Zbog stalnog povećanja upotrebe kemijskih pesticida i njihovog štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje i okoliš, sve veće zanimanje pobuđuju metode biološke kontrole uzročnika biljnih bolesti. Biološka kontrola je mjera koja podrazumijeva korištenje mikroorganizama koji smanjuju populaciju štetnika i patogena i na taj način štite biljku i kontroliraju razvoj bolesti. U Hrvatskoj je trenutno na tržištu prisutan samo jedan biofungicid, na bazi bakterije iz roda Pseudomonas, za suzbijanje uzročnika bijele noge (Rhizoctonia solani) na krumpiru, batatu, čičoki i kineskom jamu te uzročnika srebrolikosti gomolja (Helminthosporium solani) na krumpiru. Vrste Bacillus thuringiensis, Bacillus subtilis i Pseudomonas fluorescens su najvažniji predstavnici bakterija uključenih u biokontrolu protiv uzročnika biljnih bolesti. Do danas je na svjetskom tržištu prisutno ili je u procesu registracije 28 sredstava na bazi različitih vrsta roda Trichoderma, koji većinom djeluju protiv fitopatogenih gljiva iz rodova Pythium, Rhizoctonia i Fusarium. Najzastupljenije vrste roda Trichoderma koje se koriste u biološkoj kontroli su Trichoderma harzianum, Trichoderma viride i Trichoderma koningii. Upotreba antagonističkih gljiva i bakterija u biološkoj kontroli brojnih uzročnika bolesti predstavlja važnu alternativu kojom bi se mogli zamijeniti kemijski pesticidi ili u što većoj mjeri smanjiti njihova primjena. Cilj rada je prikazati antagonističke gljive i bakterije koje se koriste u biološkoj kontroli te opisati njihove složene mehanizme djelovanja.