Otpad iz medicinske ustanove i u malim količinama izaziva štetan utjecaj sa zdravstvenim i ekološkim posljedicama. Stoga se sakuplja na propisani način, obrađuje i pohranjuje na način da se sačuva ...okoliš od zagađenja. Radna sposobnost zaposlenika na poslovima termičke obrade infektivnog otpada ovisi o nizu čimbenika (opasnostima, štetnostima i naporima). Na njih utječu i psihofizičko stanje zaposlenika, te radno okruženje (mikroklima, mikrobiološka čistoća zraka) i zahtjevi radnoga mjesta.
Cilj ovoga istraživanja bio je pratiti prisutnost odabranih mikrobioloških pokazatelja u autoklaviranom otpadu. Provedeno je i istraživanje o zdravstvenom stanju zaposlenika koji rade na obradi medicinskoga otpada. U ovome istraživanju radili su se brisevi autoklaviranog otpada, a prikupljeni uzorci su se obrađivali u mikrobiološkom laboratoriju metodama nadzora higijene i to sukladno propisanim normama.
Nakon inkubacije i brojenja izraslih kolonija na mikrobiološkim podlogama, identificirano je više rodova bakterija i gljiva. Nisu dokazane Gram-negativne bakterije, a najčešće su zastupljene bile Gram-pozitvne bakterije Bacillus spp., te rodovi gljiva Aspergillus spp. i Penicillium spp.
Temeljem provedenoga istraživanja može se zaključiti da se infektivni otpad obrađuje u skladu s Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom. U većini obrađenih uzoraka nisu izolirani mikroorganizmi, a u ostatku analiziranih uzoraka bilo je bakterija i gljiva koje su pokazatelji njihove sporogene prisutnosti u zraku unutar radnih prostorija medicinske ustanove.
Prisutnost gljive Chalara fraxinea u Hrvatskoj utvrđena je 2009. godine na običnom jasenu. S obzirom na to da C. fraxinea uzrokuje značajno odumiranje jasena diljem Europe i nalazi se na EPPO Alert ...list pokazala se potreba za utvrđivanjem njezine rasprostranjenosti u Hrvatskoj. Istraživanjem su obuhvaćeni lokaliteti običnog (Fraxinus excelsior) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia). Istraživanjem je utvrđeno da je bolest prisutna na 19 lokaliteta, od toga na 11 lokaliteta na običnom jasenu, a na 8 lokaliteta na poljskom jasenu. Dobiveni rezultati istraživanja i stanje na terenu upućuju na potrebu dodatnih istraživanja u svrhu dobivanja detaljnijeg uvida u prisutnost patogena te provedbe mogućih mjera zaštite.
Provedenim istraživanjem 2001. godine utvrđeno je različito zdravstveno stanje crnoga bora (Pinus nigraArnold) u Istri, od potpuno zdravih stabala i kultura, do lokacija s izrazitim simptomima ...odumiranja izbojaka, grana i krošnji. Na svim istraživanim lokalitetima utvrđena je prisutnost gljive Sphaeropsis sapinea.Analizom zdravstvenog stanja borovih kultura utvrđena je značajna uloga staništa u predispoziciji crnoga bora na zarazu ovom gljivom u sušnim razdobljima. Utjecaj matične podloge i tipa tla kroz ishranu crnoga bora posebice dolazi do izražaja u sadržaju dušika i kalija, te njihova odnosa (N/K) kao važnog predisponirajućeg čimbenika. U takvim uvjetima uloga kalija u biljci je važna s obzirom na njegov utjecaj na opskrbljenost vodom, otpornost na sušu i patogene organizme. Najniže N/K vrijednosti utvrđene su u iglicama borova na tlima flišne matične podloge, na lokalitetima na kojima nisu zabilježeni simptomi odumiranja izbojaka i grana. Na tlima vapnenačko-dolomitne matične podloge uz ishranu (utjecanu tipom tla), posebice vidljivo s višim N/K vrijednostima, u kompleksnoj ulozi staništa dodatno važnu ulogu igraju dubina tla, stjenovitost, ekspozicija i inklinacija u predispoziciji crnoga bora na zarazu ovom gljivom.
Pokusom inokulacije sadnica crnoga bora potvrđena je patogenost gljive S.sapineai utvrđena jednaka sposobnost da izolati dobiveni iz bolesnih i zelenih organa crnoga bora (bez vidljivih simptoma bolesti) mogu prouzročiti odumiranje kore. Prihrana borovih sadnica amonijevim sulfatom utjecala je na povećanje visine biljaka i na dužinu nekroza kore, čime je potvrđena uloga dušika u predispoziciji borova na nastanak i širenje bolesti.
Zavod za javno zdravstvo sustavno prikuplja, kontrolira, obrađuje i interpretira informacije iz sustava zdravstva
kao i svih drugih izvora uz pomoć kojih prati stanje zdravlja u županiji i planira ...intervencije. Ovdje su prikazani
opći podaci o županiji, demografska situacija, podaci o pobolu, smrtnosti i o korištenju zdravstvene zaštite.
KZŽ spada među gušće naseljene županije, ali već više od desetljeća bilježi nepovoljnu demografsku situaciju.
Isto tako radi se o županiji udjelom starijih od 65 godina većim od hrvatskog prosjeka (16,4:15,5). Promatrajući
tri vodeće grupe bolesti u mortalitetnoj strukturi u prethodnom desetljeću vidimo lagani porast smrtnosti kako od
kardiovaskularnih, tako i od malignih bolesti. Mortalitet dojenčadi uglavnom je za većinu godina bio niži od
Hrvatskog prosjeka, dok je 2002. godine stopa nešto viša. Obuhvat obveznim cijepljenjima već je godinama u
zadovoljavajućim zakonski propisanim okvirima.
Broj stanovnika na jednog zdravstvenog djelatnika nešto je veći od hrvatskog prosjeka (92:84), ali treba naglasiti
da Krapinskozagorska županija ima četiri specijalne bolnice, a od kojih se u dvijema provode rehabilitacije i liječe
se osobe iz cijele Hrvatske. U županiji postoji jedna opća bolnica (OB Zabok) koja je u protekloj godini zbrinjavala
svega 39% bolnički liječenih pacijenata. Prosječna dužina liječenja je veća nego za Hrvatsku (14,5:9,7) što se
isto može objasniti duljim boravkom u bolnicama zbog rehabilitacija.
Što se tiče provedbe Nacionalnih programa, prvenstveno ranog otkrivanja raka dojke bilježimo dobre rezultate
(odaziv 73%), a što se tiče ranog otkrivanja raka debelog crijeva odaziv je svega 21% i provodi se uz određene
poteškoće.
Postoji jedan dom zdravlja (DZ Krapinskozagorske županije).
Odnos broja pregleda u djelatnosti PZZ i spacijalističkih pregleda je u Krapinskozagorskoj županiji povoljniji nego
u Hrvatskoj (3:1 u odnosu na 1,8:1), premda se svake godine bilježi sve veći broj pregleda u polikliničko-konzilijarnoj djelatnosti. Hitna medicinska pomoć je u osnivanju, a hitne intervencije vrše se u sklopu dežurstva i
pripravnosti.
Istraživan je utjecaj načina gospodarenja (njege, čišćenja i prorede) na zdravstveno stanje pitomog kestena tj. na pojavu bolesti raka kore i različitih tipova rakastih formacija. Cilj rada je ...zaštita pitomog kestena i podizanje kvalitete kestenovih sastojina i stabala te utvrditi kako gospodariti pitomim kestenom u cilju njegovog očuvanja. U tu svrhu osnovane su 2007.dvije pokusne i kontrolna ploha na području UŠP Sisak, Šumarija HrvatskaKostajnica u gospodarskoj jedinici Šamarica I u odjelu 91a. Na pokusnim plohama u jesen iste.godine provedena su dva intenziteta prorede: na pokusnoj plohi I: ostavljeno je 1–2 stabla pitomog kestena na panju i na pokusnoj plohi II: ostavljana su 3–5 stabala na panju. Odstranjivana su stabla nepravilna rasta, stabla zaražena aktivnim rakom, a ostavljana su stabla pravna, zdrava, s kalusirajućim rakom i površinskim rakom. Veličina ploha je 50 x 100 m.Na pokusnim plohama praćeno je zdravstveno stanje i razvoj tipova rakastih formacija nakon provedenog zahvata prorede i čišćenja. Evidentirani su i prsni promjeri kestenovih stabala. Izmjera je obavljena 2010. godine u jesen na kraju vegetacije, tri godine nakon provedenog zahvata. U odjelu 92a sakupljeni su uzorci kore zaražene rakom i izolirana je gljiva Cryphonectria parasiticate je osnovana kolekcija bijelih hipovirulentnih sojeva ove gljive, koji će se upotrijebiti u nastavku istraživanja s ciljem biološke kontrole bolesti. Na pokusnoj plohi s jačim intenzitetom prorede, stabla su postigla veće promjere i veći postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom te manji postotak stabala s aktivnim rakom. Na kontrolnoj plohi su debljinski promjeri stabala manji, postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom je manji nego na pokusnim plohama, dok je broj površinskih nekroza malo viši. Pokusna ploha II ima pravilniju strukturu sastojine od pokusne plohe I i kontrole. Rezultati ukazuju na potrebu nastavljanja praćenja pokusa i proširivanja istraživanja osnivanjem novih pokusnih ploha.
Svrha istraživanja bila je procijeniti opće-zdravstveni status opulacije stomatoloških pacijenata, nakon obrade podataka iz ispunjenih Upitnika o zdravlju FDI-a koje je preporučila Hrvatska ...stomatološka komora. Podaci iz 2045 upitnika koje su ispunili pacijenti Zavoda za endodonciju i restaurativnu stomatologiju tijekom godine 2005. uneseni su u kompjutorsku bazu podataka te statistički obrađeni. Obrada podataka pokazala je da 30,1% stomatoloških pacijenata boluje od neke bolesti, a najčešće su kardiovaskularne (14,7%). Česte su i alergije bolesti (13,1%). U upitnicima je registrirano i 1,5% pacijenata s virusnim hepatitisom te 0,6% s TBC-om. Razmjerno malo pacijenata upisalo je HIV-seropozitivnost (0,2%) i izloženost virusu HIV-a (0,5%). Transfuziju je primilo 12% pacijenata. Stomatološki pacijent iznad 75 godina u prosjeku uzima 2,16 lijekova. Vrlo česte sistemske bolesti kod stomatoloških pacijenata te povećana potrošnja lijekova kod pacijenata starije dobi, upućuje na to da je potrebna dodatna izobrazba stomatologa kako bi se s takvim bolesnicima moglo odgovarajuće postupati.
U radu se govori o dobrobiti životinja tijekom prijevoza prema preporukama OIE i EU. Opisani su čimbenici koji utječu na količinu stresa i zdravstveno stanje životinja tijekom prijevoza, te izravno ...mijenjaju dobrobit životinja. To su: načini postupanja sa životinjama tijekom utovara, putovanja i istovara, obučenost ljudi, plan putovanja, način prethodnog držanja životinja, genetika.
Poznavanje vrsta drveća i njihove osjetljivosti na pojedine bolesti i štetnike, u specifičnim ekološkim uvjetima, od izuzetne je važnosti za njihov odabir u krajobraznoj arhitekturi. Istraživanjima ...tijekom zadnjih godina u Hrvatskoj zapaženi su značajni problemi sa zdravstvenim stanjem drveća u šumskim ekosustavima, uzrokovani poznatim i do sada manje poznatim uzrocima. U urbanim sredinama utvrđene su slične i još naglašenije promjene na nekim vrstama drveća. Ona su podvrgnuta različitim štetnim abiotskim čimbenicima (suša, visoke temperature, zračni polutanti, prekomjerne depozicije različitih kemijskih elemenata u tlu, i dr.) te isto tako i biotskim čimbenicima, od štetna utjecaja čovjeka do različitih uzročnika bolesti (fitopatogene gljive, parazitske cvjetnice, i dr.) i štenih životinjskih vrsta (kukci, grinje, i dr.).
Povezanost više čimbenika može naglašeno utjecati na zdravstveno stanje drveća. Tako se naprimjer suša, kao štetan abiotski čimbenik, vrlo često javlja zadnjih godina. Urbane vrste drveća različito reagiraju na nedostatak vode, neposredno manifestirajući simptome ili posredno kada dolazi do njihova slabljena i predispozicije za napad nekih patogenih organizama. Crni bor i bor munjika nakon sušna razdoblja na neadekvatnom staništu vrlo su često podložni napadu izrazito patogene gljive Sphaeropsis sapinea. Zračni polutanti, kao npr. SO2, mogu dodatno uzrokovati debalans u vodnom režimu biljaka i pridonijeti predispoziciji borova za zarazu ovom bolesti.
Različite vrste javora, zbog svoje tanke kore, osjetljive su na sunčevu toplinu, te ukoliko su jako izloženi sunčevoj radijaciji dolazi do odumiranja kore i stvaranja otvorenih rana. Takva stabla vrlo često naseljavaju gljive Schizophyllum commune i Trametes hirsuta koje svojim djelovanjem uzrokuju trulež stanica drva.
Ne nedostaje niti primjera za ugroženost pojedinim vrstama kukaca, osobito štetnicima koji su uske hranidbene orijentacije pa za svoj razvoj preferiraju jednu ili nekoliko vrsta drveća (Cameraria ohridella i Aesculus hippocastanum, Corythuca ciliata i rod Platanus, Tomostethus nigritus i Fraxinus excelsior i dr.).
Posljedica ovoga je svojevrstan popis "lista ugroženosti" koja na temelju podataka iz literature, inozemnih i vlastitih istraživanja te iskustava na terenu kategorizira drvenaste vrste koje se koriste u krajobraznoj arhitekturi prema broju i važnosti biljnih bolesti i štetnika koji se na njima razvijaju. Ima vrsta na kojima se javlja relativno velik broj štetnika i bolesti ali to nužno ne predstavlja velik problem, kako u fiziologiji ovih biljaka, tako niti u smislu njihove estetske vrijednosti (topole, vrbe, glogovi). S druge strane, ima primjera gdje malen broj patogena (ponekad i jedan jedini) ili štetni kukac mogu dovesti u pitanje i sam opstanak ili značajno narušiti estetsku vrijednost pojedine vsrte drveća (brijest, divlji kesten).
U radu se iznose primjeri iz vlastitog višegodišnjeg iskustva i srednjoeurop-skog i mediteranskog okruženja koji ilustriraju navedene probleme i ukazuju na potrebu uvažavanja ovih činjenica kod odabira drvenastih vrsta pri izradi projekata krajobrazne arhitekture.
U radu su prikazani rezultati analize praćenja zdravstvenog stanja pitomog kestena na trajnim pokusnim plohama, osnovanim na područjima uprava šuma podružnica Zagreb i Sisak. Osnovano je pet trajnih ...pokusnih ploha: Sljeme, Markuševac, Bistra, Vučjak Tješnjak i Šamarica. Motrenje raka kore obavlja se od 2002. godine. Rezultati pokazuju povećanje broja zaraženih i suhih stabala, kao i
broja rakastih tvorevina u odnosu na broj zaraženih stabala te ukupan broj stabala iz čega se može zaključiti kako je rak kore pitomog kestena u progresiji. Razvoj bolesti potenciran je i sveukupnim lošim stanjem kestenovih sastojina.
U Državnom arhivu u Rijeci pohranjena su izvješća o stanju uprave u Županiji modruško-riječkoj na osnovi kojih se stječu, između ostalog, saznanja o javnozdravst-venim prilikama i veterinarstvu. U ...ovom radu obrađeni su podaci o zdravstvenom stanju domaćih životinja u razdoblju od 1894. do 1898. Za svaku godinu u navedenom razdoblju izneseno je postojeće stanje svih zabilježenih običnih bolesti, pošasnih bolesti, mjere za unapređenje stočarstva, odnosno rezultati obavljenog licenciranja i eventualno dodijeljenih nagrada konjogojcima, zatim nadzor nad marvinskim sajmovima, kadrovsko stanje na području županije i stanje u općinskim veterinarskim zakladama. U pojedinim godinama prikazani su i podaci o zaklanoj stoci u javnim klaonicama.
Prema iznesenom vidljivo je da su u svakom rizičnom slučaju provođene potrebne veterinarsko-redarstvene mjere i druge potrebne mjere predviđene važećim zakonima. Vidljivo je i da se u istom razdoblju radilo na unapređenju stočarstva i poboljšanju mjera u higijeni animalnih namirnica.
