Hektolitarska masa je parametar kakvoće pšenice na čiju vrijednost utječe više čimbenika. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike u nekim fizikalnim svojstvima pšenice kada se zrna razlikuju ...prema debljini, a istraživanje je provedeno u tvrtki Belje d.d. Mlinarstvo Križevci u 2012. godini. Za potrebe istraživanja, uzorci zrna ručno su uzeti tijekom transportiranja zrna iz skladišnog prostora u mlinsku čistionicu i neposredno prije početka mljevenja zrna (prije 1. krupljenja). Prosijavanjem zrna na sitima, dobivene su četiri frakcije zrna prema debljini (F1 > od 3,0 mm; F2 > od 2,5 mm; F3 > od 2,25 mm i F4 > od 2,0mm). Najviše zrna u postotku utvrđeno je u F2 (debljina zrna > 2,5 mm) kako u uzorcima koji su uzeti prije mlinske čistionice (60,82%) tako i u uzorcima koji su uzeti prije 1. krupljenja (62,93%). Hektolitarska i masa 1000 zrna smanjuju se sa smanjenjem debljine zrna tj., od F1 prema F4. Statistička analiza varijance pokazala je značajne razlike u hektolitarskoj i masi 1000 zrna između frakcija zrna. Iako je prosječna masa 1000 zrna bila veća u F1, u odnosu na F2, razlike u hektolitarskoj masi između F1 i F2 bile su neznatne, kako u uzorcima koji su uzeti prije mlinske čistionice tako i u uzorcima koji su uzeti prije 1. krupljenja. Iako u ovom istraživanju nije određen prinos brašna u frakcijama zrna, na osnovi dosadašnjih znanstvenih spoznaja mogu se očekivati bolji rezultati u preradi u frakcijama 1 i 2 u odnosu na frakcije 3 i 4.
The test weight is a parameter of wheat quality whose value is influenced by several factors. The aim of this research was to determine the differences in some grain physical properties of wheat when the grains differ in thickness. The research was conducted in the year 2012, at the company Belje d.d. Mlinarstvo Križevci. For research purposes, grain samples were taken by hand during the transport of grain from the storage to the mill and immediately before grain milling (before the 1st break). By sieving the grain on sieves, four grain fractions were obtained according to thickness (F1> of 3.0 mm; F2> of 2.5 mm; F3> of 2.25 mm and F4> of 2.0 mm). The highest percentage of grain was found in F2 (grain thickness > 2.5 mm) both in samples taken before the cleaninghouse (60.82%) and in samples taken before 1st break (62.93%). Test weight and 1000 grain weight decrease with decreasing grain thickness, ie, from F1 to F4. Statistical analysis of variance showed significant differences in test weight and 1000 grain weight between grain fractions. Although the average weight of 1000 grains was higher in F1, compared to F2, the differences in test weight between F1 and F2 were insignificant, both in the samples taken before the cleaninghouse and in the samples taken before the 1st break. In this research, flour yield in grain fractions was not determined, but on the basis of previous scientific knowledge, better grinding results can be expected in fractions 1 and 2 compared to fractions 3 and 4
Unazad nekoliko godina, na području sjeverozapadne Hrvatske (Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija), povećava se zanimanje poljoprivrednih proizvođača za uzgojem suncokreta. ...Službenici Ministarstva poljoprivrede su 2020. godine proveli komparativni pokus na dvije lokacije: Koprivnica (Koprivničko-križevačka županija) i Osijek (Osječko-baranjska županija), u kojem je testirano 20 hibrida suncokreta. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u ostvarenim urodima te fizikalnim i kemijskim svojstvima zrna. U Koprivnici, prosječan urod zrna je bio 3,970 t/ha, hektolitarska masa 43,5 kg/hl, masa 1000 zrna 54,10 g, a sadržaj ulja u suhoj tvari zrna 50,75%. U odnosu na Koprivnicu, u Osijeku je bio veći prosječan urod zrna (4,091 t/ha) i sadržaj ulja u suhoj tvari zrna (51,88%), a manja hektolitarska masa (43,4 kg/hl) i masa 1000 zrna (52,42 g). Uvjeti za uzgoj suncokreta na ispitivanim lokacijama se znatno razlikuju. Komparativni pokus se planira provesti i u naredne dvije godine s ciljem utvrđivanja adaptabilnosti i stabilnosti testiranih hibrida. Iz ovogodišnjih rezultata može se zaključiti da agroekološki uvjeti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj omogućuju uzgoj suncokreta zadovoljavajuće razine uroda i kakvoće zrna.
Pir je izvrstan izbor za ekološki uzgoj, jer bolje podnosi lošije agroekološke uvjete od pšenice. Ovo istraživanje na površinama obiteljskog gospodarstva „Klica“ iz Ernestinova u sezoni 2014./2015. ...nastavak je istraživanja ove kulture (kultivar „Frankenkorn“) prethodne sezone u agroekološkim uvjetima u dijelu istočne Slavonije na površinama istog obiteljskog gospodarstva. Prosječni prinos zrna iznosio je 3,71 t/ha, što je za 1,08 t/ha više nego prethodne sezone. Ostvareni prihodi u iznosu od 10.419,92 kn/ha također su veći nego prethodne sezone.
Bakterije i kvasci, a ponekad i filamentozne plijesni u kefirnim zrnima žive u složenom simbiotskom odnosu koji kefirna zrna čini jedinstvenom mikrobnom zajednicom u prirodi. Složenost i kompleksnost ...njihove fizičke i mikrobne strukture razlogom su što su kefirna zrna još uvijek mikrobiološki nedovoljno i nepotpuno istražena. U istraživanju mikrobnog sastava kefirnih zrna koriste se različiti mikrobiološki i molekularni pristupi. Razvojem metagenomike, bazirane na identifikaciji bez kultivacije, otvaraju se nove mogućnosti identifikacije do sada još neidentificiranih mikrobnih vrsta sadržanih u kefirnom zrnu. Do sada je identificirano preko 50 vrsta mikroorganizama prisutnih u kefirnom zrnu. U radu su prikazane do danas identificirane mikrobne vrste sadržane u kefirnim zrnima različitog podrijetla. Također, radi tehnološkog i mikrobiološkog značenja koja imaju kefirna zrna sama po sebi, u radu su detaljnije prikazani molekularni eksperimentalni pristupi koji se koriste u istraživanju njihove mikrobne bioraznolikosti.
U radu su prikazani rezultati trogodišnjega istraživanja utjecaja sustava sjetve na prinos zrna, masu zrna po glavi, sklop i vlagu zrna jednoga srednje ranog hibrida suncokreta. Standardna sjetva ...obavljena je sijaćicom PSK OLT na razmak redova od 70 cm, dok je sjetva u udvojene redove obavljena sijaćicom MaterMacc Twin Row-2 na razmak redova od 22*48 cm. Obje sijaćice podešene su prema ISO standardu 7256/1 i 7256/2 s visokim QFI indeksom (PSK OLT: 96,32 %; MaterMacc Twin Row-2: 93,93 %). Istraživanje je obavljeno na pokušalištu Gorjani na psudogleju teksturne oznake praškaste ilovače, sa slabo kiselom reakcijom i malom količinom humusa. Analizom varijance utvrđena je statistička značajnost sustava sjetve na prinos zrna i masu zrna po glavi suncokreta. Sjetva u udvojene redove ostvarila je za sve tri godine istraživanja veće prinose zrna: za 19,59 % u 2017., 19,11 % u 2018. i 18,45 % u 2019. godini. Na sklop biljaka nisu statistički značajno utjecali sustavi sjetve i vegetacijske godine, a vlaga zrna bila je statistički značajno različita između analiziranih godina istraživanja.
Pšenica (Triticum aestivum L.) najvažnija je žitarica za proizvodnju mlinarsko-pekarskih proizvoda. Proces nalijevanja zrna karakterizira nakupljanje organskih i mineralnih tvari u zrnu. Mnogi ...čimbenici mogu utjecati na proces nalijevanja i kvalitetu zrna pšenice, a neki od njih su: temperatura zraka, oborine, genotip, bolesti i štetnici te primijenjena agrotehnika. Svi ovi čimbenici utječu na kvalitetu zrna pšenice za mlinsko-pekarsku industriju. Temperaturni stres koji se dogodi tijekom ranog perioda nalijevanja zrna, dovodi do najvećeg povećanja sadržaja proteina u pšenici. Promjene u temperaturi mogu utjecati na akumulaciju i sintezu α-amilaze u zrnu. Kao i tijekom temperaturnog stresa, u nedostatku vode smanjuje se sadržaj škroba u zrnu. Mnoge bolesti i štetnici pšenice mogu negativno utjecati na usjev, uključujući smanjenje prinosa i hektolitarske mase.
U radu su prikazani rezultati kvalitete sjetve pri simulaciji na ispitnome stolu. Utvrđivanje kvalitete rada sijaćice prikazano je s pomoću koeficijenata kvalitete sjetve (ISO standard 7256/1 i ...7256/2), odnosno MISS, MULT i QFI indeksa. Ispitan je utjecaj četiriju različitih frakcija sjemena kukuruza dvaju hibrida na kvalitetu sjetve. Simulacija sjetve obavljena je s različitim tehničkim čimbenicima podešavanja sijaćice na ispitnome stolu (dva podtlaka, tri radne brzine sijaćice i četiri položaja skidača viška sjemena). Provedenom simulacijom sjetve utvrđena je statistički značajna razlika utjecaja različitih oblika/frakcija zrna, položaja skidača sjemena, podtlaka i radne brzine sijaćice na razmak zrna unutar reda prilikom sjetve oba istraživana hibrida. Podtlačna sijaćica PSK4 ostvarila je na ispitnome stolu pri radnoj brzini od 4 km ha-1 i položaju skidača sjemena na oznaci 10 visoke koeficijente kvalitete sjetve te se temeljem ostvarenoga QFI indeksa >98,6% može svrstati u grupu vrlo dobrih sijaćica. Nadalje, pri upotrebi hibrida H1 ostvaren je prosječni razmaka zrna u sjetvi unutar reda od 19,60 cm, koji osigurava sjetvu od 72.448 biljaka ha-1, dok je sjetvom hibrida H2 ostvaren prosječni razmak sjetve od 19,51 cm (72.831 biljaka ha-1). LSD0,05 testom utvrđena je statistički značajna razlika razmaka zrna unutar reda između navedenih hibrida.
Provedeno je preliminarno poljsko istraživanje na dvije lokacije s ciljem utvrđivanja utjecaja kultivara, inokulacije sjemena i navodnjavanja na poljsko nicanje, broj mahuna po biljci, broj zrna po ...mahuni, masu 1000 zrna, prinos zrna i koncentraciju bjelančevina u zrnu soje u uvjetima istočne Hrvatske. Utvrđen je značajan utjecaj kultivara, inokulacije sjemena i navodnjavanja na sva promatrana svojstva, izuzev poljsko nicanje na što su značajno utjecali inokulacija i navodnjavanje. Značajne interakcije ispitivanih faktora nisu utvrđene samo za poljsko nicanje. U cilju smanjenja troškova mineralnih gnojiva (prvenstveno dušičnih) i očuvanja okoliša te zbog sve sušnije klime trebalo bi provesti istraživanja o utjecaju inokulanta Nitrobakterin i navodnjavanja na svojstva različitih kultivara soje u različitim agroekološkim uvjetima.
Tijekom triju vegetacijskih sezona (2017.–2019.) postavljeni su poljski pokusi s 18 hibrida suncokreta na površinama Poljoprivrednoga instituta Osijek. Cilj istraživanja je bio procijeniti ...interakciju genotip x okolina za urod zrna (t/ha) i sadržaj ulja (%). AMMI analizom (Additive Main Effects and Multiplicative Interaction) procijenjena je interakcija genotip x okolina za oba svojstva. Utvrđene su statistički značajne razlike između genotipova, okolina i interakcija genotip x okolina za urod zrna, pri čemu je relativno najveći udio sume kvadrata imala interakcija genotip x okolina (41,72%), a zatim genotip (20,75%) i okolina (2,10%). Prema visini uroda zrna i stabilnosti, posebno su se istaknuli genotipovi 4, 10, 17 i 11. Od okolina su najveći urod zrna i najmanja interakcija genotip x okolina bili u 2018. godini. Utvrđene su statistički značajne razlike sadržaja ulja između genotipova, okolina i interakcija genotip x okolina, pri čemu je najveći udio sume kvadrata imao genotip (52,82%), a zatim okolina (23,02%) te interakcija genotip x okolina (17,27%). Prema visini sadržaja ulja i stabilnosti posebno su se istaknuli genotipovi 8, 13, 17, 6 i 16. Od okolina je nešto manji sadržaj ulja imala okolina 2019., ali i znatno manju interakciju genotip x okolina, odnosno znatno veću stabilnost u odnosu na ostale okoline.
U Republici Hrvatskoj, u razdoblju od 1885. do 2010. godine, požete površine pod pšenicom rasle su do 1964. godine (od 190.000 ha u 1885. god. do 442.000 ha u 1964. god.), a od tada do danas bilježi ...se pad sve do 2010. godine kada je bila požeta najmanja površina od 141.000 ha. U razdoblju 1885-2010. god., proizvodnja pšenice varirala je od najmanjih 155.000 tona 1897. godine, dok je rekordna proizvo-dnja od 1.6 milijuna tona ostvarena 1990. godine. Promatrajući prosječne prinose, najniži prosječni prinos iznosio je 658 kg/ha (1897. god.), a najveći prinos od 5.483 kg/ha ostvaren je u 2008. godini. U promatranom razdoblju požete površine smanjivale su se na godišnjoj razini od 238 ha, dok su ukupna proizvodnja i prosječni prinosi rasli na godišnjoj razini u iznosu od 8.888 tona ili 37 kg/ha. Analizirajući pojedina razdoblja rezultati pokazuju da su u razdoblju 1885-1914. god. požete površine i proizvodnja rasle na godišnjoj razini od 6.760 ha i 5.473 tone, a prosječni prinosi zrna 5,7 kg/ha/godišnje. U razdoblju 1921-1939. god. požete površine i proizvodnja rasli na godišnjoj razini 2.813 ha i 5.618 tona, a prosječni prinosi zrna 6,5 kg/ha/godišnje. U razdoblju 1945-1991. god. požete površine su se smanjivale na godišnjoj razini od 1.080 ha. Proizvodnja je kontinuirano rasla na godišnjoj razini od 25.026 tona, a prosječni prinos zrna 84 kg/ha/ godišnje. U razdoblju 1992-2010. god. trend smanjivanja požetih površina se nastavio na godišnjoj razini od 2.168 ha, dok je za proizvodnju utvrđeno godišnje smanjivanje od 64 tona. Prosječni prinos zrna rastao je prosječno 61 kg/ha/godišnje.
PDF
