Teška kršenja međunarodnog prava koja su se dogodila u svibnju 1945. god. kod Bleiburga zajedno s poveznim izručenjima i marševima smrti predstavljaju jednu od najtegobnijih
i najtraumatičnijih ...epizoda hrvatske povijesti.
Uz obradu povijesne pozadine, autor u ovom radu po prvi put u pravnoj znanosti obrađuje bleiburške događaje i s pravnog stajališta.
Posebna pozornost posvećena je utvrđivanju odgovornosti država, postrojbi i pojedinaca za zločin. Odgovornost je osnovana na zakonima i običajima rata, odredbama tada važećih međunarodnih konvencija te sudskoj praksi.
Osnovna ideja ovog rada jest da bleiburški zločin ne smije proći nekažnjeno.
Proturječnost stavova o položaju biologije unutar ili izvan područja znanosti može se podijeliti na nekoliko osnovnih pristupa. Prvi pristup smješta biologiju izvan znanstvenog područja zbog ...nedostatka univerzalnosti, nedostatka strogih generalizacija i nedostatka stroge kvantitativne strukture. Drugi pristup smatra biologiju znanošću koju treba svesti na fiziku. Treći pristup vidi značajne razlike između biologije s jedne, i fizike i kemije s druge strane, ali ipak tvrdi da je biologija prava znanost, no samostalna i s vlastitim pojmovnikom i metodologijom. Poredba načela prirodne znanosti s obilježjima biologije ukazuje na nedostatak determinizma, neprikladnost esencijalizma i manjkavosti redukcionističkog pristupa u području biološkog. S druge strane, biologija ima neka posebna obilježja. Biologija je znanost samostalna u određenju svoga područja i biranju prikladnog pojmovnika i metoda proučavanja. Njezino područje, pojmovnik, logika i metodologija ne podudaraju se potpuno s onima ostalih znanosti, ali se u potpunosti ni ne razilaze.
Prošle su dvije godine otkako je »Mljekarstvo« u br. 5 od svibnja 1955. upoznalo u kratkim crtama svoje čitaoce sa zakonskim propisima, koji se odnose na proizvodnju i promet mlijekom i mliječnim ...proizvodima.
U zadnjih mjesec dana donijela je Narodna Skupština i Vlada FNRJ znatan broj zakona i uredaba kojima naš dotadanji privredni sistem dobiva novi sadržaj i oblik tako da možemo od Nove godine 1952. ...govoriti o novom privrednom sistemu u FNRJ.
Rad u Konzervatorskom zavodu u Zagrebu za vrijeme ravnateljstva Ljube Karamana (1941.–1950.), tadašnje rasprave i kritike, imale su velik udio u usmjeravanju i oblikovanju konzervatorskog rada Anđele ...Horvat. Naglasak rada je na metodologiji i primjeni Pravilnika za čuvanje starina većih mjesta u NR Hrvatskoj te sudjelovanje u predlaganju zakonske regulative o zaštiti kulturnih dobara. Za usporedbu autorica opisuje angažman za izradu Pravilnika grada Šibenika (Karaman, 1931.) i Siska (Karaman i Horvat, 1942. i 1948.), odnosno polazišta Anđele Horvat i Ljube Karamana o »stvaralačkom stavu« u konzervaciji spomenika, funkciji spomenika, jednakovrijednosti stilova i restauratorskim postupcima.
Autor analizira zakone koji su regulirali osnutak, djelatnost i ustroj
zadruga, poglavito poljoprivrednih na području Hrvatske. Analiza
obuhvaća sve zakone, od prvoga što je donesen 1873. godine, ...Trgovačkoga zakona iz 1875., preko zakona Kraljevine Jugoslavije
i zakona koji su bili doneseni u razdoblju od 1945. do 1990., do
Zakona o zadrugama Republike Hrvatske iz 1995. s njegovim izmjenama i dopunama 2002. godine. Analiza je pokazala veliku
sličnost zakona iz doba Austro-Ugarske Monarhije i Zakona o
zadrugama Republike Hrvatske iz 1995., što proizlazi iz slične agrarne strukture u Europi, odnosno da glavni organizacijski oblik
poljoprivredne proizvodnje nakon ukidanja kmetstva i pojave tržišne
privrede u zapadnoj, srednjoj, južnoj i istočnoj Europi čini seljačko
obiteljsko gospodarstvo u kojem se poljoprivredom, seljačkim obrtima i srodnim djelatnostima na vlastitom posjedu, u pravilu,
bave članovi obitelji. Različiti su zakonodavci zadrugu definirali
gotovo istovjetno, kao dobrovoljno društvo ili poduzeće u kojemu
članovi prema načelu uzajamne pomoći razvijaju i promiču
vlastito gospodarstvo. Čovjek i njegov interes su na prvome mjestu.
Zadruga nije društvo kapitala, već društvo osoba koje na demokratskim načelima upravljaju zadružnim poslovima i imovinom.
Analiza propisa iz socijalističkog razdoblja 1945.-1990. godine, pokazuje da je zadruga bila instrument u službi državnih interesa, a
ne interesa svojih članova - zadrugara. To je razvidno iz normiranih
ciljeva među kojima je glavni bio podržavljenje (isprva) odnosno
podruštvljavanje poljoprivrede (nakon sloma koncepcije i kampanje
kolektivizacije 1953.). Međutim, poslije 1974., i reforme, zadruge su
postale važan gospodarski subjekt. S osobitom pozornošću autor je
analizirao Zakon o zadrugama Republike Hrvatske koji je na snazi,
te iznio prijedlog izmjena i dopuna u budućemu zadružnom zakononodavstvu. Cilj Zakona iz 1995. bio je očuvati zadruge. Iako
je to uspjelo, vlasnici su zadruga uglavnom postali radnici zadruga, osim izuzetaka gdje su u većini seljaci.
Kako bi zadruge u Hrvatskoj stekle konkurentsku sposobnost, novim zadružnim zakonodavstvom i drugim mjerama gospodarske politike
valja kvalitetnije poticati zadružne organiziranje poljoprivrednika.
Složena epidemiološka situacija obilježila je zdravstveni sustav u vrijeme uspostave Čehoslovačke Republike. Državna uprava za zdravstvo imala je važnu zadaću – smanjenje brojazaraznih bolesti. To je ...zahtijevalo nove zakone i razne korake usmjerene na smanjenje zaraznih bolesti. Teške zarazne bolesti, poput šarlaha, difterije, tifusa, dizenterije, velikih boginjai malarije, bile su među najznačajnijim zdravstvenim problemima u Čehoslovačkoj. Godine1920. propisan je Zakon br. 412 Sb. koji se odnosi na obvezno cijepljenje protiv velikih boginja,kao i Vladina Uredba br. 298 koja opisuje obveze cijepljenja i propisuje pravilnu izolacijubolesnika sa zaraznim bolestima. Ostali koraci koji su doveli do poboljšanja uključivali suosnivanje Nacionalnog instituta za zdravlje i uspostavljanje mobilnih dezinfekcijskih jedinica. Zaključak: Sustavni razvoj novog zakonodavstva pridonio je boljoj osposobljenosti Republike za tu zadaću i postupnom smanjenju broja zaraznih bolesti.
