremeni urbani vrtovi kao dio građanskih inicijativa
ili festivalskih događanja čija je funkcija širenje popularnosti urbanih vrtova posebno među
mlađom populacijom.
Imajući na umu mnogobrojne, često bipolarne dimenzije urbanog vrta, u ovom istraživanju
analizirali smo stavove studenata arhitekture o konceptu, korištenju i oblikovanju urbanih
vrtova u Hrvatskoj kroz nekoliko operacionalnih kategorija kao što su prolazno-stalno, amaterski-
profesionalno, bottom-up – top-down te prostor-mjesto.
U velikim gradovima raste potreba za suvremenim urbanim planiranjem. Urbano planiranje uključuje
krajobrazno oblikovanje, krajobraznu ekologiju i inovativna rješenja. „Zelena tehnologija“ i veća ...biološka
raznolikost čini „zeleni servis“ grada koji omogućava zdraviji i jeftiniji život građana. Ekološko uređivanje
javnih površina i privatnih vrtova treba biti u skladu s globalnim projektom o urbanoj biološkoj raznolikosti
kojem je primjerice grad Zagreb pristupio još 2007. godine. Osnovni cilj tog projekta sastoji se u
osmišljavanju koridora kojim se povezuju javne površine i privatni vrtovi u središtu grada s prirodnim
okolišem u njegovoj okolici.
U razdoblju od siječnja 2014. do rujna 2015. godine provedeno je
istraživanje hortikulturne flore privatnih vrtova u zadarskom arhipelagu. U istraživanje je uključeno 40 vrtova na različitim ...lokacijama. Istraživanjem se bilježilo: geografsko podrijetlo, zastupljenost vazdazelenih i listopadnih biljnih vrsta, životni oblici determiniranih vrsta, zastupljenost autohtonih i alohtonih vrsta, te svrha primjene - utilitarna i/ili ukrasna. Na istraživanim lokacijama zabilježeno je ukupno 247 biljnih vrsta. Najzastupljenija je porodica Rosaceae (8,50%). Među životnim oblicima prevladavaju grmovi (38,87%). Izražena je dominacija vazdazelenih vrsta (78,14%). Značajna je zastupljenost alohtonih (stranih) biljaka (74,49%).
Najveći dio alohtonih vrsta potječe iz Azije (30,43%). Prevladavale su ukrasnevrste (70,45%) u odnosu na utilitarne (29,55%).
U vrtovima i okućnicama Drniša i okolice prisutne su različite vrste aromatičnog i ljekovitog bilja. Oduvijek je svrha oblikovanja vrtova s istim bila u cilju ljudske ishrane i dekorativnosti. ...Uglavnom su takvi
vrtovi amaterski oblikovani te su osim aromatičnih biljnih vrsta u njima korištene različite ukrasne vrste, voćke i povrće. Aromatično bilje ide u sastav vrtnog oblikovanja: kamenjara, ukrasnih gredica, grupa, pojedinačno, živica itd.
Cilj ovog rada bilo je istražiti percepciju primjene i dekorativnosti najzastupljenijih odabranih aromatičnih vrsta Drniša i okolice metodom ankete. Rezultati pokazuju da ispitanici uglavnom s ocjenom vrlo dobar, vrednuju ukrasne karakteristike i mogućnosti primjene odabranog aromatičnog bilja.
PDF
