Svrha – Cilj je ovog istraživanja otkriti i analizirati kapacitete za razvoj malih i srednjih poduzeća za proizvodnju batika u središnjoj Javi u Indoneziji. Batik je tradicionalna ručno izrađena, ...obojana i otporna tkanina bogata neopipljivim kulturnim vrijednostima koje se prenose s generacije na generaciju. To je tehnika bojanja tkanine uz primjenu voska. Tkanina izrađena korištenjem ove tehnike potječe iz Indonezije.
Metodološki pristup – Primarni podaci prikupljeni su intervjuiranjem stotinu ispitanika, poduzetnika malih i srednjih poduzeća za proizvodnju batika u središnjoj Javi u Indoneziji. Prikupljanje podataka provedeno je
metodom fokus grupe. Za obogaćivanje analize korišteni su sekundarni podaci. Kako bi se ispunio predloženi cilj istraživanja, predloženi je model ispitan kvantitativnom empirijskom analizom.
Rezultati i implikacije – Rezultat istraživanja pokazuje da poslovni razmjeri, kapaciteti pristupa tržištu i financijski kapaciteti utječu na razinu konkurentnosti malih i srednjih poduzeća proizvođača batika. Nadalje, zadruge mogu pomoći jačanju tržišnih i financijskih kapaciteta te konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, iako one nisu učinkovite u jačanju njihovih tehnoloških i inovativnih kapaciteta. Istraživanje pokazuje da mala i srednja poduzeća u industriji batika mogu postati industrije visoke učinkovitosti ako imaju sposobnost međusobnog konkuriranja.
Ograničenja – Istraživanje ima određena ograničenja u pogledu opsega koji se koristi za pristup resursima iz perspektive kapaciteta poduzeća. Istraživanje daje pogled iz perspektive zadruga kao jednog od oblika netržišnog menadžmenta.
Doprinos – ovog istraživanja jest u otkrivanju uloge zadruga u podupiranju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.
Mlekarska zadruga v Trnovem pri Ilirski Bistrici je sodila med prve štiri mlekarne na Kranjskem. Ustanovljena je bila leta 1896. Vodili so jo Ivan Urbančič kot predstojnik, Rudolf Valenčič in Ivan ...Valenčič. Mlekarna je sprva bila v starem delu Ilirske Bistrice. Ker so bili prostori neustrezni so naročili načrte za novo stavbo pri znanem arhitektu Ivanu Jagru. Po njegovih načrtih je ob železniški postaji zrasla velika in lepa stavba. Zaradi težav z vodo se je otvoritev mlekarske dejavnosti zavlekla do leta 1907. Škoda, da so graditelji mlekarne odstopali od Jagrovih načrtov. Kljub vsemu pa je Trnovska mlekarna edini stavbni objekt tega vrhunskega arhitekta v Sloveniji. Trnovska mlekarna je doživljala mnoge reorganizacije tudi po drugi vojni in je od devetdesetih let prejšnjega stoletja trenutno zapuščena in propada.V letu 1935 so za potrebe Trnovske mlekarne zgradili visok dimnik.
Zadružna obitelji (ili zadruga) u Hrvatskoj je najčešća među seljacima, premda su takve obiteljske zajednice postojale i među građanima i plemićima. Danas ljudi više ne žive u zadružnim obiteljima. ...Ovaj tekst, nastao kao rezultat autoričina terenskog istraživanja iz godine 1980., želi podastrijeti određene temeljne podatke o oblicima gospodarstva u hrvatskim zadružnim obiteljima, s posebnim naglaskom na funkciju pojedinca te na zajedničku i privatnu imovinu. Nešto je podrobnije predstavljena zadruga Augusta Svirca iz Vođinaca kraj Vinkovaca.
S obzirom na ambiciozni cilj EU-a da do 2009. god. do 20% poveća udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije, trend decentralizacije proizvodnje energije mora dobiti na važnosti. U ...tom kontekstu, energetske zadruge u Njemačkoj postaju vrlo uspješan instrument građanske participacije u Njemačkoj. S više od 800 energetskih zadruga i više od 1,5 milijarde eura ulaganja u sektoru obnovljive izvore energije, energetskoj revoluciji (Energiewende) izravno je doprinjelo oko 200.000 građana. Svake godine osniva se oko oko 150 novih energetskih zadruge. U radu su prikazane energetske zadruge u Njemačkoj sa svojim najvažnijim prednostima i ograničenjima. Zbog reforme energetskih propisa, tradicionalne metode sudjelovanja građana u energetskim projektima suočavaju se s novim izazovima, čime se pokazuje da je njihov daljnji razvoj od ključne važnosti.