Raziskovalno vprašanje: Kakšno je zadovoljstvo otrok in mladostnikov v mladinskem domu v odnosu do vzgojiteljev? Namen: Ugotoviti želimo, kakšno vlogo imajo vzgojitelji v mladinskem domu pri ...zagotavljanju zadovoljstva otrok in mladostnikov. Metoda: Raziskava bo aplikativna, se bo reševal konkreten problem iz prakse. Prispevek bo deskriptiven, saj bo obravnaval ekonomske in sociološke vidike zadovoljstva uporabnikov storitev na primeru Mladinskega doma Maribor. Rezultati: Mladostniki so v povprečju zadovoljni z likom vzgojitelja in odnosi z njimi v mladinskem domu. Organizacija: Mladinski dom izvaja veliko aktivnosti, ki zagotavljajo kakovost življenja otrok in mladostnikov v njem, k temu pa veliko pripomorejo tudi vzgojitelji. Družba: Prispevek je pomemben z vidika razumevanja bivanja otrok v mladinskih domovih in drugih zavodih. Originalnost: Gre za prvo tako celovito raziskavo, ki je bila izvedena v mladinskih domovih in ugotavlja pomen vzgojiteljev pri zagotavljanju zadovoljstva uporabnikov. Omejitve raziskave/nadaljnje raziskave: Raziskovali smo občutljivo populacijo – otroke/mladostnike, ki bivajo v Mladinskem domu Maribor. Raziskavo bi bilo smotrno nadgraditi in vanjo bolj neposredno vključiti tudi staršev in njihovo vlogo pri zagotavljanju zadovoljstva otrok in mladostnikov.
Rad ravnatelja škola uključuje raznovrsne poslove, a kao iznimno osjetljivo i zahtjevno područje može se izdvojiti suradnja s roditeljima učenika. U novije vrijeme na svom radnom mjestu ravnatelji su ...nerijetko izloženi različitim nedopustivim ponašanjima i nasilju roditelja, no o tome se malo zna i govori. Cilj je ovoga istraživanja ispitati ulogu izloženosti nasilju roditelja učenika u predviđanju zadovoljstva poslom ravnatelja osnovnih škola Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovalo 483 (M = 27,7 %; Ž = 72,3 %) ravnatelja iz svih regija Republike Hrvatske, time je obuhvaćeno 52,6 % pripadnika ciljane populacije. Za prikupljanje podataka korišteni su Upitnik sociodemografskih karakteristika, Skala izloženosti nasilju roditelja te Upitnik zadovoljstva poslom. Rezultati pokazuju da je riječ o raširenoj pojavi, a 80,75 % ravnatelja je tijekom svog ravnateljskog staža doživjelo barem jedan oblik nasilja od strane roditelja. Korelacijskom analizom utvrđeno je da ravnatelji koji češće doživljavaju nasilje roditelja imaju nižu razinu zadovoljstva poslom, a regresijska analiza pokazala je da je doživljeno nasilje statistički značajan prediktor zadovoljstva poslom. Jasna osuda svih oblika nasilja roditelja nad ravnateljima te primjena i poboljšavanje postojećih propisa zaključno se izdvajaju kao nužni uvjeti za smanjivanje te negativne pojave i omogućavanje kvalitetnog rada ravnatelja, a time i škola u cjelini.
The work of school principals includes a variety of tasks, and cooperation with parents of students can be singled out as an extremely sensitive and demanding area. In recent times, principals are often exposed to various impermissible behaviours and violence from parents at their workplace, but little is known and talked about. The aim of this research is to examine the role of exposure to violence by students’ parents in predicting job satisfaction of primary school principals in the Republic of Croatia. The survey included 483 (27.7 % male, 72.3 % female) school principals from all regions of the Republic of Croatia. The Socio-Demographic Characteristics Questionnaire, the Exposure to Parental Violence Scale and the Job Satisfaction Questionnaire were used to collect data. The results show that it is a widespread phenomenon, and 80.75 % of principals experienced at least one form of parental violence during their principalship. Correlation analysis found that principals who are more likely to experience parental violence report lower job satisfaction, and regression analysis showed that experienced violence was a statistically significant predictor of job satisfaction. A clear condemnation of all forms of parental violence against principals and the application and improvement of existing regulations are concluded as necessary conditions for reducing these negative phenomena and enabling quality work of principals, and thus the whole school.
Cilj rada bio je ispitivanje policijske percepcije utjecaja pandemije COVID-19 na policijske službenike i policijski posao te stres, mentalno zdravlje, zadovoljstvo životom i poslom kao i ispitivanje ...policijske percepcije ponašanja građana u vrijeme najstrožih restriktivnih mjera Stožera civilne zaštite u RH. Istraživanje je provedeno na 693 hrvatska policijska službenika. U svrhu istraživanja kreiran je upitnik od 5 subskala kojima se ispitivala policijska percepcija ponašanja građana, funkcioniranja policijskog sustava, promjena u svakodnevnim navikama, pogleda u budućnost te mentalno zdravlje. Rezultati su pokazali da u vrijeme najstrožih restriktivnih mjera većina policajaca nije percipirala značajne promjene u pogledu vlastitog mentalnog zdravlja niti svakodnevnog ritma i navika. Većina policajaca procjenjuje kako je opseg posla bio veći te da im je njegovo svakodnevno obavljanje bilo teže u usporedbi s vremenom prije pandemije. Dalje, pokazalo se da su težina posla, briga o plaći, tjeskoba, privatni život, svakodnevne navike i briga o zdravlju bližnjih značajni prediktori razine policijskog stresa, dok su briga o plaći, stres, privatni život, svakodnevne navike i policijska solidarnost značajni prediktori njihovog zadovoljstva životom. Poštovanje policije od strane građana, oprema, policijska solidarnost, privatni život i stres bili su značajni prediktori policijskog zadovoljstva poslom. Policajci su percipirali kako su građani bili iziritirani, napeti, zabrinuti i da su imali mnogo više upita u usporedbi s vremenom prije pandemije te da su zbog pandemije više poštovali policiju i policijske ovlasti. Rad pruža uvid u policijsku percepciju o suočavanju s COVID-19 pandemijom na osobnoj razini, razini sustava te šireg društva. Detaljniji zaključci i implikacije navedeni su u radu.
The aim of this paper was the examination of the police perception of the COVID-19 pandemic impact on police officers and police work - their stress, mental health, life and work satisfaction as well as to examine the police perception of citizens' behaviour during the strictest restrictive measures due to pandemic in Croatia. Research was conducted on a sample of N = 693 Croatian police officers. For the research, a questionnaire was created and was consisted of 5 subscales which examined police perception of citizens' behaviour; functioning of the police system; change in daily habits; looks to the future and mental health of police officers. The study was preceded by a preliminary study (N = 44). The results showed that at the time of the most severe restrictive rules, most police officers did not perceive significant changes in their own mental health. They also estimated that daily rhythm and habits were as same as before, except for example, they saw their loved ones less often. Most police officers estimated that the scope of work was higher and that it was more difficult compared to the time before the pandemic, but that they performed it well and that they managed well challenges of the pandemic. Furthermore, work severity, worries about pay, anxiety, private life, daily habits, and caring about the health of loved ones have been shown to be significant predictors of police stress levels. Concern about pay, stress, private life, daily habits and police solidarity have also been shown to be significant predictors of their life satisfaction. And the latest regression analysis showed that respect for the police by citizens, equipment, police solidarity, private life and stress were significant predictors of police job satisfaction at the time of the most severe restrictive rules during a pandemic. Regarding the police perception of citizens' behaviour - police officers perceived that citizens were irritated, tense, worried and had many more inquiries compared to the time before the pandemic. They also believed that citizens respected police and police powers more and that they respected pandemic rules and instructions.
Jedan od načina mjerenja kvalitete pružene zdravstvene skrbi jest procjena zadovoljstva iz perspektive korisnika. Dosadašnja istraživanja pokazala su da ove procjene determinira veći broj različitih ...čimbenika, među kojima su i neke socio-demografske i osobne karakteristike korisnika. Međutim, efekti ovih čimbenika su često posredni, a njihovi međusobni odnosi isprepleteni. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio ispitati zadovoljstvo korisnika pruženom zdravstvenom uslugom liječnika opće i obiteljske medicine kod kroničnih i akutnih bolesnika, vodeći računa o značajnim kovarijatama njihovih procjena. U ispitivanju je sudjelovao 291 sudionik/korisnik opće i obiteljske medicine oba spola, prosječne dobi od 42,5 godine. Osim kratkog upitnika o glavnim socio-demografskim obilježjima i pitanjima vezanim uz razloge i učestalost posjeta liječniku, primijenjen je i međunarodno standardizirani mjerni instrument za procjenu kvalitete opće/obiteljske/primarne zaštite u Europi; EUROPEP upitnik. Od ispitivanih karakteristika korisnika, značajnim kovarijatima procjene zadovoljstva zdravstvenom skrbi izdvojili su se dob, učestalost posjeta liječniku i postojanje kroničnog oboljenja. Pozitivnije procjene vezane su uz višu dob korisnika i učestalije posjete liječniku. Korisnici s kroničnim bolestima daju pozitivnije ocjene za sve ispitivane aspekte kvalitete zdravstvene skrbi od strane liječnika opće i obiteljske medicine. Međutim, ove razlike se ne mogu ciljano pripisati zdravstvenom statusu korisnika, već posrednom efektu dobi bolesnika, koji se pokazao ključnom determinantom procijenjenog zadovoljstva. Iznimka je poznavanje tegoba od strane liječnika, gdje efekt postojanja kronične bolesti i nakon kontrole kovarijata (dob i učestalost posjeta) ostaje i dalje značajan.
One of the ways to measure the quality of the health care provided is to assess satisfaction from theuser's perspective. Previous research has shown that these assessments are determined by a number ofdifferent factors, including some socio-demographic and personal characteristics of the users. However, theeffects of these factors are often indirect, and their interrelationships are intertwined. Therefore, the goal ofthis research was to examine user satisfaction with the health services provided by general and familymedicine doctors for chronic and acute patients, taking into account significant covariates in theirassessments.A total of 291 participants/users of general practice and family health services, of both genders, with anaverage age of 42.5 years, took part in the study. In addition to a brief questionnaire on the main socio-demographic characteristics and questions related to the reasons and frequency of visits to the doctor, aninternationally standardized measurement instrument for assessing the quality of general/family/primarycare in Europe, the EUROPEP questionnaire was applied.Among the user characteristics, age, frequency of doctor visits, and the presence of chronic illnessemerged as significant covariates in the assessment of satisfaction with healthcare. Positive evaluationswere associated with the higher age of users and more frequent visits to the doctor. Users with chronicillnesses gave more positive ratings for all aspects of the quality of healthcare. However, these differencescannot be attributed to the specific health status of the users but rather to the indirect effect of patient age,which proved to be a key determinant of perceived satisfaction. An exception is the knowledge of thecomplaints/health issues by the physician, where the effect of the presence of chronic illness remainssignificant even after controlling covariates (age and frequency of visits).
Zadržavanje zaposlenika aktualan je izazov u ugostiteljskom sektoru. Svrha ovog rada bila je ispitati koje aspekte vezane za posao zaposlenici u hrvatskom ugostiteljskom sektoru smatraju važnima te ...postoje li generacijske razlike. Podaci su prikupljeni putem online upitnika provedenim od srpnja do kolovoza 2022. godine i analizirani deskriptivnom analizom. Rezultati pokazuju da generacija X najvažnijim čimbenicima smatra: dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, plaću i sigurnost radnog mjesta te međuljudske odnose. Za generaciju Y najvažniji su aspekt plaća i sigurnost radnog mjesta, koje prate dobri međuljudski odnosi te dobra ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Generacija Z jednako važnima smatra: plaću i sigurnost radnog mjesta, dobre međuljudske odnose i nisku razinu poslovnog stresa. Generacijske razlike su pronađene, ali nisu značajne. Važno je istaknuti zapažanje da sve generacije percipiraju sve čimbenike vrlo važnima. Zaposlenicima je stalo do poštene plaće i korektnih radnih uvjeta, ravnoteže između privatnog i poslovnog života te međuljudskih odnosa, cijene prilike za poslovni razvoj i više autonomije. Rukovoditelji u ugostiteljstvu trebali bi to uzeti u obzir kako bi kreirali visokokvalitetna radna mjesta i poboljšali zadržavanje zaposlenika.
CHARACTERISTICS OF THE FAMILY AND ADOLESCENTS’ FAMILY LIFE SATISFACTION ABSTRACT The aim of this paper is to determine adolescents’ family life satisfaction and to investigate whether there are ...differences in adolescents’ family life satisfaction depending on the personal characteristics of the study participants (gender, age) and family characteristics (family structure, education and employment of parents). The study involved 10,138 students from all grades of high schools from five major Croatian cities: Zagreb, Osijek, Split, Pula, and Varaždin. The quota sample was stratified with respect to three Croatian secondary school programs, three- and four-year vocational schools and grammar schools, and individual orientations within each of the schools. In the total sample, 47.5% were young men (N = 4,595) and the mean age was Mage = 16.2 (SDage = 1.16). Of the total number of participants, 4.5% (N = 456) did not report their gender. The results show that there are differences in adolescents’ family life satisfaction in terms of gender, age, living with both parents or one parent, and parents’ educational and work status. The results point to the need for a timely implementation of effective parenting skills programs and preventive interventions aimed at the family or parents, considering the gender of adolescents. Low levels of parental education and unemployment are associated with lower levels of adolescents’ satisfaction with their family life. Systematic investments through national policies and programs that increase opportunities for (lifelong) education and employment for parents seem to be important for investing in the quality of the family environment. Key words: adolescents; family life satisfaction; family environment
Zadovoljstvo životom jedan je od ključnih indikatora kvalitete života te pokazatelj uspješnosti
suočavanja s različitim životnim izazovima i gubitcima u procesu starenja. Stoga je u kontekstu
...kontinuiranog porasta dužine života i udjela starijih osoba u populaciji od sve većeg značenja otkrivanje
ključnih determinanti njihovog zadovoljstva životom, posebno onih koje su podložne intervencijama.
Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati koliki je doprinos različitih skupina potencijalnih
prediktora (sociodemografski, zdravstveni, funkcionalni, psihološki i socijalni) objašnjenju individualnih
razlika u zadovoljstvu životom starijih osoba. Istraživanje je provedeno na prigodnom
izvaninstitucionalnom uzorku od 790 starijih osoba u dobi od 65 do 98 godina (M = 73,97 godina,
SD = 6,58) iz različitih krajeva Hrvatske, od čega 460 žena (58,23 %). Upitnici koji su uključivali
instrumente za ispitivanje ključnih konstrukata primjenjivani su individualno. Rezultati regresijskih
analiza pokazali su da su među ispitanim potencijalnim prediktorima značajan doprinos
objašnjenju zadovoljstva životom imali percipirani financijski status, funkcionalna sposobnost,
mentalno zdravlje, optimizam, otpornost i socijalna podrška. Pritom su se najboljim prediktorima
zadovoljstva životom ispitanih starijih osoba pokazali mentalno zdravlje i percipirani financijski
status. Javne politike, javnozdravstveni programi i psihosocijalne intervencije trebali bi se usmjeriti
na ove i druge čimbenike koji olakšavaju prilagodbu starijim osobama te doprinose njihovom
zadovoljstvu životom.
Dosadašnja istraživanja najčešće ukazuju na pozitivnu povezanost socijalne podrške s razinom zadovoljstva životom te općenito kvalitetom života. Međutim, postoji i niz istraživanja koja pokazuju da ...to nije uvijek tako, odnosno da različite vrste i različiti izvori socijalne podrške mogu različito utjecati na pojedinca, pa čak biti i kontraproduktivni. Tematika je posebice nedovoljno istražena među osobama s invaliditetom te je cilj ovog rada analizirati upravo različite aspekte socijalne podrške i socijalnog funkcioniranja kod osoba s invaliditetom (dostupnost socijalne podrške, učestalost kontakata te zadovoljstvo socijalnim odnosima), a onda utvrditi i potencijalnu povezanost sa zadovoljstvom životom, ali i s optimizmom kao svojevrsnim medijatorom među njima. Provedeno je empirijsko istraživanje među osobama s različitim vrstama invaliditeta (N=684), a dobiveni rezultati jasno pokazuju da su svi oblici socijalne podrške značajno i pozitivno povezani s optimizmom i zadovoljstvom životom. Kada se spomenute oblike podrške stavi u međusobni hijerarhijski odnos (zajedno s nekim sociodemografskim varijablama) te provjeri njihov predikcijski doprinos razini optimizma i zadovoljstva životom, dostupnost socijalne podrške i zadovoljstvo njome preuzimaju primat u odnosu na gotovo sve ostale varijable, odnosno pokazuju se kao najznačajniji prediktori.
Current research has most often pointed to a positive correlation of social support with the level of life satisfaction and the quality of life in general. However, there is a series of research suggesting that this is not always the case, but rather that various forms and sources of social support can differ in their influence on individuals, and even be counter-productive. The topic is particularly underexplored among persons with disabilities. It is therefore the aim of this paper to analyse the various aspects of social support and social functioning of persons with disabilities (availability of social support, frequency of contacts, and satisfaction with social relations). Furthermore, the aim is also to ascertain their potential correlation with life satisfaction, and with optimism, as a kind of a mediator between them. The empirical study was conducted among persons with various types of disabilities (N=684), with the obtained results clearly suggesting that all forms of social support are significantly and positively correlated with optimism and life satisfaction. When the mentioned forms of social support are put in a mutual hierarchical relation (together with some sociodemographic variables), and upon examining their predicational contribution to the level of optimism and life satisfaction, the availability of social support and satisfaction with it become primary, compared to almost all other variables, that is, they appear as the most significant predictors.
Interes znanstvene javnosti ne smanjuje se kada je u pitanju istraživanje kvalitete obiteljskog funkcioniranja, unutar obiteljskih odnosa, komunikacije i ostalih čimbenika koji (ne)omogućuju cjelovit ...i zdrav razvoj svih članova, a posebice djece i adolescenata. Provedeno istraživanje imalo je za cilj ispitati percepciju obiteljske komunikacije i zadovoljstva obitelji od strane adolescenata i njihovih roditelja. U istraživanju je sudjelovalo 156 sudionika iz 49 obitelji sa šireg područja grada Splita, a provedeno je od listopada do prosinca 2019. godine. U istraživanju su, osim Upitnika demografskih podataka, korišteni Podskala obiteljske komunikacije i Podskala zadovoljstva obitelji iz FACES IV instrumenta. Rezultati istraživanja su potvrdili značajnu razliku u procjeni kvalitete komunikacije roditelja i adolescenata, pri čemu su je roditelji procijenili višom; nisu utvrđene razlike sudionika u procjeni zadovoljstva obitelji te je utvrđena značajna povezanost između komunikacije i zadovoljstva obitelji.
The interest of the scientific public is not diminished when it comes to the assessment of the quality of family functioning, inter-family relationships, communication and other factors that (do not) allow a complete and healthy development of all members, especially children and adolescents. The conducted research aimed to examine the perception of family communication and family satisfaction of adolescents and their parents. The research involved 156 participants from 49 families from the wider area of the city of Split, and was conducted from October to December of 2019. In addition to the Demographic Questionnaire, the survey used the Family Communication Subscale and the Family Satisfaction Subscale from the FACES IV instrument. The results of this research confirmed a significant difference in self-reported assessment of the quality of communication between parents and adolescents, with parents rating it higher; no differences were found between participants in assessing family satisfaction, and a significant correlation was found between communication and family satisfaction.
Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti postoji li razlika između učitelja glazbenih škola i učitelja predmetne nastave u radnim orijentacijama, učestalosti iskustva zanesenosti u poučavanju, ...zadovoljstvu poslom i dobrobiti. Uz to ispitana je medijacijska uloga zanesenosti u odnosu između radnih orijentacija i zadovoljstva poslom te dobrobiti općenito. U istraživanju je sudjelovalo 209 predmetnih učitelja iz 10 općeobrazovnih osnovnih škola (75,1 % ženskog roda) i 173 učitelja glazbe iz 10 osnovnih glazbenih škola (71,2 % ženskog roda). Primijenjeni su Upitnik radnih orijentacija, Upitnik zanesenosti u poučavanju, Skala zadovoljstva životom, Skala psihološkog procvata te Skala zadovoljstva poslom. Rezultati su pokazali da se dvije skupine učitelja statistički značajno ne razlikuju u ispitivanim varijablama, osim što učitelji predmetne nastave češće doživljavaju zanesenost u poučavanju. Zanesenost u poučavanju je bila posredujuća varijabla u odnosu između radnih orijentacija i dobrobiti te zadovoljstva poslom u oba uzorka.
The aim of this study was to test the difference between teachers in elementary music schools and subject teachers in general elementary schools in work orientations, the frequency of the experience of flow in teaching, job satisfaction and well-being. In addition, the mediating role of flow in the relationship between work orientations and job satisfaction and well-being was examined. The sample consisted of 209 subject teachers from 10 primary schools (75.1% female) and 173 music teachers from 10 primary music schools (71.2 % female). Modified University of Pennsylvania Work-Life Questionnaire, Work Related Flow Inventory WOLF, The Satisfaction with Life Scale, The Flourishing Scale and Job Satisfaction, JS – Single Item Scale were used. The results showed that there were no statistically significant differences between two groups of teachers in the examined variables, except that teachers of subject classes more often experienced flow in teaching. Flow in teaching was a mediating variable in the relationship between work orientations and well-being and job satisfaction in both samples.
PDF
