Zadruge su rasprostranjene diljem svijeta i prepoznate su kao održivi oblik organiziranja, koji uspješno kombinira ekonomsku i društvenu održivost. Ruralna područja, zbog svojih specifičnih ...obilježja, često
pate od depopulacije i stagnacije u ekonomskom i društvenom razvoju, no suvremeni turistički trendovi ukazuju na porast interesa za integralnim turističkim doživljajima u ruralnom okruženju, što tim područjima pruža značajne razvojne mogućnosti. Cilj ovog rada je prikazati ključne prednosti zadruga kao specifičnih organizacijskih oblika u održivom razvoju turističke ponude u ruralnim područjima, te komentirati mogućnosti razvoja turističkih zadruga u hrvatskim ruralnim područjima. Rezultati istraživanja literature potvrđuju komparativne prednosti zadruga kao održivih organizacijskih oblika, ali analiza broja zadruga u Hrvatskoj ukazuje na neprepoznavanje tih prednosti, posebno u kontekstu zadružnog povezivanja za potrebe turizma.
Slavonija se u gastronomskom pogledu ističe različitostima nastalim povijesnim zbivanjima te utjecajima različitih kultura, tradicija i običaja. Osim hrane kao osnovne ljudske potrebe, njezine ...pripreme i načina konzumacije, prehrana se može proučavati i kroz način uzgoja određenih biljnih i životinjskih vrsta. Tako je učitelj i etnograf Luka Lukić pitanje prehrane ugradio u različita poglavlja koja opisuju uzgoj žitarica, domaćih životinja, ribolov, procese obrade, skladištenja i pripreme hrane, ali i ona koja se vežu uz ženu. Briga oko vrta i domaćih životinja, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, smatrana je ženskim poslom, uza sve ostale poslove vezane uz privatnu sferu kuće, a koji uključuju brigu oko prehrane ukućana. Promjena takvih podjela prema spolu mogla je, vjerovalo se, naštetiti gospodarstvu i obitelji jednako kao i sve veći utjecaji kulture doseljenika.
Kako bi dobio cjelovit uvid u način života, koji je zatim mogao prenijeti u svoje rukopise vođen Osnovom za sabiranje i proučavanje narodnog života Antuna Radića, Lukić je sudjelovao u životu sela, kao što je bilo obavljanje poljskih radova, svadbe, proslave blagdana. Iz svega što je Lukić zapisao u svojim rukopisima može se promišljati da je prehranu smatrao vrlo važnim dijelom čovjekova života.
The intensive collectivization of agriculture in Yugoslavia was initiated by the II plenum of the Central Committee of the Communist Party of Yugoslavia in January 1949, though the process was slowed ...and pressure on the peasantry was relaxed already by the III plenum in December of that same year. The National Youth, as a mass organization within the framework of the National Front, played a significant role in the collectivization campaign. Thanks to its large membership and its broad organization among the villages, the People’s Youth of Croatia (NOH) acted as an organization of transmission. It communicated,
carried out, and oversaw the fulfillment of the tasks laid out by the state and party leadership at the time. At the same time, the NOH itself was growing exponentially and was confronted with organizational problems and problems with its cadres. The mass involvement of the youth in the collectivization
campaign required the mobilization of the work and propaganda potential as well as the revolutionary enthusiasm of the youth in carrying out the agrarian policy of the Communist Party of Yugoslavia at that time. On the basis of archival materials, select publications of the NOH and of the party, and published sources, this article follows the activity of the NOH in the villages during 1949. In accordance with its position within the hierarchy of the party and its mass organizations, the activity of the NOH supported the prevalent policy of the Party followed its changes. Alongside agitation for the creation and building up of all aspects of collectivized agriculture, the NOH invested strenuous effort directly at agricultural work as well as toward the construction of infrastructure and the organizational foundation of collectivization. Besides this, one of the most important tasks of the NOH was education, technical and ideological, in an effort to raise agricultural productivity and to ease the problems created by tension among cadres of the Communist Party of Croatia and of the NOH itself.
Rad na temelju istraživanja arhivskog gradiva i relevantne literature prikazuje suodnos predstavnika komunističkog režima i stanovnika manjih mjesta zadarskog područja u poslijeratnom periodu te ...promjene koje je ova korelacija ostvarila. Fokus je na onim tematskim jedinicama koje se u zapisnicima i izvještajima spominju: poslijeratnoj atmosferi, seljačkim radnim zadrugama, ženama u društvenom životu, religiji i Crkvi, sportskim i drugim natjecanjima i sl. Razna izvješća i zapisnici sa sastanaka arhivske su jedinice s najvećim informacijskim potencijalom. Istraživanje tog materijala rezultiralo je pronalaskom mnogih zanimljivih primjera koji upotpunjuju sliku svakodnevnog života ljudi pedesetih godina prošlog stoljeća.