U radu se terminološki određuje sintagma logoterapija u odgoju i obrazovanju, odnosno pojam logopedagogija (Logopädagogik). Nakon temeljite jezične analize navedenih pojmova i sintagmi u njemačkom i hrvatskom jeziku, izvedeni su zaključci o prikladnosti njihove uporabe u hrvatskome jeziku. Potrebu za uvođenjem logoterapije u sustav odgoja i obrazovanja uočili su brojni autori još polovicom prošloga stoljeća. Kontinuirano intenziviranje potrebe za logoterapijom u pedagoškom radu potkrepljuje se statističkim podatcima o stanju mentalnog zdravlja djece i mladih u Hrvatskoj i svijetu. Oslanjajući se na djela Viktora E. Frankla, te ostalih relevantnih autora, poput Elisabeth Lukas, analiziraju se mogućnosti implementacije logoterapijskih načela u odgoj i obrazovanje, analiziraju i međusobno se uspoređuju postojeće edukacije iz toga područja u Hrvatskoj i šire u svijetu te se izvode nove sadržajne smjernice za to područje.