Povijesni image višekulturne Rijeke potvrđuje činjenica kako su mnogi znameniti Riječani pripadnici različitih nacionalnosti. Život Erika Via (1910.–1996.), priznatoga kirurga svjetskoga glasa, podsjeća na sudbinu mnogih raseljenih Riječana koji su odabrali život u egzilu. Po završetku studija u Rimu Vio gotovo tri desetljeća obavlja liječnički poziv u Hong Kongu. Postavlja se pitanje: bira li riječki kirurg život u Hong Kongu jer ga podsjeća na rodni grad? Korijene navedene teze autor nalazi u Viovu romanu Stranputice slobode (Irwege der Freiheit, Köln, 1978), specifičnoj liječničko-filozofskoj dijagnozi duhovnoga stanja današnje civilizacije. Rijetki ulomci posvećeni Rijeci svjedoče koliko je Vio zapravo distanciran – suočen s vlastitim identitetom, ali i s drugima s kojima je dijelio životni prostor, riječki je liječnik postao pravi građanin svijeta, ali i apatrid bez vlastitih korijena. Kroz projekciju Hong Konga iščitava se identifikacijska okosnica romana, piščeva provokacija ideološke perspektive socio-kulturnih odnosa. Interpretacijom romana Stranputice slobode nastoji se ispitati sociološka dimenzija literarizacije dvojnih identiteta u prostoru granice. To aktualizira i pitanje drugosti, odnosno snošljivosti prema drugome.