U prilogu me zanima analiza mikrostrukture izabranih književnih tek-stova, dakle precizno odnosno pomno čitanje (engl. close reading), koje se smatra suprotnošću distant readingu, dakle analizi u pravilu većih količina teksta. Pomno čitanje načelno smatram prikladnom strategijom interpretacije teksta. Toj strategiji pripadaju i naoko banalne stvari, na primjer pitanje kakve je vrste odnos između povijesno dokumentiranih događaja i njihova književnog (fikcionalnog) oblikovanja u tekstu, kakvi su u književnom tekstu prostorni (u konkretnom primjeru Mari-bor i njegova topografija) i vremenski podaci (linearni ili rekurzivni). Nadalje ta strategija treba omogućiti točnije određivanje pripadnosti nekoj književnoj vrsti, na primjer ciklusu ili nekoj vrsti superteksta (ovdje romana-trilogije). Naposljetku će se prikazati kako se temeljno proturječje Maribora, njegova slovensko-njemačka prošlost, zrcali u Jančarovim romanima. Pritom nas zanimaju i procesi, motivi, slike, likovi, događaji ili čak mikrotekstovi oblikovani u Jančarovoj kratkoj prozi, koji se kasnije u romanima pojavljuju u novom kontekstu. Kao Jančarove ratne romane analizirat ćemo Severni sij (1984), To noč sem jo videl (2010) i In ljubezen tudi (2017).