Ovaj je tekst rezultat višegodišnjih istraživanja o ulozi neprofitnih stambenih organizacija u stambenim politikama te o mogućnostima njihovog razvoja u Hrvatskoj. Dio istraživanja koji se odnosi na ...hrvatske prilike ima obilježja akcijski orijentiranog istraživanja.
U prvom dijelu analizira se razvoj i uloga neprofitnih stambenih organizacija u razvijenim zemljama. Upozorava se na različitu tipologiju ovih organizacija, njihov hibridni i posrednički karakter te podmirivanje stambenih potreba različitih društvenih skupina.
Izložena uloga neprofitnih stambenih organizacija u Austriji i Irskoj pruža širi uvid u domete razvoja ovih organizacija u stambenim politikama koje imaju različitu tradiciju.
Neprofitne stambene organizacije javljaju se kao važni dionici stambenih politika u tranzicijskim zemljama.
Stambene zadruge kao neprofitne stambene organizacije imaju izvjesnu tradiciju u Hrvatskoj i krajem 1980-ih igrale su prepoznatljivu ulogu u podmirivanju stambenih potreba. Početkom 1990-ih država se povlači iz stambene politike, a stambene zadruge gube ranije povlastice. Pored toga, dio stambenih zadruga pokazuju da na stambenom tržištu mogu ponuditi niže cijene stanova i kvalitetnije stanove. Novije mjere vlade upućuju na neodrživost stambenih programa koji se provode odozgo te se na mala vrata daje mogućnost, uistinu neosmišljena, razvoju neprofitnih stambenih organizacija.
U tekstu se analiziraju jakosti i slabosti razvoja koncepta neprofitnih stambenih organizacija te se upućuje na istraživanja koja bi mogla dati nove argumente u prilog razvoja stambenih zadruga kao posredničkih organizacija.
Organizirano sjemenarstvo u Republici Hrvatskoj prolazilo je kroz
nekoliko faza razvoja. Najintenzivnija proizvodnja sjemena odvijala se
neposredno nakon drugog svjetskog rata. U Hrvatskoj su 1954.g ...poslovala
svega tri sjemenska poduzeća, na koja su bila vezana 23 Kotarska zadružna
ratarsko-sjemenarska poslovna saveza s 31 sjemenarskom zadrugom i 149
ratarsko sjemenarskih ogranaka. Bilo je malo zadružnih ekonomija i još
manje poljoprivrednih dobara na kojima se proizvodilo sjeme. Veliki
postotak agrarnog stanovništva koje je živjelo jedino od poljoprivredne
proizvodnje, bilo je prinuđeno baviti se uzgojem intenzivnijih kultura, koje
su mu osiguravale veće financijske vrijednosti. Zahvaljujući podneblju i vrlo
vrijednom hrvatskom seljaku u to vrijeme hrvatsko je sjemenarstvo bilo
značajno i u europskim okvirima. Od ukupnog prometa Poslovnog
sjemenskog saveza za razdoblje 1957- 1959., koji je iznosio 5,828 mil. din,
izvoz je bio 1,087 ml. din, a uvoz 616 mil. din. ili 62:38%.
U to vrijeme počinje se uvoziti sjeme visoko rodnih sorata pšenice i
sjeme hibridnog kukuruza. Donošenjem Zakona o udruživanju 1961. godine
dolazi do prisilnog ukidanja poslovnih saveza. To izravno ugrožava
sjemensku proizvodnju i vodi do prestanka rada sjemenara vezanih uz
seljake. Organizirana proizvodnja sjemena krmnog i povrtnog bilja
uglavnom se više nije vratila na selo. Gašenjem sjemenske proizvodnje na
selu, žitaricama, šećernom repom, uljaricama i manje s drugim vrstama
počelo se sjemenariti na društvenom sektoru. Bc Institut i Poljoprivredni
institut Osijek 1986.g. proizveli su 28.807 t sjemena hibridnog kukuruza od
čega se izvan granica bivše Jugoslavije izvezlo 6.711 t. Uz navedene svjetlije
primjere u proizvodnji sjemena nakon Domovinskog rata neorganiziranost
sjemenarstva u Republici Hrvatskoj dovela je u potpunu zavisnost o uvozu
sjemena povrća i krmnog bilja. Potrošnja sjemena trava i djetelina svedena je
na najmanju mjeru jer se sjemena trava potroši više za parkove i sportske
objekte nego za sve livade i pašnjake kojih po statistici ima zajedno više od
1.900.000 ha. Sektoru sjemenarstva nužna je značajna pomoć ako se želi da
opstane i nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Autor daje analizu razvoja kapitalističke privrede na slavonskom selu na prijelazu iz 19. u 20. st. Opisuje višestruke posljedice tog procesa, prije svega u vidu preoblikovanja tradicionalnih ...društvenih odnosa, te kontekstualizaciju socijalističke agitacije u ruralnim naseljima u blizini Osijeka. Dao je i sažet uvid u slična zbivanja na europskom planu te osvrt na posljedice agrarne krize i početak raspuštanja kućnih zadruga. Posebna je pozornost posvećena djelovanju Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije. Naglasak je stavljen na inicijalno sudjelovanje seljaštva na prvomajskim proslavama, kao i na brojne zabilježene nemire u selima istočne Slavonije tijekom izborne 1897. godine.
PDF
