Sukladno stavu da se razvoj socijalne politike postkomunističkih zemalja ne može razumjeti bez poznavanja širega društvenog konteksta u radu se najprije ukratko opisuje njihova burna politička ...povijest u drugoj polovici 19. i u 20. stoljeću, osnovne osobine komunističkoga društvenog razvoja te osnovne osobine socijalne politike komunističkog razdoblja. Razdoblje tranzicije ili postkomunizma sagledava se iz perspektive ekonomskih i političkih promjena te njihovih socijalnih posljedica. Ekonomski, politički pa onda i socijalni razvoj uvelike se razlikuje među pojedinim tranzicijskim zemljama te analiza naglašuje neke zajedničke karakteristike, ali još više brojne razlike između pojedinih zemalja. Prema socijalnim posljedicama (siromaštvo, društvene nejednakosti, niz zdravstvenih indikatora) velika je razlika uočljiva između zemalja srednje Europe te onih bivšega Sovjetskog Saveza, a ona dijelom dolazi do izražaja i u procesu pridruživanja EU.
U radu se posebno analiziraju kretanja u području rada, zaposlenosti i nezaposlenosti te mirovinske reforme. Osim analize nezaposlenosti te osiguranja od nezaposlenosti, razmatraju se promjene u strukturi zaposlenosti (pad industrijskog sektora, liberalizacija tržišta rada i sl.). Mirovinske se reforme razmatraju kao paradigma svih socijalnih reformi, zbog njihove radikalnosti i sveobuhvatnosti te velikog utjecaja globalnih agencija u procesu reforme. U zaključku se uspoređuju socijalne reforme zapadnih i istočnih zemalja s kraja 20. stoljeća te se govori o teškoćama klasificiranja tranzicijskih zemalja prema poznatim modelima socijalnih režima.
U ovom radu provedeno je prognoziranje razine zaposlenosti osoba po dobnim skupinama u sektoru turističkog smještaja za zemlje Europske unije (EU 27 i Hrvatsku) i to koristeći odabrane modele ...izglađivanja. Zapošljavanje u sektoru turističkog smještaja ima veliku važnost za kvalitetu života stanovništva, jer osim povećanja kupovne moći koju zapošljavanje osigurava, omogućuje i očuvanje demografske strukture na prostorima u kojima je glavna djelatnost upravo turizam. U empirijskoj analizi korišteni su kvartalni podaci o broju zaposlenih u sektoru turističkog smještaja za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji su analizirani pomoću tri modela izglađivanja prikladna za prognoziranje pojava sa trend, slučajnom i sezonskom komponentom. U provedenoj analizi, kao najprikladniji modeli izabrani su Holt-Wintersov aditivni i multiplikativni model eksponencijalnog izglađivanja, jer su u većini obrada rezultirali najmanjim prognostičkim pogreškama.
Postojeće strategije, ciljevi i mjere za povećanje konkurentnosti, rasta i zaposlenosti u malom gospodarstvu u Hrvatskoj i Europskoj uniji dijelom se temelje na makroekonomskoj paradigmi da je ...nematerijalni ljudski kapital (znanje, vještine i iskustvo) najznačajniji čimbenik konkurentnosti poslovnih organizacija. Industrija i gospodarstava koji u međudjelovanju s drugim unutarnjim čimbenicima konkurentnosti (drugim oblicima kapitala i organizacijskim sposobnostima) i vanjskim čimbenicima konkurentnosti (npr. zakonodavni i institucionalni okvir, pristup financiranju i sl.) dovode do gospodarskog rasta, zaposlenosti i kakvoće života građana kao krajnjih ishoda konkurentnosti. Međutim, novija istraživanja i spoznaje pokazuju da je nematerijalni psihološki kapital (samoučinkovitost, nada, optimizam i psihološka otpornost), kao najnoviji oblik kapitala ili resursa, značajniji unutarnji resursni čimbenik konkurentnosti poslovnih organizacija u odnosu prema tradicionalnim oblicima kapitala (ekonomski, ljudski i socijalni kapital). Kako bi se pridonijelo razumijevanju značaja i uloge psihološkog kapitala kao nove paradigme za povećanje konkurentnosti poslovnih organizacija, industrija i gospodarstava, time i za povećanje njezinih krajnjih ishoda, posebice u malom gospodarstvu u Hrvatskoj i Europskoj uniji, u radu se prikazuje koncept i dosadašnji ishodi istraživanja psihološkog kapitala, njegov odnos prema poznatijim oblicima kapitala (ekonomskom, ljudskom i socijalnom kapitalu), konkurentnosti, konkurentskoj prednosti i ishodima konkurentnosti. Prijedlozi mjera za europske i hrvatske tvorce ekonomskih politika za malo gospodarstvo zaključuju ovaj rad.
Autorice u radu ističu značaj turističke industrije u kreiranju zapošljavanja žena. Rad u turizmu je posebno atraktivan ženama te pomaže mnogima (mladima, neoženjenima, majkama, razvedenima ili ...starijima) u stvaranju doličnog zaposlenja. Rezultati istraživanja o zapošljavanju žena u turističkoj industriji na području EU-27 pokazuju kako je njihov udio u sektoru turističkog smještaja u 2007. godini činio 60%. Istraživanje studije slučajeva na području zapošljavanja žena u hotelskoj industriji u odabranoj skupini zemalja pokazuje kako su razlike u postupcima zapošljavanja i stavovima u pogledu ženskog rada u hotelskoj industriji pod snažnim utjecajem zakonske regulative i kulturnih razlika svake pojedine zemlje. Zapošljavanje u turizmu omogućuje ženama da balansiraju između posla i obiteljskih obveza. Autorice zaključuju kako žene u turističkoj industriji imaju samo ograničen pristup srednjim i visokim managerskim pozicijama u Italiji, UK (specijalni slučaj – Greenwich), i Zadarskoj županiji što nije slučaj u Bugarskoj.
Ovaj je rad pregled kretanja malog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2003. do 2009. godine. Prikazani su pojedini pravni oblici malih poduzeća s naglaskom na obrte te kretanje ...zaposlenosti. Utvrđeni su uvjeti djelovanja malog poduzetništva, doprinos Europske unije razvoju malog poduzetništva kao i djelatnosti u kojima djeluje najveći broj malih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Analizirana je uloga malog poduzetništva u zapošljavanju, te je kretanje broja malih poduzeća u Republici Hrvatskoj uspoređeno s kretanjem broja malih poduzeća u Republici Sloveniji. Istraživanjem se došlo do spoznaje da mala poduzeća u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji imaju sličnu tendenciju kretanja. Na kraju je dan osvrt na pomorstvo kao stratešku djelatnost koja pruža respektabilne mogućnosti za daljni razvoj malog poduzetništva.
U ovom radu proučavaju se obilježja zapošljivosti mladih diplomanata uzimajući u obzir njihove različite individualne sposobnosti i dodanu vrijednost obrazovnih institucija u kontekstu teorije ...ljudskog kapitala. Studija koristi jedinstvene mikro podatke o poslodavcima i zaposlenicima za cjelovitu kohortu slovenskih diplomanata u 2007. godini. Cilj ovog rada je istražiti kvalitetu obrazovnih usluga koristeći latentnu varijablu koja se ne koristi često u literaturi: zapošljivost diplomiranih studenata. Kako bi se izbjegao problem različite dinamike zapošljavanja u pojedinim područjima studiranja, rad je usmjeren isključivo na diplomante iz područja poslovanja i administracije. Rezultati pokazuju da se, u prosjeku, vjerojatnost zapošljavanja nakon stjecanja diplome znatno razlikuje među fakultetima poslovnog smjera. Uz neke institucije veže se veća vjerojatnost zapošljavanja, čime se otkrivaju znatne razlike u kvaliteti. Ove institucije pružaju usluge obrazovanja po nižoj cijeni po zaposlenom diplomantu u odnosu na druge visokoškolske ustanove. Novi privatni fakulteti imaju znatno nižu razinu zapošljivosti svojih redovitih i izvanrednih diplomanata, što vjerojatno ukazuje na niže sposobnosti studenata koji ih upisuju i/ili nižu kvalitetu studijskih programa u koje su uključeni.
Ovaj rad analizira stilizirane empirijske činjenice o hrvatskog gospodarstvu u kontekstu jednostavnog statičkog Salter Swan modela bez mikroekonomskih osnova. Osnovna ideja rada je ukazati na ...činjenicu kako ekonomske politike predtranzicijskg razdoblja i posttranzicijskog razdoblja mogu biti jedine dvije alternative u ekonomskoj politici samo uz vrlo snažne pretpostavke koje ekonomski gledajući ne moraju stajati, ali su nažalost stekle političku popularnost zbog dugoročnosti uporabe. Prividni trade-off između ekonomske politike hiperinflacije s trgovinskom ravnotežom i ekonomske politike stabilnih cijena sa galopirajućim vanjskim dugom nije jedini izbor koji u ekonomskoj politici stoji pred nositeljima odluka. U radu se ukazuje na čitav niz srednjoročnih politika koje kroz novu dimenziju nude kod nas još neisprobane instrumente kojima je moguće postići ciljeve koji su unutar navedene dvije ekonomske politike naoko nepomirljivi.
Ovaj rad analizira stilizirane empirijske činjenice o hrvatskog gospodarstvu u kontekstu jednostavnog
statičkog Salter Swan modela bez mikroekonomskih osnova. Osnovna ideja rada je ukazati na ...činjenicu
kako ekonomske politike predtranzicijskg razdoblja i posttranzicijskog razdoblja mogu biti jedine dvije
alternative u ekonomskoj politici samo uz vrlo snažne pretpostavke koje ekonomski gledajući ne moraju
stajati, ali su nažalost stekle političku popularnost zbog dugoročnosti uporabe. Prividni trade-off između
ekonomske politike hiperinflacije s trgovinskom ravnotežom i ekonomske politike stabilnih cijena sa
galopirajućim vanjskim dugom nije jedini izbor koji u ekonomskoj politici stoji pred nositeljima odluka. U
radu se ukazuje na čitav niz srednjoročnih politika koje kroz novu dimenziju nude kod nas još neisprobane
instrumente kojima je moguće postići ciljeve koji su unutar navedene dvije ekonomske politike naoko
nepomirljivi.
Zbog velikih iznosa inozemnih investicija po stanovniku koje je Hrvatska privukla, svrha je ovoga rada utvrditi utječu li i na koji način FDI na odabrane (problematične) makroekonomske pokazatelje ...hrvatskog gospodarstva. U radu se istražuje utjecaj primljenih izravnih inozemnih ulaganja na gospodarski rast, na izvoz i na zaposlenost. Ekonometrijskom analizom (analiza vremenskih nizova, kointegracijske analize i VEC model, dekompozicija varijanci prognostičkih pogrešaka, impulsne reakcije varijabli) izrađena su dva usporedna VAR modela koja su u kointegracijskom prostoru identificirala veoma stabilnu i značajnu dugoročnu Cobb-Douglasovu funkciju proizvodnje. Utvrđeno je da priljev FDI ne utječe na rast BDP i na izvoz, ali na zaposlenost utječe s negativnim predznakom. Zaključuje se da su zbog maloga udjela greenfi eld ulaganja izostali očekivani pozitivni rezultati.
Zelena ekonomija Gašić, Marina
Učenje za poduzetništvo,
06/2013, Letnik:
3, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Budućnost razvitka i napretka se ogleda u zelenoj ekonomiji, jer ista osigurava pravedniju raspodjelu resursa i sredstava, smanjuje siromaštvo i nejednakosti u društvu. Također, zelena ekonomija, ...svakako je bolje pripremljena na učinke klimatskih promjena, te bolje gospodari prirodnim resursima. K tome ide u prilog informacija kako u svijetu ima oko 2,5 milijuna zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora. Nadalje, veoma je bitan energetski potencijal biomase koji je uvijek prisutan, bez obzira na vremenske prilike, odnosno neprilike. Primjerice, jedan hektar kukuruzne silaže može osigurati proizvodnju bioplina od oko 10 000 m³, odnosno 22 000 kWh struje i oko 25 000 kWh toplinske energije. Drugi, također značajan primjer je stajnjaka, gdje je od četiri mliječne krave moguće godišnje proizvesti oko 2 200 m³ bioplina, odnosno 5 200 kWh struje i oko 5 800 kWh toplinske energije. Ovakvom proizvodnjom, iz čega proizlazi cilj ovoga rada, nastaje neutralna energija te značajna količina bio gnojiva kojim se smanjuje intenzitet upotrebe mineralnih gnojiva.
PDF
