Unatoč globalizaciji i razvoju interneta, pristup znanstvenim informacijama još uvijek nije jednostavan i potpuno otvoren.
Iako ne kao prije, znanstvenici teško dolaze do kvalitetnih znanstvenih ...informacija. Razlog tome su visoke cijene, zabrana
pristupa, ograničen pristup i drugi problemi koji usporavaju i onemogućuju razmjenu znanja. Hrvatska deklaracija 2012.,
definira otvoreni pristup (eng. Open Access, OA) kao slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim
informacijama. Cilj takvog pristupa je ubrzavanje napretka i poboljšanje utjecaja znanosti za dobrobit društva.
Sami autori radova mogu imati veliki utjecaj u promociji otvorenog pristupa znanstvenim informacijama. Dva su načina
ostvarivanja otvorenog pristupa tkz. „Zeleni put“ i „Zlatni put”. U radu ćemo objasniti što je to otvoreni pristup i koje su
njegove karakteristike, prednosti i nedostaci otvorenog pristupa, također prikazati će se položaj otvorenog pristupa u Hrvatskoj
i svijetu, te uloga samih autora u poticanju i ostvaranju istoga.
Podjela znanosti je znanstveno-političko pitanje uređenja i funkcioniranja institucija u kojima se znanstveno znanje stječe, predaje i primjenjuje. Humanističke i društvene znanosti bave se čovjekom, ...tj. stvarima čovjeka u interesu čovjeka. Teologija ga uzima u krilu stvorenja u perspektivi njegova odnosa s Bogom. U članku se ističe specifičnost tog odnosa i posljedice koje odatle proizlaze za shvaćanje čovjeka i njegova života; upozorava se na osporavanje tog pristupa u kontekstu prirodoznanstveno intonirane i tehnicizirane suvremene kulture; na kraju se tematiziraju intelektualni i kulturalni izazovi s kojima je pritom teologija suočena te se ističe važnost njezina priloga u suvremenim raspravama u kojima je u pitanju čovjek. Kroza sve to u članku se zastupa uvjerenja da vjernička religiozna opcija širi pogled na čovjeka i otvara nove perspektive njegova razumijevanja te se pledira u prilog neodrecivog mjesta teologije u humanističkim znanostima i za njezinu otvorenost kritici i raspravi o stvarima čovjeka radi čovjeka.
The division of science is a scientific and political question of constitution and functioning of institutions in which scientific knowledge is acquired, presented and applied. Humanities and social science deal with human i.e. with the matters of human in the interest of human. Theology takes him in the lap of creatures in the perspective of his relation to God.
This article emphasises the specificity of this relation and the consequences which arise out of it for the understanding of human and his life; it warns that such an approach in the context of scientifically intoned and technicistic contemporary culture is contested. In the end it deals with intellectual and cultural challenges theology is faced with and points out the importance of its contribution to contemporary disputes concerning human. Throughout all of this the article represents the convictions that the believers religious option broadens the prospect of man and opens new perspectives of understanding him so it pleads for an indisputable place of theology as one of the humanities and its openness to critic and debate about the matters of man for man.
The Croatian War of Independence is of exceptional importance to Croatian society, but is often the subject of controversial interpretations. Most controversies have been resolved via scientific and ...professional papers published in Croatian academic journals. Therefore, this work presents a selective overview of the most significant scientific and professional papers on the Croatian War of Independence published in the leading social sciences and humanities journals in Croatia. In addition to the most important historiographical works on the Croatian War of Independence, the authors have analysed works from the fields of political science, sociology, law, and demographics that partially address the War. They have divided this paper into two chronological periods, in which they have analysed the changing of research interests and approaches to the topic of the war in Croatia. During the 1990s, the greatest part of the works on the Croatian War of Independence were published in the journals Politička misao, Društvena istraživanja, and Polemos. Despite objective difficulties, such as the inaccessibility of archival material, the mentioned journals contain quality works that have contributed towards a better understanding of the historical context of the Croatian War of Independence. The 2000s were marked by the process of de-Tuđmanisation, whose main characteristic was the denial of facts regarding the Croatian War of Independence. Although it negatively affected the social and political conditions in Croatia, de-Tuđmanisation resulted in numerous quality works covering the Croatian War of Independence, published in academic journals such as the Journal of Contemporary History, National Security and the Future, and Scrinia Slavonica. In contrast to public media and politics, the authors of these works approached the context of the Croatian War of Independence from outside the frame of daily politics. After the collapse of de-Tuđmanisation, researchers’ access to a significant part of archival material of Croatian provenance has become more difficult, prompting them to turn to archival material created by the activities of the Yugoslav People’s Army and rebel Serb civilian and military institutions, kept at the Croatian Memorial-Documentation Centre for the Homeland War. Despite all difficulties, the Croatian War of Independence is a promising period for academic research, as is attested to by the exceptional interest shown by researchers.
Why Noncompliance traces the history of noncompliance within the European Union (EU), focusing on which states continuously do or do not follow EU Law, why, and how that affects the governance in the ...EU and beyond. n exploring the EU's long and varied history of noncompliance, Tanja A. Börzel takes a close look at the diverse groups of noncompliant states throughout the EU's existence. Why do states that are vocally critical of the EU have a better record of compliance than those that support the EU? Why has noncompliance been declining since the 1990s, even though the EU was adding member-states and numerous laws? Börzel debunks conventional wisdoms in EU compliance research, showing that noncompliance in the EU is not caused by the new Central and Eastern European member states, nor by the Eurosceptic member states. So why do these states take the brunt of Europe's misplaced ire? Why Noncompliance introduces politicization as an explanatory factor that has been long overlooked in the literature and scholarship surrounding the European Union. Börzel argues that political controversy combined with voting power and administrative capacity, explains why noncompliance with EU law has been declining since the completion of the Single Market, cannot be blamed on the EU's Central and Easter European member states, and is concentrated in areas where EU seeks to protect citizen rights.
Početak pitanja o znanstvenosti teologije možemo pronaći u 13. stoljeću, kada nastaju prva sveučilišta. U tom se razdoblju događa promjena naglaska u shvaćanju teologije. Sa shvaćanja teologije kao ...mudrosti, naglasak se polako prebacuje na shvaćanje teologije kao znanosti. Toma je jedan od prvih teologa koji je na konzistentan način primijenio tada prihvaćen pojam znanosti na samu teologiju. Tako je došao do novoga razumijevanja teologije kao subalternirane znanosti koja je nužno u odnosu prema sebi višoj znanosti: Božje znanje i znanje svetaca. Takvo poimanje teologije nužno zahtijeva i posebno vrjednovanje razuma u kontekstu vjere. Autori ovoga teksta ponajviše su se oslonili na Tomino prvo pitanje Sume teologije, kako bi Tomina originalna misao mogla zaživjeti i u današnjem vremenu kada više ne vrijedi Aristotelova koncepcija znanosti. Današnji bi model teologije kao znanosti trebao uzeti u obzir u isto vrijeme i shvaćanje znanosti u suvremenom društvu kao i unutar-teološko pitanje o ulozi razuma u teologiji. Upravo na primjeru Tome Akvinskoga otvara se mogućnost razrade pitanja o znanstvenosti teologije danas. Ovaj članak želi doprinijeti upravo tomu, tako što donosi prikaz originalne Tomine misli kao model rješavanja problema znanstvenosti teologije danas.
(Ne)znanstvenost rodne teorije Poljaković, Ivan; Dodig, Goran
Crkva u svijetu,
03/2015, Letnik:
50, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Rodna teorija razvila se unutar feminističkih i LGTB studija
sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a poslije su ju prihvatile i
druge discipline iz humanističkoga i društvenog područja. Danas se
ona ...proučava kao interdisciplinarna znanost. Rodna teorija razvila
je sustav vrijednosti iz kojih proizlazi da spol kao biološka odrednica
nema značajnog utjecaja na rod, koji se stvara socijalizacijom
i kulturacijom, često uz prisilu patrijarhalnog društva. Rod je,
dakle, društveni konstrukt, a ne biološka danost. Ovaj rad iznosi
kritiku rodne teorije te pokazuje da rodna teorija nema uporišta u
empirijskoj znanosti, koja je nezaobilazni čimbenik u izučavanju
ljudske spolnosti.
Otvoreno dijeljenje informacija i znanja omogućava njihovu veću protočnost i iskoristivost, a to je najvažnije za razvoj informacijskog društva i društva znanja.
Znanstvena zajednica kontinuirano ...razmjenjuje informacije o novim znanstvenim otkrićima i činjenicama koji su danas nezamislivi bez potpore informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Inicijativa i deklaracija koje su se zalagale za otvoreni pristup su: Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup, Bethesdanska izjava o otvorenom pristupu u izdavaštvu i Berlinska deklaracija o otvorenom pristupu znanstvenim informacijama. Najvažniji medicinski izvori u otvorenom pristupu su Directory of Open Access Journals (DOAJ), PubMed Central (PMC), Public Library of Science (PLoS).
Za medicinsku znanost i struku nesmetani i široki pristup pouzdanim i provjerenim informacijama ima izrazito veliku važnost. Potrebno je u svijet znanstvenog izdavaštva uvesti inovacije koje nove tehnologije omogućuju i to u svrhu učinkovitijeg objavljivanja i pristupa. Treba istražiti nove modele poslovanja uključujući otvoreni pristup. Cilj digitalizacije i otvorenog pristupa znanstvenih informacija mora biti osiguravanje trajnosti pristupa informacijama za buduće generacije.
Internet nam nudi mnoštvo pogodnosti, ali mnoštvo informacija ne znači i kvalitetan sadržaj, pa su ljudima potrebne
informacijske vještine da bi riješili probleme uz pomoć informacijskih stručnjaka. ...Obrazovana osoba, informacijski stručnjak
razumije vrijednost nadogradnje i dijeljenja znanja s drugima što se postiže kroz mreže udruga i kroz istraživački rad.
Otvorena znanost obuhvaća otvoreni pristup, otvorene podatke, otvorenu edukaciju, otvorenu evaluaciju, otvoreno licenciranje,
otvorenu metodologija, otvoren pristup lab-bilješkama, otvoreno licenciranje, otvoreni izvor, znanost za građane.
S digitalnom revolucijom i raz-vojem informacijskih tehnologija, dogodila se značajna prekretnica u pristupu i načinima
znanstvene komunikacije i diseminacije znanja te se u prošlom desetljeću među znanstvenim zajednicama intenzivno
počinje promovirati otvoreni pristup.
Cilj ovog rada je prikazati osobine i prirodu medijskog praćenja 9. svjetskog bioetiÄkog kongresa održanog u Rijeci od 3. do 8. rujna 2008. s glavnom temom "Izazovi meÄ‘ukulturoloÅ¡ke bioetike u ...21. stoljeću". Uvodni dio osvrće se na odnos medija i znanosti te na položaj znanosti u medijima, fokusirajući se na interakciju novinara i znanstvenika kao glavnih Äimbenika za uspjeÅ¡an put znanosti prema javnosti. Nakon kratkog teorijskoga pojaÅ¡njenja definicije bioetike, ukazuje se i na povezanost medija i bioetike. Provedena je kvalitativna i kvantitativna analiza izvjeÅ¡tavanja hrvatskih dnevnih novina (Novi List, Jutarnji list, Vjesnik i VeÄernji list) o bioetiÄkome Kongresu. ZakljuÄili smo da hrvatske dnevne novine nisu iskoristile mogućnost pozicioniranja bioetike kao discipline, da su bile nedovoljno ili slabo zainteresirane za kongres i bioetiku, kao i da je pristup medijskom praćenju bio najÄesšće pragmatiÄan i usredotoÄen viÅ¡e na poslkedice kongresa za turizam i prepoznatljivost Rijeke i RijeÄke regije nego na samu bioetiku. Â
The article is the second part of the survey on the use of the electroencephalographic (EEG) methods in the analysis of (literary) reading. Contrary to prevalent cognitive theories (the so-called ...modular model) alternative theories supported by emerging brain imaging data presuppose the existence and simultaneous interactions of a number of different representations, supported and maintained by distributed neuronal mechanisms (the so-called activated states model). This question can also be approached by using the time-frequency analysis of EEG data which allows an insight into parallel processing by dividing time course of oscillatory electrical activity of the brain into frequency bands. Individual frequency bands are considered to be important for various aspects of cognitive mechanisms, which are also the basis of language processing in reading.
PDF
