Temeljni cilj ovoga rada jest istražiti kretanje zaposlenosti u željezničkome prometnom sustavu Republike Hrvatske. U radu se istražuje međuovisnost broja zaposlenih u željezničkome prometu s jedne ...strane i ukupnog broja zaposlenih u hrvatskome gospodarstvu, broja zaposlenih u prometnom sustavu, kretanja BDP-a, duljine željezničke pružne mreže i dinamičkih pokazatelja prijevoznog rada s druge strane. Za istraživanje zakonitosti i pravilnosti koje vladaju u odnosima među navedenim stohastičkim fenomenima korištene su metoda deskriptivne statistike i metoda korelacijske analize. Dobivene spoznaje pridonose znanstveno utemeljenome sagledavanju izravnog doprinosa željezničke prometne industrije u ukupnome zapošljavanju unutar prometnog sektora. Glavni nalaz ovoga rada upućuje na činjenicu da će željeznički promet ostati znatan izvor zapošljavanja, premda će se i u bližoj budućnosti nastaviti trend smanjivanja broja zaposlenih u ovome prometnom podsustavu.
Svrha ekonomske aktivnosti jest povećanje blagostanja pojedinaca, a zaposlenost je ključna za to blagostanje. Čini se da su obje tvrdnje očite. Ipak, ekonomske politike često su protiv interesa ...radnika. Stiglitz tvrdi da objašnjenje tome leži u komodifikaciji rada u neoklasičnoj ekonomiji, što pogoršavaju stalni tržišni propusti, preslaba politička zastupljenost radnika i rašireno zagovaranje politika “sklonih tržištu”, koje pretpostavljaju da se pitanja učinkovitosti mogu rješavati izolirano od pitanja pravičnosti i distribucije. Vlade – a u širem smislu i međunarodna zajednica – imaju ključnu ulogu u afirmiranju stajališta da razvitak znači više od samoga gomilanja kapitala.
Procesi na tržištima rada tranzicijskih zemalja u žiži su interesa stručne i političke javnosti, jer te zemlje još uvijek prolaze kroz vro teško razdoblje prilagodbe na tržišno gopodarstvo. Taj je ...proces doista mukotrpan za sve zemlje, ali ipak svaka od njih ima i svoje specifičnosti. Upravo je o tome riječ u ovome radu. Tranzicijski procesi donijeli su temeljne promjene u strukturi zaposlenosti. Broj radnih mjesta drastično se smanjio gotovo u svim zemljama, a najteži gubici zabilježeni su u industriji. Nadalje, uvjeti zapošljavanja znatno su otežani. Gospodarski pritisci, kao i nesigurno tržište, prisililo je mnoga poduzeća da se okrenu fleksibilnijim oblicima zapošljavanja: 1. novozaposlenim osobama nude se ugovori na određeno vrijeme u kraćem trajanju; 2. raste udio rada u skraćenom radnom vremenu koji nije vlastiti izbor radnika nego nužnost za one koji ne mogu naći posao u punom radnom vremenu; 3. izmijenjeno je prijašnje vrlo rigidno nacionalno radno zakonodavstvo koje je sprječavalo otkaze. S uvođenjem gospodarskih reformi u svim tranzicijskim zemljama otvorena nezaposlenost ubrzano se povećavala. Međutim, ubrzo se pokazala jasna razlika između dvije skupine tranzicijskih gospodarstava. U Srednjoj i Istočnoj Europi stopa nezaposlenosti je u prve tri godine gospodarske preobrazbe dostigla dvoznamenkast broj (izuzetak je bila jedino Češka). Prvenstveno zbog restrikcija u sustavu materijalno-pravne zaštite nezaposlenih osoba, a manje zbog povećanja potražnje za radom, stopa nezaposlenosti se kasnije u Srednjoj Europi smanjila i uglavnom stabilizirala na razini nešto višoj od 10 posto.
U radu se analizira prostorna koncentracija gospodarskih djelatnosti/sektora u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2009. – 2016. U tu su svrhu primijenjena apsolutna i relativna mjerila prostorne ...koncentracije – Hirfindahl-Hirschmanov indeks i varijante Ginijeva koeficijenta koncentracije (Ginijev koeficijent, prostorni Ginijev koeficijent i lokacijski Ginijev koeficijent). Kao osnova za njihov izračun poslužili su podaci o broju zaposlenih po županijama. Rezultati su pokazali da su prostorno najviše koncentrirane djelatnosti tercijarnoga sektora, osobito djelatnost informacija i komunikacija. Pojedine su djelatnosti visoko koncentrirane isključivo u Gradu Zagrebu, dok su neke, osim u glavnom gradu, visoko koncentrirane i u pojedinim primorskim županijama. Najravnomjerniji prostorni raspored ima djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Kod većine djelatnosti nije zabilježena značajnija promjena stupnja prostorne koncentracije između 2009. i 2016. godine.
U procesu kapitalističkog restrukturiranja, transformacija rada i zaposlenosti zauzima ključan položaj. Novi organizacijski modeli i doktrine, osnaženi upotrebom informacijsko-komunikacijskih ...tehnologija i deregulatornih političkih odluka, pridonijeli su promjeni oblika i strukture zaposlenosti širom svijeta. Članak proučava strukturu zaposlenosti na makrorazini. Na temelju koncepata postindustrijskog društva razmatraju se teze: (a) da se ekonomska aktivnost pomiče sa proizvodnje robe na pružanje usluga, i (b) da u novoj ekonomiji zanimanja s visokim udjelom znanja i informacija zauzimaju ključan položaj. Kroz pregled strukture zaposlenosti u zemljama prvoga svijeta, tranzicijskim zemljama i Hrvatskoj, razmatraju se strukturalne promjene u njihovu historijskom kontekstu. Glavni je izvor podataka anketa o radnoj snazi, te službena statistika rada za Hrvatsku (period 1970.–1996.). Ekonomske aktivnosti agregirane su u skladu sa Castellsovom adaptacijom Singelmannove klasifikacije sektora djelatnosti. Podaci za zemlje prvoga svijeta, usprkos međudržavnim razlikama, podržavaju izvorne teze. Analiza recentnih promjena u strukturi zaposlenosti u tranzicijskim zemljama prikazuje različite startne pozicije i različite obrasce transformacije. Zajednička im je karakteristika rast udjela proizvođačkih i društvenih usluga, dok su u strukturi zanimanja promjene manje. Hrvatski je slučaj analiziran nešto detaljnije, te su ustanovljene dvije etape razvoja strukture zaposlenosti. U godinama 1970.–1990. zaposlenost je rasla u obimu, ali je struktura djelatnosti bila gotovo zamrznuta zbog specifičnih političkih i institucionalnih uvjeta. Tijekom druge, tzv. ratno-tranzicijske etape (1990.–2001.), broj zaposlenih se drastično smanjio, ali sa različitim učincima u različitim sektorima. Ukupan učinak na strukturu zaposlenosti bio je sličan onome u procesu kapitalističkog restrukturiranja u razvijenim zemljama – rast udjela zaposlenih u proizvođačkim i društvenim uslugama, te pad u transformativnom sektoru. U kasnim devedesetima struktura zaposlenosti se stabilizira, dok je tržište rada postalo dinamičnije.
Pravo na rad ograničeno je mogućnošću ostvarivanja tog prava u uvjetima visoke nezaposlenosti. U radu se prikazuju godišnje promjene zaposlenosti, nezaposlenosti i radne snage od 1963. do 2003. ...godine, a koje govore o drastičnom padu nezaposlenosti nakon 1990. godine. Stope zaposlenosti i nezaposlenosti variraju, ovisno o tome koji se izvor koristi, administrativni ili onaj ankete radne snage. Ima, međutim, indicija da podaci iz ovih dvaju izvora konvergiraju paralelno s padom registrirane nezaposlenosti koji je primjetan nakon ožujka 2002. godine. U radu se daje pregled osnovnih prava u sustavu osiguranja za slučaj nezaposlenosti te se prikazuje struktura korisnika novčane naknade. Na kraju se konstatira da je pokrivenost nezaposlenih novčanom naknadom vrlo ograničena, a da je iznos naknade nedovoljan da pokrije osnovne životne potrebe pojedinca.
Istraživanje odnosa psihološkog kapitala i inovativnosti nije uopće ili je nedostatno zastupljena tema među hrvatskim i drugim europskim stručnjacima za inovativnost i konkurentnost, jer je opći ...fokus na istraživanjima, razvoju i primjenu u praksi drugih oblika kapitala ili resursa (ekonomskom, socijalnom i ljudskom kapitalu). Dosadašnja konceptualna i empirijska istraživanja, pretežno američka i azijska, pokazuju da je nematerijalni psihološki kapital (samoučinkovitost, nada, optimizam i psihološka otpornost), kao suptilniji i relativno novi oblik kapitala (resursa) u odnosu prema tradicionalnijim oblicima kapitala (ekonomski, ljudski i socijalni kapital), jedan od značajnih unutarnjih resursnih čimbenika inovativnosti poslovnih organizacija, industrija i gospodarstava. Kako bi se popunila ta praznina i pridonijelo razumijevanju uloge i značaja psihološkog kapitala kao nove paradigme za povećanje inovativnosti poslovnih organizacija, industrija i gospodarstava, u radu se prikazuje koncept i dosadašnji ishodi istraživanja psihološkog kapitala, kreativnosti i inovativnosti, njihov međuodnos i odnos prema konkurentnosti i krajnjim ishodima konkurentnosti. Prijedlozi mjera za vlasnike, lidere, menadžere i tvorce ekonomskih politika dani su u zaključcima ovog rada.
FISKALNA POLITIKA I HRVATSKI TURIZAM Kumalić, Jusuf
Naše more znanstveni časopis za more i pomorstvo,
11/2001, Letnik:
48, Številka:
5-6
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
stagnantno depresivnom stanju. Na to upućuju skoro svi relevantni gospodarski pokazatelji. Obujam hrvatskog društvenog proizvoda već desetak godina stagnira na razini od 20 mlrd $. Zaposlenost gotovo
...stalno opada s tendencijom da dostigne zabrinjavajućih 400.000 nezaposlenih. Vrtoglavo raste i hrvatski javni dug i sada iznosi gotovo 15 mlrd američkih dolara. Stagnantno depresivne tendencije se posebno negativno očituju u hrvatskom turizmu, koji je temeljna gospodarska grana južne Hrvatske. Preko 100.000 radnika je zaposlena u hrvatskom turizmu, a preko 400.000 građana živi izravno ili neizravno od njega. Zbog toga smatramo da bi hrvatska vlada pri vođenju ekonomske politike trebala turizmu posvetiti posebnu pozornost. Fiskalna politika bi pri tom mogla imati osobitu ulogu. Zato ćemo u okviru ovog rada fiskalnoj politici i njenom instrumentariju u
funkciji podupiranja hrvatskog turizma namijeniti posebnu ulogu.
U ovome radu govori se o položaju žena na tržištima rada Hrvatske i zemalja Europske unije. Posebna je pozornost posvećena položaju žena u zaposlenosti i nezaposlenosti te položaju žena na ...regionalnim tržištima rada naše zemlje. Iako su u dugoročnijem razdoblju postignute mnoge pozitivne promjene u položaju žena na tržištu rada uopće, mnogi pokazatelji govore da je on još uvijek dosta lošiji od istovjetnog položaja muškaraca: stopa ekonomske aktivnosti i zaposlenosti žena je znatno niža, stopa nezaposlenosti je viša, žene u prosjeku duže čekaju na posao, koncentracija zaposlenih žena u pojedinim, tipično ženskim djelatnostima, još je uvijek vrlo velika itd. Takva situacija nalaže potrebu da se razmotre mogućnosti za proširivanjem i otvaranjem prostora za fleksibilnošću njihova zapošljavanja, jer žene još uvijek moraju usklađivati svoje obaveze u obitelji i na radnome mjestu. Nestandardni oblici zaposlenosti sve su češća realnost, no svi oni nisu jednako poželjni. Prednost nestandardnog zapošljavanja je u tome što ono ženama pruža mogućnost zapošljavanja izvan tradicionalnih standardnih modela. Međutim, s druge strane, sigurnost zaposlenja i dohotka je ovdje manja, što sa sobom nosi rizik od marginalizacije na tržištu rada, o čemu svakako treba voditi računa.
Minimalna je plaća ponovno postala središnjim predmetom političkih rasprava, kako pokazuju prihvaćanje statutarne minimalne plaće u Austriji, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu te mnogobrojni oprečni ...argumenti u Njemačkoj i Švedskoj
PDF
