U radu se analizira zadovoljstvo starijih radnika kao čimbenik koji, zajedno s drugim osobnim i radnim čimbenicima, može značajno utjecati na odluku da se odgodi umirovljenje kada takvu odluku donosi ...pojedinac. Polazeći od činjenice da je stopa zaposlenosti starijih radnika u Sloveniji u 2011. godini bila najniža u Europskoj uniji, cilj je ovoga rada odrediti razinu zadovoljstva starijih radnika poslom u Sloveniji u usporedbi s Europskom unijom, analizirati njezine dimenzije, specifična obilježja u svezi s dobi, spolom, sektorom gospodarske aktivnosti i tipom zanimanja, kao i ustanoviti čime je ta razina ponajviše uvjetovana. Statistička analiza rezultata Petog europskog istraživanja uvjeta rada (the Fifth European Working Conditions Survey) iz 2010. godine pokazuje da se Slovenija nalazi na 15. mjestu među zemljama članicama Europske unije u pogledu zadovoljstva poslom starijih radnika, te stoga zaostaje za prosjekom Europske unije. Iako su slovenski stariji radnici, kao i njihove europske kolege, najzadovoljniji s obavljanjem korisnog rada, a najmanje zadovoljni s izgledima za napredovanje u karijeri, usporedba s drugim zemljama članicama Europske unije pokazuje da su relativno nezadovoljni s uvjetima rada, plaćom i adekvatnošću motivacije za najbolje moguće obavljanje posla, a relativno su zadovoljni s obavljanjem korisnog rada i sa svojim kolegama. Analiza ujedno ukazuje i na to da je razina zadovoljstva starijih radnika poslom najviše uvjetovana njihovim zadovoljstvom s adekvatnom motivacijom za najbolje moguće obavljanje posla.
U ovom radu predstavljeni su rezultati istraživanja utjecaja zaposlenosti i stečene stručne spreme roditelja na količinu vremena koju oni provode s djecom u glazbenim i ostalim (neglazbenim) ...aktivnostima u obiteljskom domu. Istraživanje je provedeno u lipnju 2015. godine u četirima splitskim vrtićima, na uzorku od 160 roditelja 80-ero djece predškolskog uzrasta. Rezultati ukazuju na to da ne postoji statistički značajan utjecaj zaposlenosti i stručne spreme na količinu vremena koju roditelji provode s djecom u glazbenim i ostalim (neglazbenim) aktivnostima. Utjecaj zaposlenosti roditelja statistički je značajan pri razini signifikantnosti od 10% (p=0,053 < 10%) i to na način da obitelji u kojima je samo jedan roditelj zaposlen provode više vremena s djecom u glazbenim aktivnostima nego obitelji u kojima su oba roditelja zaposlena.
V prispevku najprej analiziramo vlogo in pomen izobraževanja in usposabljanja starejših delavcev z vidika učinkov na delovnem mestu. Učinki oz. vplivi izobraževanja in usposabljanja (starejših) ...delavcev se kažejo na različnih ravneh pojavnosti, in sicer kot znanje, spretnosti, vrednote, vedenje posameznikov, po drugi strani pa se učinki kažejo tudi na organizacijski ravni. V prispevku analiziramo podatke raziskave PIAAC, pri čemer izhajamo iz teze, da so starejši delavci v primerjavi z mlajšimi diskriminirani pri dostopu do izobraževanja in usposabljanja, povezanega z zaposlitvijo oz. delom. Ugotovitve analize predpostavke potrjujejo.
Rad ispituje povezanost stupnja obrazovanja sa zaposlenošću i nezaposlenošću. Glavni cilj rada je istražiti
učinak razine obrazovanja na nezaposlenost na razini Republike Hrvatske i na razini ...prosjeka Europske unije
(EU-27). U tu svrhu u radu će se dati uvid u razvoj obrazovanja te u kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti
u Hrvatskoj i EU. U radu se provodi korelacijska analiza u desetogodišnjem razdoblju (2012. – 2022.) koja
pokazuje kako je stopa zaposlenosti najniža kod osoba s niskom razinom obrazovanja, a najviša kod osoba
s visokom razinom obrazovanja odnosno, stopa nezaposlenosti najniža je kod osoba s visokom razinom
obrazovanja. Provedena analiza tako ukazuje kako povećanjem broja visokoobrazovanih osoba dolazi
do smanjenja njihovog udjela u nezaposlenosti. S obzirom na dobivene rezultate preporuča se dodatno
ulaganje u visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Dugi niz godina globalni trendovi inozemnih izravnih ulaganja ukazuju na veliku konkurenciju između zemalja koje žele
privući takva ulaganja. U ekonomskoj teoriji inozemna izravna ulaganja imaju ...utjecaj na gospodarski rast, izvoz,
investicije i zaposlenost. Zemlje, pokušavajući privući što veća ulaganja, pokušavaju stvoriti uvjete za poslovanje koje će
biti privlačno i poticajno za inozmne ulagače. Međutim, nisu sve zemlje podjedanko uspješne. Neke zemlje nisu dovoljno
brzo reagirale i napravile potrebne reforme kako bi privukle potencijalne investitore. U ovom radu pomoću linearne
regresije, Cenzus X13 metodom, logaritmiranjem te vektorskom autokorelacijom dokazalo se da FDI nema utjecaja na
BDP i zaposlenost u Republici Hrvatskoj nakon gospodarske krize odnosno od 2010. godine do 2020. Cilj ovog rada bilo
je istražiti povezanost između varijabli FDI, BDP i zaposlenosti na primjeru Republike Hrvatske u razdoblju od 2010. do
2020. godine.
Prilog je posvećen opisu aktivnosti na ublažavanju gospodarske krize, s posebnim naglaskom na tržište rada. Analiziraju se najvažnija kretanja te odrednice zaposlenosti i nezaposlenosti u posljednjih ...pet godina u cilju spoznavanja njihovog učinka i mogućeg poboljšanja stanja. U radu se spominje kako je Vlada Republike Hrvatske usvojila Odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak, ali se ne ulazi u njihovu konačnu ocjenu jer bi to trebao biti predmet nekog novog istraživanja. Prilog se sastoji iz četiri dijela. U prvom se obrazlažu gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj koja je u razdoblju od 2005. do 2007. godine karakterizirao značajan rast, dok su se u 2008. godini gospodarske aktivnosti počele usporavati. Drugo poglavlje posvećeno je značajnom utjecaju krize na tržište rada te je uslijedilo smanjivanje broja zaposlenih i povećanje broja nezaposlenih. Republika Hrvatska ionako ima razmjerno niske stope aktivnosti i zaposlenosti, pogotovo za žene, mlade i starije osobe. Politika i mjere za rješavanje problema predmet su trećeg poglavlja gdje se pozornost posvećuje aktivnostima u ekonomskoj i socijalnoj politici te mjerama tržišta rada. Završno, četvrto poglavlje obrađuje pitanja daljnjeg gospodarskog razvoja Hrvatske s posebnom pozornošću prema prioritetima politike zapošljavanja.
Prema procjenama, trenutno u Irskoj živi između 24.000 i 25.000 Hrvata koji su iselili nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Najintenzivnije iseljavanje iz Hrvatske u Irsku ...registrirano je 2017. godine kada je izdano približno 4.900 PPS-brojeva hrvatskim državljanima. Kretanje broja izdanih PPS-alokacija hrvatskim državljanima od 2013. do 2021. godine prema publikacijama irske statističke službe (Central Statistics Office), upozorila je na 1,8 puta veće razmjere iseljavanja iz Hrvatske u Irsku nego DZS i smatra se najrelevantnijim pokazateljem neto imigracije iz Hrvatske u Irsku. Dobni profil iseljenika u Irsku ne razlikuje se znatno od klasičnoga recentnoga iseljenika iz Hrvatske, uglavnom je riječ o iseljenim osobama koje su trenutno u mlađoj i zreloj radnoj dobi, tj. između 30 i 35, te 40 i 50 godina starosti, koje u Irskoj žive između 6 i 10 godina. S obzirom na to da se standardna kvalitativna
istraživanja iseljavanja iz Hrvatske temelje na definiranju motiva odlaska i procjene mogućega povratka, metodom online anketiranja provedeno je istraživanje na prigodnom uzorku od 145 iseljenih osoba koje
trenutno žive i rade u Irskoj, a s ciljem definiranja njihovoga prosječnoga radno-ekonomskoga profila. Glavni rezultati upozorili su na specifična obilježja radnoga mjesta i uvjeta rada od kojih će se u nastavku izdvojiti oni najvažniji. Prosječno vrijeme potrebno za pronalazak posla u Irskoj
je 21,7 dan, a najviše ispitanika (2/3) trenutno je zaposleno u uslužnim djelatnostima, zdravstvu, administraciji te ICT-sektoru. Većina ispitani-ka (82 %) imala je posao u Hrvatskoj što potvrđuje da iseljavanje nije isključivo ekonomski uvjetovano i da posjedovanje radnoga mjesta nije preduvjet ostanka u Hrvatskoj. Prilikom označavanja najvažnijih stavki prilikom izbora posla, ispitanici su visinu plaće i mogućnosti napredovanja rangirali kao dva najvažnija čimbenika, dok im je najmanje važna odrednica posao „u struci“. Usporedbom visine plaće uočeno je da su prosječni mjesečni prihodi u Irskoj dva do tri puta veći, nego u Hrvatskoj, kao i očekivani osnovni životni izdatci (stanovanje i komunalne
usluge), zbog čega 2/3 ispitanika mora, za njihovo podmirivanje, izdvojiti između 20 i 40 % mjesečne zarade. Iako su razlike relativno male, ispitanici su pokazali veće zadovoljstvo kvalitetom života i životnim standardom nego trenutnim radnim mjestom u Irskoj što se može objasniti odnosom visine mjesečnih prihoda i osnovnih životnih troškova, ali i ne-ekonomskim čimbenicima kao što su uređenost društva, način upravljanja, funkcioniranje institucija, administrativno rasterećenje i sl. Na kraju, istraživanje je potvrdilo neizvjesnost povratka za 36 % ispitanika, manji udio ispitanika perspektivu povratka svodi na ispunjenje određenih kriterija kao što su stjecanje uvjeta za mirovinu u Irskoj (23
%) ili uštedu značajnijega novčanoga iznosa (13 %), dok 28 % uopće nema namjeru povratka u Hrvatsku.
U članku se uspoređuje veličina javnoga sektora u Hrvatskoj u odnosu na zemlje Europske unije upotrebom više pokazatelja zaposlenosti u javnom sektoru (tj. njegovim pojedinim segmentima) te rashoda ...opće države. O podacima se diskutira s aspekta eventualno prevelikoga javnog sektora te u kratkoročnom kontekstu utjecaja recentne krize na zaposlenost i opću gospodarsku situaciju. Komparativna analiza pokazuje da, prema većini pokazatelja o zaposlenosti, Hrvatska nema prevelik javni sektor, osim kada je riječ o udjelu zaposlenih u javnim poduzećima u ukupnoj zaposlenosti. Udio rashoda opće države za naknade zaposlenika u Hrvatskoj niži je od prosjeka zemalja EU-a, ali je u prve tri godine promatranog razdoblja bio viši od istovjetnog udjela u zemljama Srednje i Istočne Europe. Udio ukupne potrošnje opće države u BDP-u za Hrvatsku niži je od istovjetnih udjela u zemljama EU-a i zemljama Srednje i Istočne Europe. Zbog utjecaja krize, u Hrvatskoj su donesene i/ili planirane neke restriktivne mjere u pogledu plaća i zapošljavanja u javnom sektoru. Uz nužnost zaustavljanja potencijalno neodrživih fiskalnih trendova, problemu zaposlenosti u javnom sektoru treba pristupiti stavljajući naglasak na povećanje učinkovitosti.
Članak se bavi razvojem socijalnih politika u Češkoj tijekom 20. i na početku 21. stoljeća, s posebnim osvrtom na njihovu legitimizaciju. U dijelu literature se razmjerno snažne težnje prema ...egalitarizmu u suvremenom češkom društvu nakon 1989. godine objašnjavaju kao prežitak komunističkih stereotipa (tj. kao neka vrsta češke inačice ostalgije). Drugi autori to pokušavaju objasniti kroz prizmu povijesti, smatrajući da je riječ o prežitku protestantske tradicije u kolektivnom mentalnom zemljovidu. U radu se iznose argumenti protiv obaju navedenih objašnjenja. Težnje prema egalitarizmu u suvremenom češkom društvu nisu tek puka posljedica života u socijalističkoj diktaturi između 1945. i 1989. Nadalje, vrlo je teško pokazati uzročno-posljedičnu vezu između ranog modernog protestantizma i suvremenog mentalnog zemljovida društva. Stoga se u radu nudi novo objašnjenje dugotrajne veze koja se javila tijekom izgradnje moderne češke nacije između kolektivnog mentalnog zemljovida i strukture društva. Pokazuje se da je ta veza preduvjetom nastanka društvenog konsenzusa koji je temelj legitimizacije svake socijalne politike. Članak se temelji na historiografskim podacima i suvremenim empirijskim sociološkim istraživanjima.
U radu utvrđujemo učinak odabranih sociodemografskih
prediktora – dob, obrazovanje, broj djece, bračni status žena
i imanje predškolskoga djeteta – na zaposlenost žena u
Hrvatskoj. U prvom dijelu ...rada donosimo opsežan pregled
literature, koja se temelji na istraživanjima o uzrocima i
posljedicama participacije žena na tržištu rada. Empirijska
analiza provedena je upotrebom podataka iz Ankete o
radnoj snazi (ARS) za II. i IV. kvartal 2007. godine. Ukupan
uzorak obuhvatio je 2462 žene od 20 do 39 godina, s time
da su iz uzorka prema položaju u aktivnosti izbačene
učenice i studentice te slabo zastupljeni oblici bračnoga
statusa žena (udovice, rastavljene itd.). U drugom dijelu
rada deskriptivnom analizom stavili smo u odnos odabrane
prediktorske varijable i tri modaliteta kriterijske varijable.
Multinomnom logističkom regresijom, ekstenzijom logističke
regresije, procijenili smo dva modela – nezaposlenih,
odnosno neaktivnih – žena u odnosu na zaposlene, tj.
referentnu kategoriju i utvrdili značajne prediktore
zaposlenosti žena. Obrazovanje, broj djece, dob žene,
bračni status i imanje predškolskoga djeteta mogu se
smatrati značajnim čimbenicima zaposlenosti žena u
Hrvatskoj.
PDF
