Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, od kojih godišnje umire 16,6 milijuna ljudi, a od toga 5 milijuna ljudi u Europi. U Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti (KVB) također su vodeći uzrok smrti. Godine 2001. zabilježene su 26.542 umrle osobe zbog bolesti srca i krvnih žila, a udio u ukupnom mortalitetu iznosio je 53,6%. To praktički znači da je kod svakog drugog umrlog u Hrvatskoj uzrok smrti bila jedna od bolesti cirkulacijskog sustava. Najčešće dijagnostičke podskupine bile su ishemične bolesti srca (IBS) s udjelom od 33,4% i cerebrovaskularne bolesti (CVB) s udjelom od 31,4%. Kardiovaskularne bolesti su i vodeći uzrok hospitalizacija u Hrvatskoj s udjelom od 13,7% i stopom 1692,1 na 100 000 u 2001. godini. Vodeće dijagnostičke podskupine bile su ishemične bolesti srca (27,0%), ostali oblici srčane bolesti (24,2%) i cerebrovaskularne bolesti (23,3%). Kardiovaskularne bolesti kao najčešći uzrok smrti i bolničkog liječenja, sa značajnim brojem izgubljenih godina života u Hrvatskoj su prioritetni javnozdravstveni problem kojemu treba posvetiti posebnu pozornost i intenzivirati rad na programima prevencije, pravodobne dijagnostike, liječenja i rehabilitacije oboljelih.