Uklanjanje kompleksa β-glukan-AFM1 iz mlijeka Čanak, Iva; Markov, Ksenija; Pavlek, Željka ...
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
12/2018, Letnik:
13, Številka:
3-4
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Mikotoksini su sekundarni metaboliti toksikotvornih plijesni te su česti
kontaminanti raznih prehrambenih proizvoda. Pojava aflatoksina M1 (AFM1) u mlijeku, prijetnja je zdravlju potrošača, posebice ...maloj djeci te dovodi do ekonomskih gubitaka zbog zbrinjavanja kontaminiranog mlijeka. Metode uklanjanja i/ili redukcije mikotoksina koje se koriste u
prehrambenoj industriji troše velike količine energije i kemijskih sredstava, stoga biološke metode sve više dobivaju na značaju zbog svoje
netoksičnosti i ekološkog aspekta. Cilj ovog rada je bio odrediti količinu nevezanog AFM1 nakon uklanjanja kompleksa β-glukan-AFM1 pomoću Centricon 70 Plus, MWCO 100 kDa filtera. U radu je upotrijebljen komercijalni β-glukan dobiven iz zobi i β-glukan izoliran iz biomase kvasca. Rezultati istraživanja ukazuju da je nakon uklanjanja kompleksa β-glukan-AFM1 u uzorku mlijeka zaostalo 35% AFM1 u slučaju kada je β-glukan dobiven iz zobi, odnosno 36,4% AFM1 kada je β-glukan izoliran iz kvasca.
The potential for carbon sequestration was evaluated for two coniferous species (Cupressus arizonica Green var. arizonica and Pinus eldarica Medw) in 17-18 year old plantations of Zob-e-Ahan ...industrial company near Isfahan. Transect sampling was conducted in each section, and five trees in each of the available 5 diameter classes were randomly selected and cut. Moreover, soil samples from 0 to 30 and 30 to 60 cm depth were collected in each part. Shoots and roots of the trees were separately collected and weighted. In addition, carbon sequestration of organs and soil was determined with an in-situ combustion method. Results showed that the rate of carbon sequestration was significantly different between two species (p
Na pokusnome polju Bc Instituta d.d. u Botincu postavljen je 2014. pokus s ciljem da se ispita utjecaj četiri razine gnojidbe dušikom na prinos i kvalitetu zobi. U pokusu je bilo uključeno osam ...genotipova zobi pljevičastog i dva genotipa zobi gologa zrna. Između razina gnojidbe dušikom kod genotipova pljevičastog zrna uočene su signifikantne razlike u prinosu, hektolitarskoj masi, masi 1000 zrna i visini biljke. Genotipovi zobi pljevičastog zrna razlikovali su se u svim proučavanim svojstvima. Interakcija genotip × gnojidba nije pronađena. Kod genotipova zobi gologa zrna pronađene su razlike u visini prinosa, hektolitarskoj masi i masi 1000 zrna, dok su se gnojidbe razlikovale samo u prinosu. Reakcija genotipova na povišenu razinu dušika bila je pozitivna. Porast prinosa kod genotipova pljevičastog zrna ostvaren pri gnojidbama većim od 124 kg/ha N nije bio signifikantan, dok su kod genotipova zobi gologa zrna gnojidbe sa 133 i 151 kg/ha N rezultirale najvišim prinosima. Kod genotipova zobi pljevičastog zrna, razlike u hektolitarskoj masi zrna između gnojidbi s povećanim razinama gnojidbe dušikom nisu bile signifikantne, dok kodgenotipova zobi gologa razlika između svih gnojidbi u hektolitarskoj masi zrna nije uočena.
Divlja zob (Avena fatua L.) jednogodišnja je monokotiledona biljna vrsta i jedan od deset najnapasnijih korova umjerenih poljoprivrednih regija. Preferira umjerenu i hladnu klimu te teška glinena ...tla. Zakorovljuje strne žitarice te, ovisno o vremenu nicanja i brojnosti, može uzrokovati smanjenje prinosa za više od 70 %. Minimalna temperatura za nicanje iznosi 0,4 do 2,0 °C, što joj omogućuje nicanje u hladnim mjesecima. U povoljnim uvjetima može proizvesti i preko 6000 sjemenaka po biljci. Dormantnost sjemena u tlu može biti i do devet godina, no četiri do pet godina nakon dozrijevanja svojstvo dormantnosti najčešće se gubi. Sjeme divlje zobi posjeduje dva tipa dormantnosti, endogenu, uzrokovanu dormantnošću embrija i egzogenu, uzrokovanu nepropusnošću dijelova pšena. Osim izravnog utjecaja na prinos, divlja zob luči alelopatske spojeve koji inhibiraju rast drugih biljaka, a njihova razina u tlu varira ovisno o zrelosti biljke. Domaćin je brojnim štetnim kukcima, poput lisnih ušiju koje prenose virus žute kržljavosti ječma (BYDV). Prije pojave divlje zobi treba primjenjivati preventivne mjere, a u usjevu koristiti registrirane herbicidne pripravke različita mehanizma djelovanja.
Istraživan je utjecaj grahorice i zobi u plodoredu na pedofizikalne, pedomehaničke i pedokemijske značajke. Obavljena su dvogodišnja istraživanja na proizvodnoj površini od 4 ha, gdje su za svaku ...kulturu posebno u tri navrata uzimani pojedinačni uzorci tla za fizikalne i kemijske analize tla. Paralelno su uzimani prosječni uzorci za kemijske analize. Grahorica je, kao prva kultura i pretkultura za zob, ostavila povoljne uvjete u tlu. U vrijeme žetve i na početku vegetacije ustanovljena je najmanja opasnost od stvaranja pokorice i zbijanja tla uslijed obrade, a sadržaj dušika povećan je za 20%. Zob je kao naredna kultura u plodoredu uvjetovala pogoršanje stanja prvenstveno kemijskih značajki tla. Nakon žetve zobi također je ustanovljena povećana opasnost od stvaranja pokorice i zbijanja tla uslijed obrade.
Praćenje pojave i brojnosti populacije štetnika, uz poznavanje pragova odluke, prijeko je potrebno za donošenje odluke o suzbijanju. Štetnici se na pojedinim vrstama strnih žitarica javljaju u ...nejednakom intenzitetu, što ovisi o vremenskim uvjetima tijekom vegetacije, ali i o preferenciji pojedine vrste štetnika prema domaćinu. Navodi se da žitni balac preferira zob. Nije poznato postoji li preferencija ostalih štetnika prema pojedinoj vrsti žitarica i čime je ona uvjetovana. Cilj ovog rada bio je utvrditi brojnost populacije i dinamiku pojave pojedinih štetnika na četiri vrste strnih žitarica na pokušalištu Šašinovečki Lug tijekom 2016. godine te utvrditi razlike u napadu štetnika na pojedine vrste domaćina u uvjetima provedenih mjera zaštite. Na četiri vrste strnih žitarica na pokušalištu Šašinovečki Lug utvrđena je pojava žitnog i pšeničnog tripsa, stjenica roda Eurygaster i Aelia, lisnih uši, buhača (P. vittula i C. aridula), crvenog i plavog žitnog balca i sedlaste mušice šiškarice. U fauni štetnih kukaca prevladavali su pšenični tripsi u odnosu na žitne tripse, žitne stjenice roda Eurygaster u odnosu na rod Aelia, crveni žitni balac u odnosu na plavog žitnog balca te P. vittula u odnosu na vrstu C. aridula. Najveća brojnost tripsa utvrđena je na ječmu i pšenoraži, leme na zobi, a buhača na pšenoraži. Nisu utvrđene razlike između kultura u napadu žitnih stjenica i lisnih uši. Primjena insekticida nije uvijek bila uvjetovana visinom napada štetnika. Primjerice, tretiranje insekticidima u usjevu pšenice ne može se opravdati utvrđenim pragovima odluke. Napad leme u usjevu zobi bio je na granici praga odluke te je primjena insekticida bila opravdana. Istovremena primjena dva insekticida u punim dozama za suzbijanje leme u zobi nije bila potrebna i protivna je načelima integrirane zaštite bilja. Populacija buhača u pšenoraži bila je vrlo brojna no šteta nije bila velika. Šteta je prouzročena prije tretiranja insekticidom. Provedeno istraživanje pokazalo je razlike u preferenciji nekih najvažnijih štetnih kukca prema različitim vrstama strnih žitarica te je potvrdilo važnost prognoze štetnika koja mora biti osnova za određivanje potrebe primjene insekticida.
U strukturi sjetve strnih žitarica jara zob zauzima sve veći udio. Zbog
visokih nutritivnih vrijednosti koristi se u prehrani ljudi i hranidbi stoke. Cilj
provedenih istraživanja bio je utvrditi ...utjecaj roka sjetve na prinos jare zobi
tijekom dvije godine.
Globalne klimatske promjene ukazuju na potrebu odabira roka sjetve u
svrhu ostvarivanja visokih prinosa zrna zobi. Pokus je postavljen po blok
metodi sa slučajnim rasporedom (RCBD) na lokaciji Čokadinci (N 45°29', E
18°25') tijekom dvije vegetacijske godine (2010-2011.) s dva kultivara jare
zobi (Flamingsstern i Baranja), u tri roka sjetve (rani, srednji i kasni).
Tijekom godina obavljena su ispitivanja utjecaja roka sjetve, sorata i njihovih
interakcija na visinu prinosa. Utvrđene su statistički opravdane razlike u
visini prinosa, između ispitivanih kultivara, rokova sjetve i njihove
interakcije. Kultivar Flamingsstern ostvario je znatno veći prinos u svim
rokovima sjetve i ispitivanim godinama u odnosu na sortu Baranja. U 2010.
godini ostvaren je prosječni prinos od 3,76 t/ha, što je bilo znatno manje u
odnosu na 2011. godinu (4,32 t/ha). Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost
povećanja prinosa pravilnim odabirom sorte i ranijih rokova sjetve. Najveći
prinosi zrna jare zobi ostvareni su u ranim rokovima sjetve tijekom obije
godine ispitivanja.
Autor je primjenjujući kvantitativne metode prikazao proizvodnju pšenice, ječma i zobi u okrugu Osijek od 1707. do 1712. godine. Pri tome je nastojao utvrditi veličinu prinosa tih žitarica u ...promatranom razdoblju. Također, prikazao je ukupnu veličinu proizvodnje pšenice, ječma i zobi na tom području tijekom promatranog razdoblja. Način na koji je obavljen popis desetine omogućio je utvrđivanje proizvodnje tih žitarica po kućanstvima.
PDF
