Ružičasti prostori potrošnje podrazumijevaju skup mjesta koja su kreirana i/ili koja se odlikuju visokim stupnjem otvorenosti prema LGBT zajednici. Istraživanja ružičaste potrošnje javljaju se ...1990-ih godina, gotovo bez iznimke smještaju se u urbani kontekst, a geografski su ograničena uglavnom na prostore Angloamerike i Zapadne Europe. Kao ishodišna mjesta ružičaste potrošnje identificirani su noćni klubovi, no liberalizacijom društvenih odnosa u zemljama svjetskoga Sjevera ružičasti prostori potrošnje sve se više diversificiraju. Ipak, dominiraju mjesta zabave, a njima je posvećeno i najviše istraživačke pozornosti. Razmjerno je dobro istražen i sustav kupovine, uključujući upravljanje potrošnjom i tzv. rainbow washing, dok su proučavanja kulture i zdravlja u znatnom deficitu. Istraživanja ružičaste potrošnje obilježena su zajedničkim metodološkim problemima. Središnji je problem nepostojanje popisa LGBT osoba, čime je gotovo onemogućen bilo koji vid probabilističkoga uzrokovanja. Shodno tomu kvalitativna istraživanja, temeljena na metodama intervjua, razgovorima u fokus-grupama i geosemiotičkoj analizi, u novije vrijeme prevladavaju nad kvantitativnim istraživanjima.
Jedno od općih i na relativno neodređen način postavljenih pitanja, a povezanih s generalnim očekivanjima od suvremenih medija, tiče se njihovog utjecaja na recipijente, konzumente, prozumere i ...korisnike medijskih alatki i usluga, i to u pogledu zabave. Tradicionalno gledano, od medija se traži da informiraju, pouče, ali i zabave. Nekada su ove funkcije medija fuzionirane, a nije rijetkost da se mediji specijaliziraju za pojedine vrste programa – informativne, umjetničke, sportske, i sl., kakav je često slučaj s televizijom, na primjer. Takozvana industrija zabave – koja se aktualno definira unutar tzv. kreativnih industrija – čini se da ne ostvaruje svoju osnovnu funkciju, jer je zabava uvjetovana profitom: u okvirima ove industrije, ne može se zamisliti takva zabava koja, istovremeno, nije i komercijalnog karaktera. To, ujedno, sužava mogućnosti da zabava bude nešto drugo do puki komercijalni proizvod, tj. roba. Zabava postaje uniformni, jednodimenzionalni poligon za trošenje novca i slobodnog vremena. U seriji interakcija koje nudi, svijet zabave se, prema našem mišljenju, preokreće u svoju suprotnost – dosadu, koja teži ispunjenju / strukturiranju vremena i obrtanju kapitala. Dosada tako postaje drugo ime za vrijeme „uživanja“ i „zabave“, praznina koja kao bezdan guta, bez razlike, sve medijske forme i sadržaje našeg vremena.
U tekstu se iz ugla filozofije medija preispituje odnos fenomena nasilja i zabave u doba vladavine medijske kulture. Najprije se istražuje može li se nasilje uopće definirati kao nasilje kada je ...riječ o njegovom prikazivanju u medijima; nakon iznesenog zaključka da je u takvim slučajevima uvijek riječ o medijski transformiranom nasilju koje prelazi u nešto drugo, istražuje se svrha masovnog pojavljivanja nasilja u današnjim medijima. U ovom kontekstu ispitivanja, posebno se skreće pažnja na odnos nasilja i zabave koji susrećemo na području kinematografije i industrije videoigara. Na postavljeno pitanje zbog čega industrija zabave koristi nasilje u mnogobrojnim medijskim sadržajima, te je li nasilje samo po sebi zabavno, odgovor je negativan. Nasilje po sebi nije niti može biti zabavno; ono je, međutim, kao medijski proizvod, visokoprofitabilno. Otuda je svijet zabave danas preplavljen nasilničkim sadržajima.
Tekst iz kuta filozofije medija problematizira pitanje razumijeća prostora u našem dobu, a u kontekstu djelovanja medijske kulture i industrije zabave. Pojam prostora koji ovdje imamo u vidu tiče se ...njegove tehnološke geneze i apliciranja u domeni umjetnosti i suvremenih medija. Istovremeno, on je utemeljen na Kantovim pretpostavkama o jedinstvu i beskonačnosti čiste prostornosti. U tom smislu, u članku se razmatraju odgovarajući fenomeni virtualnog prostora (VR) i proširenog prostora (AR) koji, nakon perioda u kojemu su tretirani kao »tehnička atrakcija«, bivaju primijenjenima u regiji kreativnih industrija – kao VR film, djelomično kazalište ili videoigre. Njihova daljnja sudbina tiče se komercijalne eksploatacije što, povratno, omogućuje daljnji razvoj, usložnjavanje i multipliciranje u funkciji profita. Članak na problemski način nastoji prepoznati transformiranje njihove osnovne uloge, u rasponu od tehničke atrakcije, preko umjetničkih medija, do resursa za komercijalnu eksploataciju.
Sportsko klađenje je u današnje vrijeme vrlo dostupno svima pa tako i učenicima srednjih škola. Uvriježeno je stajalište da je sportsko klađenje samo „bezopasni“ oblik zabave i jedan od najlakših ...načina zarade. Upravo laka dostupnost i učestalost sportskoga klađenja mogu doprinijeti razvoju štetnih posljedica. Ovim istraživanjem željelo se utvrditi u kojoj mjeri je zastupljeno sportsko klađenja učenika završnih razreda srednjih škola, koja je njihova motivacija za klađenje te uviđaju li štetnost prekomjerne primjene aktivnosti sportskoga klađenja. Uzorak ispitanika činili su učenici gimnazijskoga programa, odnosno učenici Gimnazije „Matija Mesić“ u Slavonskome Brodu i učenici četverogodišnjega strukovnoga srednjoškolskoga programa Tehničke škole Slavonski Brod. Instrument istraživanja je bio anketni upitnik sastavljen u svrhu istraživanja. Upitnik je mjerio učestalost klađenja, stavove učenika o klađenju, motivaciju za klađenje i slično. Istraživanje je trebalo potvrditi pretpostavku da se učenici relativno često klade i ne uviđaju štetne posljedice sportskoga klađenja koje mogu dovesti i do ovisnosti. Rezultati su pokazali da se polovica učenika završnih razreda srednjih škola kladila najmanje jedanput te da su učenici gotovo u stopostotnom udjelu svjesni štetnih posljedica koje prekomjerno bavljenje sportskim klađenjem može prouzrokovati.
Only Entertainment Dyer, Richard
2002, 20050708, 2002-04-25, 2005-07-08
eBook
Only Entertainment explores entertainment as entertainment, asking how and whether an emphasis on the primacy of pleasure sets it apart from other forms of art.Dyer focuses on the genres most ...associated with entertainment, from musicals to action movies, disco to porn. He examines the nature of entertainment in movies such as The Sound of Music and Speed, and argues that entertainment is part of a 'common sense' which is always historically and culturally constructed.This new edition of Only Entertainment features a revised introduction and five new chapters on topics from serial killer movies to Elizabeth Taylor. In the final chapter Dyer asks whether entertainment as we know it is on the wane.
Fenomen migracija i stvarnosti migranta nije moguće sažeti ni onda kada obrađujemo jedan specifičan dio tog fenomena. Sociološki, religijski, politički i različiti pristupi ovoj stvarnosti pred nas ...stavljaju velik broj istraživanja i literature. Ovaj članak je također pokušaj parcijalnog razumijevanja koje unutar svojeg vlastitog pristupa ima opet svoja ograničenja. Govoriti o jeziku, znači pokušati nemoguće, a to je da iskustvo jezika bude zahvaćeno kao cjelina nekog istraživanja ili rada. Ovdje jezik kao pojam biva ograničen na pojam televizijskog jezika onako kako ga interpretira američki teoretičar Neil Postman. Izostavljamo pojam medijski jezik kao generički termin za sve aktualne načine
komunikacije koji zahvaćaju puno više od pojma televizijski jezik. I pojam migrant ne uključuje njegovo sociološko, religijsko, političko i antropološko tumačenje, nego ga se promatra u kontekstu odnosa između gledatelja i zabave. I sami pojmovi zabave i stvarnosti ograničeni su na razumijevanje koje su ponudili, svatko na svoj način, teoretičar umjetnosti Boris Groys i filozof Gilles Lipovetsky. Stoga dometi i svrha članka nisu apsolutni pokušaj jedne sveobuhvatne interpretacije stvarnosti migranta s pomoću hermeneutičke metode. Radije sintetiziramo poglede trojice različitih autora u što uži interpretativni okvir koji je omeđen pojmovima televizijskog jezika, stvarnosti i zabave kako
bi se eventualno rasprava o ovom fenomenu nastavila, širila i produbljivala.
I civilizirana i primitivna društva zabavu smatraju nasušnom dječjom potrebom. (Lindstrom & Seybold, 2003.) Zabava je djeci višeslojni dragocjen doživljaj ispunjen jakim emocionalnim nabojem. ...Mentalno je svrsishodna i bitan je element razvoja djeteta. (del Vecchio, 2002.) Svi se slažu da djeca najbrže uče kroz zabavu, a i odgoj je kroz zabavu djelotvorniji.
Promocija igara na sreću Miličević, Bernardica
Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu,
12/2013, Letnik:
4, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Danas čovjek može okušati svoju sreću na svakom koraku, od trgovačkih centara do interneta. Ljudi se putem promocije potiču na rizično ponašanje uz poruku da sreća „čeka iza ugla“. Promocija kao ...instrument marketing miksa jedan je od najvažnijih vidova procesa komuniciranja poduzeća sa stvarnim potencijalnim kupcima. Njezin zadatak je da informira, uvjerava i podsjeća potrošače da reagiraju na ponudu proizvoda ili usluga. Igraju se i klade maloljetnici, studenti, žene, muškarci, stariji ljudi pa i oni koji to nikada nisu činili. Laka dostupnost i raznolikost načina kojima se djeca i mladi izlažu riziku toga vida zabave stvara sve više onih koji su kandidati za buduće ovisnike. Put prema opsesivnom igranju obično je pokrenut prvim ozbiljnim dobitkom. Igre na sreću, same po sebi, nisu društvena devijacija; društvenom devijacijom postaju u trenutku kada prestanu biti igre te postaju stalni način ponašanja.
PDF
