U studiji se analizira problem relativnih cijena i tečajne politike kao
determinanti izvora rasta. Izvori rasta se analiziraju u predtranzicijskom razdoblju komparativno sa tranzicijskim razdobljem, ...i to za razvijene zemlje i Hrvatsku. Dezindustrijalizacija se povezuje s politikom intervalutarnog tečaja i stabilizacije. Primjenjena je komparativna metoda uređenih statističkih podataka i grafička analiza. Autor zaključuje da je Hrvatska u
dvanaestogodišnjem razdoblju vodila strategiju razvoja liberalnog tipa, a ne strategiju oporavka i vraćanja stanja što veće uposlenosti nacionalnih resursa, što bi bolje odgovaralo u prvoj fazi tranzicijske strategije.
Tržišne promjene u Slovačkoj su pod utjecajem tržišnih promjena proizvoda. Promjene u ekonomskim strukturama devedesetih godina dovele su do opće nezaposlenosti. Turistički potencijal u Slovačkoj i ...vladina potpora malim i srednjim poduzećima jamči rast zaposlenosti u turizmu. Turistički sektor u Slovačkoj nudi oko 90 000 poslova. Potražnja za fizičkim radom i nekvalificiranim poslovima je tipična za mala poduzeća u turizmu. Rast potražnje za zanimanjima sa višom spremom i poslovima koje zahtjevaju sveučilišne diplome povezana je sa većim poduzećima. Ponuda kvalificiranih zanimanja na turističkom tržištu nadmašuje potražnju. Zbog toga je glavni cilj tržišne politike da koordinira sistem naobrazbe, razvoj ekonomskih aktivnosti i kreiranja poslova.
Tekst se bavi problemskim pregledom nekih ideja suvremenog francuskog socijalnog teoretičara Andréa Gorza. Nakon osvrta na genezu i izvorišta Gorzove misli i njegova glavna djela, pažnja se ...usredotočuje na tematiku »kraja rada« i »radnog društva« kojom se Gorz intenzivno bavi u djelima Zbogom proletarijatu, Rajski putovi i, osobito, Metamorfoze rada. No glavna se analiza odnosi na posljednje Gorzovo djelo Sadašnja bijeda, mogu}e bogatstvo, u kojem su »kraj rada« i »radnog društva« ekstenzivno osvijetljeni iz različitih aspekata (zaposlenosti, radnog vremena, mondijalizacije itd.) i u kojem se projicira »utopijska« slika »postnajamnog društva«. Tekst pokušava pokazati da je bitna Gorzova intencija preobrazba države blagostanja u društvo blagostanja.
U ovom radu izneseni su rezultati istraživanja (anketiranja) jugoslavenskih migrantica u Zapadnom Berlinu. Osnovni cilj istraživanja bio je da se utvrdi današnja situacija i problemi žena migrantica. ...Posebnu pažnju posvetili smo njihovu položaju na poslu i uvjetima rada u korelaciji sa stručnom spremom i mogućnosti usavršavanja i napredovanja, te smo ustanovili da bez obzira na relativno visok nivo edukacije (u odnosu prema ostalim migranticama) one rade poslove polukvalificiranih, nekvalificiranih i priučenih radnica, bez mogućnosti za usavršavanje, što je posljedica položaja ženske strane radne snage i sektora privrede u kojima se zapošljavaju.
U radu su prikazana opsežna socijalno-geografska istraživanja povezana s razvojem turizma. Pritom se otvaraju neka bitna pitanja međuzavisnosti turizma i ekonomsko-demografskog razvoja Dubrovnika. ...Ona obuhvaćaju više specifičnosti koje su se razvile tijekom vremena. Ova istraživanja od posebnog su značenja za Dubrovmk zbog toga što je turizam postao "određivać" njegova razvoja, a vjerojatno "sutra" i dubrovačko-neretvanske regije.
Osnovna je tema ovoga rada socijalni i ekonomski status tzv. druge generacije migranata u Belgiji, Luksemburgu i Nizozemskoj, koji uvjetuje obrazovne procese i mogućnosti uspjeha te djece u njima.
U ...obrazovanju djece migranata u Nizozemskoj nisu postignuti zadovoljavajući rezultati, niti se očekuje brzi napredak, jer su »mediteranski migranti«, među koje se ubrajaju i Jugoslaveni, predodređeni za niža stručna zanimanja.
U Belgiji pak statistički se prate samo talijanska, turska i grčka djeca. U osnovnoj školi strana djeca postižu gotovo dvaput lošiji uspjeh od domaće. Lako je zaključiti da će bez odgovarajućih školskih i stručnih kvalifikacija naslijediti (statusno manje vrijedne) poslove svojih roditelja. U većini slučajeva čak imaju zakonsko pravo na radnu dozvolu na temelju obiteljske kvalifikacije.
Zemlje Beneluxa imaju mnoga obilježja multietničkog društva. Zajednički im je i pozitivan stav prema interkulturalističkom obrazovanju. Međutim, nisu se pokazale jednako uspješnima na oba plana na kojima treba da djeluje interkulturalizam: na planu nastave na jeziku zemlje primitka i na planu nastave materinskog jezika. Čini se da »dvostruko obrazovanje« kakvo se provodi u tim zemljama ne može poslužiti djeci migranata kao zaštita od etnocentrizma. Kao protuteža integracijskim (asimilacijskim) mehanizmima služi nastava materinskog jezika i kulture.
U članku se razrađuju elementi prostornog rasporeda sudjelovanja žena u ukupnoj zaposlenosti u industrjii po općinama na području SR Hrvatske. Daje se prostorni raspored na osnovi apsolutnog broja ...zaposlenosti žena, kao i prema lokacijskom kvocijentu toga pokazatelja. Na kraju je izvršena tipizacija općina prema kriteriju razine zaposlenosti žena u industriji.
