Primarna hipertenzija je među najčešćim kroničnim bolestima adolescencije, što se povezuje s epidemijom debljine u dječjoj dobi. Čimbenik je rizika za kasniji razvoj kardiovaskularnih bolesti, a subklinička oštećenja ciljnih organa mogu biti prisutna već u djetinjstvu. Na razvoj kardiovaskularnih bolesti debljina utječe i posredstvom metaboličkih promjena u obliku dislipidemije, inzulinske rezistencije, intolerancije glukoze, šećerne bolesti tip 2 te kronične upale. Majčina debljina, dijabetes i hipertenzija tijekom trudnoće imaju ulogu u fetalnom programiranju kardiovaskularnih bolesti. Neinvazivne metode kojima najčešće procjenjujemo funkcionalne i strukturne promjene na krvnim žilama su mjerenje debljine intimemedije karotidnih arterija (cIMT) i mjerenje krutosti arterija. U otkrivanju hipertenzije bijele kute i skrivene hipertenzije ključnu ulogu ima kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT). Kliničko praćenje te poticanje promjene životnih navika važno je i kod prehipertenzije te hipertenzije bijele kute, budući da i ta stanja nose rizik za oštećenje ciljnih organa. Važna je rana intervencija, jer su promjene u početku reverzibilne, no s vremenom mogu postati fi ksirane. Kod izolirane sistoličke hipertenzije centralni aortni tlak je često uredan. S obzirom da o povezanosti izolirane sistoličke hipertenzije s kardiovaskularnim događajima u odrasloj dobi za sada nema dovoljno podataka razumno je redovito praćenje i takvih adolescenata.