UNI-MB - logo
UMNIK - logo
 
(UM)
  • Razlike u samoprocjeni samopoštovanja, socijalne i emocionalne usamljenosti s obzirom na sociodemografske karakteristike starijih osoba = Differences in Self-Assessment of Social and Emotional Loneliness and Self-Esteem with Regard to Sociodemographic Characteristics of the Elderly
    Canjuga, Irena ...
    Uvod: Usamljenost se karakterizira kao neugodna, bolna, anksiozna čežnja za drugom osobom ili osobama, koja nastaje kada se osoba osjeća odbačenom, otuđenom ili neshvaćenom od drugih te joj nedostaje ... društvo za socijalne aktivnosti i emocionalnu intimnost. Svrha istraživanja je usporediti razlike u samoprocjeni socijalne i emocionalne usamljenosti te samopoštovanja s obzirom na mjesto stanovanja sudionika (dom umirovljenika ili vlastita kuća), sociodemografske karakteristike sudionika (spol, dob, bračno stanje, razina obrazovanja) i zdravstveno stanje. Sudionici i metode: Za prikupljanje primarnih podataka odabran je prigodan uzorak slučajnim odabirom od 379 sudionika na području Varaždinske i Međimurske županije pri čemu je u istraživanju sudjelovalo 178 sudionika koji žive u kućama i 201 sudionik iz domova umirovljenika. Kao instrumenti istraživanja korišteni su ovi upitnici: Rosenbergova ljestvica samopoštovanja, Ljestvica socijalne i emocionalne usamljenosti te polustrukturirani upitnik sociodemografskih podataka konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Rezultati: Rezultati su pokazali da su sudionici u domu umirovljenika koji imaju nižu razinu obrazovanja i lošije zdravstveno stanje ujedno iskazali nižu razinu samopoštovanja, a neudati/neoženjeni sudionici su iskazali veću razinu usamljenosti u ljubavi i usamljenosti u obitelji. Kod sudionika u kućama rezultati su pokazali kako su sudionici stariji od 85 godina svoje samopoštovanje procijenili najnižim te su iskazali najveću socijalnu usamljenost i usamljenost u ljubavi. Zaključak: S obzirom da je usamljenost složen konstrukt, potrebno je provoditi daljnja, kontinuirana istraživanja iz drugih perspektiva kako bi se mogli razviti modeli prevencije te povećala kvaliteta života osoba starije životne dobi.
    Vir: Socijalna psihijatrija : časopis Hrvatskog psihijatrijskog društva = Social psychiatry. - ISSN 0303-7908 (Vol. 46, no. 3, 2018, str. 229-250)
    Vrsta gradiva - članek, sestavni del
    Leto - 2018
    Jezik - hrvaški, angleški
    COBISS.SI-ID - 95387905

    Povezava(-e):

    https://hrcak.srce.hr/206617

Vnos na polico