Složena epidemiološka situacija obilježila je zdravstveni sustav u vrijeme uspostave Čehoslovačke Republike. Državna uprava za zdravstvo imala je važnu zadaću – smanjenje brojazaraznih bolesti. To je ...zahtijevalo nove zakone i razne korake usmjerene na smanjenje zaraznih bolesti. Teške zarazne bolesti, poput šarlaha, difterije, tifusa, dizenterije, velikih boginjai malarije, bile su među najznačajnijim zdravstvenim problemima u Čehoslovačkoj. Godine1920. propisan je Zakon br. 412 Sb. koji se odnosi na obvezno cijepljenje protiv velikih boginja,kao i Vladina Uredba br. 298 koja opisuje obveze cijepljenja i propisuje pravilnu izolacijubolesnika sa zaraznim bolestima. Ostali koraci koji su doveli do poboljšanja uključivali suosnivanje Nacionalnog instituta za zdravlje i uspostavljanje mobilnih dezinfekcijskih jedinica. Zaključak: Sustavni razvoj novog zakonodavstva pridonio je boljoj osposobljenosti Republike za tu zadaću i postupnom smanjenju broja zaraznih bolesti.
U ovom radu autor želi pokazati da se Hobbesov nauk o državi ne
može svesti na logičku konstrukciju koja, potpuno apstrahirajući od
etičkog sadržaja, problemu prevladavanja nevolje prirodnoga stanja
...pristupa kao problemu mehanike sila. Za uspostavu trajnoga građanskog stanja ne može biti dovoljan samo moćan suveren koji jamči mir držeći podanike silom u pokornosti. Autor smatra da je u Levijatanu moguće razlikovati dvije linije argumentacije. Prva polazi od temeljne vrijednosti samoodržanja i iz nje izvedenoga prirodnog prava koje je istodobno i uzrok sukoba u prirodnom stanju i osnova za njegovo prevladavanje. Iz prirodnoga prava Hobbes, međutim, ne može izvesti uvjete održanja građanskog stanja čijom uspostavom ta linija završava. Potrebna mu je druga linija argumentacije koja se temelji na pojmu prirodnoga zakona. Sadržaj prirodnih zakona moralni je nauk čije je prihvaćanje uvjet mogućnosti uspostave i održanja zajedničkog života. Njegova važnost proizlazi iz temeljnoga Hobbesova uvida da samo moć ne može biti trajno jamstvo sigurnosti. Autor zaključuje da se Hobbesov Levijatan ne može održati ako podanike i suverena ne povezuje moralna svijest o važnosti prirodnih zakona.
Fenomenološka tradicija dugo je smatrala da prirodna percepcija nije ni konceptualno artikulirana niti upravljana determinističkim zakonima, već je radije organizirana prema praktično artikuliranoj ...strukturi tjelesnog bitka-u-svijetu. Ali to ostavlja problem objašnjavanja kako percepcija može omogućiti opravdavajuću podršku mišljenju. Odgovor fenomenologa jest taj da nam značenjska (ali ne konceptualna) struktura prirodne percepcije omogućuje da mislimo o objektima motivirajući pojedinačne misli o objektima kakvima se oni predstavljaju u percepciji. Pokazujem kako takvo gledište omogućuje izlaz iz briga koje more suvremenu filozofiju uma.
U članku je uvodno obrađeno pitanje pravosudne reforme koju pokušava provesti konzervativna vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Izrael nema ustav, nego ulogu ustava ima Deklaracija o ...neovisnosti i niz temeljnih zakona. To je jedan od razloga nejasnoća koje postoje po pitanju razgraničenja ovlasti zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Pred sudcima Vrhovnog suda širok je prostor za pravosudni aktivizam i zadiranje u područja koja su, po mišljenju aktualne parlamentarne većine, preduboko u sferi politike, ideologija i vrijednosnih shvaćanja o kojima valja odlučivati na izborima a ne u sudnicama. Pravosudnom reformom ovlasti sudaca Vrhovnog suda smanjile bi se u korist demokratski izabranih nositelja zakonodavne i izvršne vlasti, a smanjio bi se i njihov utjecaj na izbor budućih sudaca.
Rad se bavi doktrinom materijalne neustavnosti ustavnih normi (ustavnih amandmana i ustavnih zakona) koja spaja koncepcije fundamentalne legitimacije i konstitucionalnosti, a kojoj je cilj sačuvati ...legitimnost poretka, braneći vrijednosti i načela koja ustavotvorac smatra temeljnim. Posebno se podrobno obrađuje praksa Saveznog ustavnog suda Njemačke o značenju i domašaju tzv. klauzule vječnosti sadržane u članku 79. stavku 3. njemačkog Temeljnog zakona. Ta ustavna klauzula štiti esencijalna obilježja njemačkog Temeljnog zakona od ustavnih amandmana suprotnih strukturalnim ustavnim načelima, odnosno strukturalnim ili fundamentalnim državnim normama njemačkog ustavnog poretka. Prikazuje se i češka klauzula vječnosti te praksa Ustavnog suda Češke Republike vezana uz nadležnost tog suda da ocjenjuje ustavnost ustavnih normi. S druge strane, daje se poredbeno-pravni pregled ustavnih rješenja i prakse ustavnih sudova, odnosno najviših redovnih sudova koji obnašaju ustavnosudsku jurisdikciju, u državama ustavi čiji ustavi ne sadrže klauzulu vječnosti (Irska, Francuska, Mađarska, Slovenija). Posljednji dio rada bavi se hrvatskim ustavnim rješenjima i praksom Ustavnog suda Republike Hrvatske u pitanju njegove nadležnosti za ocjenu ustavnosti ustavnih normi (ustavnih amandmana i ustavnih zakona).
Nema nikakve sumnje da u cijeloj povijesti Crkve nije na području liturgije bilo tako cjelovitog i tako uspješnog zahvata kao što je izdanje liturgijskih knjiga po smjernicama II vatikanskog sabora.
U radu se raspravlja o ulozi vlasti Kraljevine Hrvatske i Slavonije, kao samoupravne jedinice u okviru Austro-Ugarske Monarhije, u stvaranju javnog, općeg i obveznog sustava pučkoga školstva. Na ...temelju analize različitih statističkih podataka, nastoji se preko odabranih pokazatelja postaviti osnovne teze o tome jesu li pokrenute obrazovne i školske reforme bile u praksi uspješne ili neuspješne. Dodatni zadatak rada jest iscrpnije, putem statističkih podataka, pružiti pokazatelje strukture obrazovanja i školstva na području sjeverozapadne Hrvatske. Iako je naglasak na pučkome školstvu, u radu se prikazuju osnovni podaci i za ostale školske i obrazovne razine srednjega obrazovanja, kako bismo mogli dobiti što potpuniju sliku obrazovanja kao jednoga od najvažnijih područja u oblikovanju moderne države.
Praksa širokog delegiranja zakonodavne nadležnosti razvila se u Republici Hrvatskoj od samog početka primjene Ustava iz 1990. Kulminaciju tog procesa obilježio je zahtjev Valentićeve vlade 1993. da ...Sabor Republike Hrvatske delegira Vladi RH ovlasti mijenjanja poreznog zakonodavstva i državnog proračuna. Jedno od ustavno propisanih ograničenja zakonodavne delegacije je onemogućivanje prenošenja ovlasti regulacije zakonskih rezervata. Njihova je svrha očuvanje načela demokratičnosti. Međutim, sadržaj zakonskih rezervata u RH samo je na prvi pogled jasan. Osim toga, nedavne
rješidbe Ustavnog suda RH o sadržaju organskih zakona otvaraju ozbiljna pitanja u budućoj primjeni zakonodavne delegacije. Razmatrajući pojam i pravnu prirodu zakonodavne delegacije i zakonskih rezervata općenito te njihova obilježja u usporednoj praksi, autorica upozorava na važnost promjene u shvaćanju tog instituta i
posljedično promjene u ponašanju najviših tijela državne vlasti.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Dekret 7. aprila 1927, n. 494, objavljen v Uradnem listu 12. julija 1928 o “vrnitvi” priimka v italijansko obliko- All metadata ...published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
