Kronično bolesne djece danas je u razvijenim društvima sve više, a zbog modernih terapijskih mogućnosti sve više djece preživljava do odrasle dobi. Duži životni vijek ne znači nužno i bolju kakvoću ...života. S kronično bolesnim djetetom važan je holistički pristup koji uključuje ne samo ostvarivanje najviših mogućih standarda u dijagnostici i liječenju već i posebnu brigu za prevenciju bolesti. Sve je to važno u tzv. integrativnom pristupu u pomoći djetetu s kroničnim poremećajem, s ciljem postizanja što bolje kakvoće života i što potpunije socijalne integracije. Na XIV. simpoziju preventivne pedijatrije, održanom u Skradu 1. lipnja 2013., razmatrani su, s preventivnoga gledišta, ovi kronični poremećaji u dječjoj dobi: poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, migrenozne glavobolje, bolesti štitnjače, leukemije, cistična fibroza, kronična bubrežna bolest, kronične upalne bolesti jetre, kronične upalne bolesti crijeva, juvenilni idiopatski artritis te kronični sekretorni otitis. Naglašeno je da kada se govori o prevenciji, prilikom razmatranja određene bolesti na umu treba imati tri oblika prevencije – primarnu, sekundarnu i tercijarnu, a to znači: kako smanjiti pojavnost bolesti, kako je rano otkriti i ispravno liječiti te naposljetku kako poboljšati kakvoću života djeteta s kroničnom bolesti. Kvartarna prevencija, s ciljem smanjenja polipragmazije, uključuje mjere za ublažavanje ili izbjegavanje rezultata nepotrebnih ili suvišnih intervencija zdravstvenog sustava. Važan je proces i prijenos skrbi o pacijentu iz dječje dobi u odraslu dob. U odrasloj dobi važan je nastavak praćenja i nadzor kroničnog stanja, zbog mogućeg razvoja kasnih posljedica kronične bolesti u djetinjstvu.
Kronične bolesti u djece postaju sve veći prioritet, osobito u razvijenim zemljama, zbog relativno i apsolutno veće učestalosti. Uz to je specifičnost kronično bolesnog djeteta u tome što ...neprimjereni postupci mogu rezultirati poremećajem njegova rasta i razvoja. Prema podatcima iz literature 15–20% djece ima kroničnu bolest koja utječe na njihov fizički, mentalni i emocionalni status. Kada se govori o prevenciji prilikom razmatranja određene bolesti, na umu treba imati tri vida prevencije – primarnu, sekundarnu i tercijarnu, što u osnovi znači kako smanjiti pojavnost bolesti, kako je rano otkriti i ispravno liječiti te naposljetku kako poboljšati kakvoću života djeteta s kroničnom bolesti. Sve se više govori i o kvartarnoj prevenciji radi smanjenja polipragmazije. U radu se navode recentna mišljenja o mogućnostima prevencije kroničnih bolesti u djetinjstvu, koje na početku 21. stoljeća postaju sve aktualnije i novi su izazov u zdravstvenoj zaštiti djece. Tako se s preventivnoga gledišta razmatraju ove kronične bolesti: astma, maligne bolesti, autizam, epilepsija, cerebralna paraliza, tuberkuloza, šećerna bolest tipa 1, prirođene srčane grješke, arterijska hipertenzija, celijakija te poremećaji hranjenja. Navedena su mišljenja iznesena na XIII. simpoziju preventivne pedijatrije, održanom u Skradu 2. lipnja 2012. Daljnjim aktivnostima namjerava se nastaviti promicanje skrbi za djecu oboljelu i od ostalih kroničnih bolesti i stanja
Trust in an individual physician and its contradictions Introduction: This article analyses the essential contradictions in the phenomenon of trust and the dilemmas this creates for empirical ...Research on health and the health care system. The trust a patient places in their physician (and--though more rarely--in the health system itself) is generally regarded as an important factor in the patient's health; hence, a crucial research problem is the question of which factors influence a patient's trust. Methods: In this article, we analyse the attitudes regarding the role of the state in health care - the analysis is based on Slovenian public opinion surveys (1995-2007). In the second part of the analysis we focus on an analysis of the influence of experience with medical institutions and medical personnel, the respondents' subjective evaluation of their own health and a group of sociodemographic factors relating to social inequality (Slovene public opinion, SPO 2001/3). Results: Similar to the results of numerous other empirical studies, our research shows that these factors only partially explain trust in an individual physician. At the same time, we find a relatively large difference between trust in an individual physician and trust in the health service. Conclusion: We explain the results by means of the contradictions and multidimensionality of the phenomenon of trust itself and the quandaries in the conceptualizations of trust. PUBLICATION ABSTRACT
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Hudo je bilo v Krakovskem gozdu in na Krškem polju, kjer je prišlo do močnega spopada tankovskih in oklepnih ...enot z enotami teritorialne obrambe ob kratkem letalskem bombardiranju.
Krakovski gozd: prelet vojaškega letala, Krakovski gozd, ravnina, ranjenec, pomoč Rdečega križa, ekipa prve pomoči, ranjenec v avtu, cesta pri Bregani, oklepna vozila, ljudje na cesti.- Information:- Krakovski gozd: A fierce conflict and an air raid by the Yugoslav Army; medical care for the wounded.- Original language summary:
Krakovski gozd: hud spopad z letalskim napadom zvezne armade; oskrba ranjencev.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U Velikoj Britaniji postoji mnogo dokaza koji pokazuju kako palijativna skrb zadobiva važno priznavanje unutar političke arene krećući se postupno od marginalne aktivnosti rezervirane uglavnom za ...lokalne i neovisne dobrotvorne organizacije prema važnijoj ulozi u strukturi ustanova za zdravstvenu i socijalnu skrb. Ovaj članak nudi širi pregled faktora koji utječu na palijativnu skrb u Velikoj Britaniji u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata pa sve do danas. Identificiraju se i opisuju u nekim detaljima tri razdoblja: 1. Razdoblje centralizirane kontrole: 1945.–1989.; 2. Razdoblje marketizacije: 1989.–1997. i 3. Razdoblje “trećeg puta”: 1997.–2002. Na početku 21. stoljeća palijativna skrb u Velikoj Britaniji zadobila je šire priznanje, poboljšano je financiranje i povećana radna snaga, više nego ikada u prošlosti. Dakako, predstoji još mnogo napora prije nego se svima omogući jednaka dostupnost specijalističke palijativne skrbi na temelju potrebe, a ne dijagnoze.
Austrijska je vlast Dubrovniku i Dalmaciji u drugoj polovici 19. stoljeća donijela neke važne promjene. Usprkos općem siromaštvu, izgrađene su tri nove i moderne bolnice – u Šibeniku (1883.), Zadru ...(1887.) i u Dubrovniku (1888.) Budući da je u Habsburškoj Monarhiji Dalmacija 1861. ustavom dobila status pokrajine, dobila je i svoju Zemaljsku vladu. Sabor je upravljao pokrajinskim bolnicama i nadzirao ih putem Zemaljskog odbora. Bolnice su se pak rukovodile dvorskim propisima iz Beča.
Uz ostale, ove su bolnice imale odjele za novorođenčad i siročad, koja su imala i vlastite dojilje. Kada bi djeca ojačala, dana su na čuvanje u neku obitelj uz financijsku potporu države do svoje desete godine. Nakon toga bolnice nisu imale obvezu brinuti se za siročad.
U Dubrovniku su postojale dvije bolnice: civilna (Domus Christi) i vojna (Collegium ragusinum). Ustanovljeno je i pet zaraznih bolnica (lazareta) na terenu radi sprječavanja epidemija. Od 1821. u Zadru djeluje Škola za babice. Bolnice, gradovi i općine imali su stalne licencirane liječnike i babice.
Dalmatinske su bolnice 1867. imale 391 krevet, 80 liječnika, 10 kirurga i 165 babica. Svaka općina veća od 6000 stanovnika imala je vlastitog liječnika i babicu. Isto tako, svaka je općina imala liječnički odbor kojemu je predsjedavao liječnik. Svi su liječnici imali privatnu praksu.
Ovakav je oblik organizacije zdravstvenih usluga ostao do pada Austrije.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Na hrbtni strani fotografije na napisano ime desetnika Aleksandra Pongratza s Hodoša. Aleksander je bil vojak 1. bataljona 14. ...madž.-kralj. (honvéd) peh. polka, ki je imel poveljstvo v mestu Nitra na Slovaškem. Vsi trije bataljoni tega polka so se v prvi svet. vojni borili v sestavi 74. brigade, 73. divizije (5. korpus prve armade). Poleg imena je s svinčnikom izpisan še datum 12. 8. 1916. V tem obdobju (4. 6. 1916–20. 9. 1916) je na celotni vzhodni fronti potekala znamenita ofenziva generala Brusilova, ena najuspešnejših ruskih vojaških operacij v prvi svet. vojni. 1. in 4. avstro-ogrsko armado sta napadli 8. in 3. ruska armada. Za avstro-ogrsko vojsko so bile posledice katastrofalne. Aleksander Pongratz je vojno preživel in do smrti živel na Hodošu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu autorica obraðuje promjene unutar sustava zdravstvene službe u Hrvatskoj i Slavoniji od začetaka modernoga ustroja službe 1874. god. pa do pada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine. ...Obrađujući prije svega bolnice autorica ukazuje na male ali značajne pomake općenito, a naročito u bolnicama u Pakracu, Novoj Gradiški, Brodu na Savi i Požegi. Pritom se autorica više bavi upravnim dijelom bolničke službe nastojeći pokazati koliko je ekonomija bila usko povezana s razinom medicinskih usluga dotičnih bolnica.
PDF
